REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

STALNA SLUŽBA U JASTREBARSKOM

Šetalište braće Kazić 6

Poslovni broj: Pn-170/2026-3

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Novom Zagrebu, Stalna služba u Jastrebarskom, po sucu toga suda Silvani Godrijan, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja SM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici Moniki Maretić, odvjetnici u Zagrebu, protiv tuženika VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, OIB: 83416546499, (pravni slijednik Vode Jastrebarsko d.o.o., OIB : 19136164708, Ulica Dr. Franje Tuđmana 47, Jastrebarsko), zastupanog po punomoćniku Krešimiru Preprotiću, odvjetniku u Zagrebu , nakon glavne i javne rasprave, zaključene 21. travnja 2026. u prisutnosti punomoćnika tužitelja i zamjenika punomoćnika tuženika, 05. lipnja 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, OIB: 83416546499, da tužitelju, SM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 4.645,30 EUR uvećan za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 04. rujna 2026. po stopi koja se određuje za svako kalendarsko polugodište i to uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena, pa sve do isplate, u roku od 15 dana.

II. Odbija se dio tužbenog zahtjeva za zakonsku zateznu kamatu koja teče od 26.lipnja 2015. do 03. rujna 2026. po stopi koja se određuje za svako kalendarsko polugodište i to uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godinu dana nefinancijskim trgovačkim društvima, izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za 3 postotna poena.

II. Nalaže se tuženiku VODOOPSKRBA I ODVODNJA d.o.o., Zagreb, Folnegovićeva 1, OIB: 83416546499, naknaditi tužitelju SM, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], troškove parničnog postupka u iznosu od 5.740,57 eura sa zateznim kamatama od 04. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotnih poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je kao vlasnik, i tuženik kao korisnik služnosti, sklopili 20.05.2015. Ugovor o osnivanju prava služnosti, građenja i održavanja objekata vodnih građevina glede nekretnine označene kao kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (u daljnjem tekstu: „Ugovor”). Ugovor je rezultat postupka nepotpunog izvlaštenja Tužitelja - od strane Tuženika - glede predmetne nekretnine, koji je završio nagodbenim sporazumom kojim se u ime Tuženika osniva predmetna služnost. U svrhu procjene naknade za umanjenu tržišnu vrijednost zbog ovog izvlaštenja osnivanjem služnosti, tuženik je na zahtjev tužitelja dao prijedlog za izradu nalaza i mišljenja vještaka. Radi određivanja procjene vrijednosti čestice 2057 k. o. [katastarska općina] održan je očevid 24.04.2015. u prisutnosti tužitelja, tužiteljevog sina g. JM, predstavnika tuženika g. MM, te vještaka DM stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu, šumarstvo i procjenu poljoprivrednog zemljišta koji je bio i angažiran za izradu te procjene. Izvlaštenje se činilo poradi postavljanja trase cjevovoda koja prolazi kroz predmetnu česticu u 127 metara što čini dužinu koridora služnosti, te 6 metara s lijeve strane i 6 metara s desne strane, dakle ukupno 12 metara širine koridora služnosti i koridora mehanizacije. Stoga je i Ugovorom utvrđeno osnivanje služnosti građenja i održavanja objekata vodnih građevina u pog ledu predmetne čestice i u površini omeđenoj navedenom dužinom i širinom kao i narušiti strukturu zemljišta i posjeći zahvaćenu šumu. Medu strankama Ugovora, tuženika i tužitelja, nesporno je dakle da šteta nastala u navedenoj površini na predmetnoj čestici, da su takvu štetu počinili kooperanti tuženika na radovima sustava odvodnje - faza IX - kolektor [adresa], te da je jednokratna naknada u iznosu od 35.000,00 kuna isplaćena tužitelju od strane tuženika. Tužitelj nadalje ističe da je 26.06.2015., dakle, nakon sklapanja Ugovora, obilazio predmetnu nekretninu i zatekao kooperante tuženika in flagranti kako na njoj rade izmjere, a kasnije su i protupravno srušili te narušili strukturu zemljišta za dodatnih 12 metara i to punom dužinom od 127 metara. Obzirom da uspostava prijašnjeg stanja nije moguća zbog posjećene šume i narušene strukture zemljišta na predmetnoj čestici, tužitelj sukladno članku 1085. stavku 3. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15) potražuje isplatu novčanog iznosa na ime popravka štete u iznosu od 35.000,00 kuna, obzirom da je tuženik kao štetnik uništio jednaku površinu kao onu za koju se po Ugovoru obvezao isplatiti ovaj iznos, pa je to i najpravičnija odšteta. Stoga tužitelj predlaže donijeti presudu.

2. Tuženik je uredno primio tužbu s prilozima dana 13. lipnja 2017., te je bio pozvan podnijeti pisani odgovor na tužbu u roku od 45 dana, uz upozorenje na posljedice iz čl. 331b ZPP-a te nije podnio odgovor na tužbi i sud je donio presudu zbog ogluhe poslovni broj Pn-110/2017-17, 25. siječnja 2021. (45) koja je po žalbi tuženika rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, poslovni broj Gž -357/2021-2 od 25. ožujka 2021. ukinuta presuda i predmet vraćen prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje u stadij prethodnog postupka.

3. Rješenjem posl. br. Pn-83/2021-52 od 18. rujna 2025. utvrđen je prekid postupka, jer je tuženik prestao postojati, te je istim rješenjem postupak nastavljen i pozvan pravni slijednik da preuzme postupak.

4. U nastavku postupka tužitelj je ostao u cijelosti kod tužbe u i tužbenog zahtjeva koji je tijekom postupka, podneskom 21.04.2026. (269) precizirao nakon vještačenja i izmijenio u odnosu na promjenu pravnog statusa tuženika i denominaciju kune u eure te potražuje na ime naknade štete iznos 4.645,30 eura sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od 26. lipnja 2015. do isplate.

5. U odgovoru na tužbu od 04. svibnja 2018. (29) tuženik osporava sve navode iz tužbe, te osnovu i visinu tužbenog zahtjeva, ističe prigovor promašene pasivne legitimacije, obzirom na to da je iz činjeničnih navoda tužbe razvidno kako tuženik nije pasivno legitimiran u ovom predmetu. Navodi da je točno je daje tužitelj s tuženikom sklopio Ugovor o osnivanju prava služnosti, građenja i održavanja objekata vodnih građevina od 20.05.2015., međutim tuženik nikada nije imao kooperante koji bi po nalogu tuženika protupravno srušili šumu, te narušili strukturu zemljišta za dodatnih 12 metara, i to punom dužinom od 127 metara, a kako to tužitelj navodi u tužbi, niti su to učinili djelatnici tuženika, a niti sam tuženik. Tuženik stoga predlaže da sud odbije tužbenih zahtjev tužitelja, te da obveže tužitelja na naknadu parničnog troška tuženiku.

6. U odnosu na prigovor promašene pasivne legitimacije sud je izvršio uvid u priloženu materijalnu dokumentaciju i saslušao stranke.

7. Uvidom u dokumentaciju tuženika, preslike glavnog nadzornog inženjera NM od 13.011.2015. (list 199-206), građevinskog dnevnika, posebno Završnog izvješća glavnog nadzornog inženjera građenje odvodnje i pročišćavanje otpadnih sustava Grada Jastrebarsko s područja – Kolektor [adresa] od 13.11.2015., utvrđeno je da su Vode Jastrebarsko d.o.o. investitor projekta.

8. Člankom 1045., čl. 1046. kao i odredbu čl. 1108. Zakona o obveznim odnosima („Narodne novine“, broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23 – dalje: ZOO), propisano je da za štetu koju izvođač radova na nekretnini prouzroči trećoj osobi solidarno odgovaraju naručitelj i izvođač, slijedom čega investitor odgovara solidarno s izvođačem za štetu prouzročenu trećima, jer je upravo on naručio i omogućio izvođenje radova.

9. Slijedom navedenog utvrđeno je da prigovor promašene pasivne legitimacije nije osnovan.

10. Presuda zbog ogluhe, posl. br. Pn-110/2017-17 od 25. siječnja 2021., usvojen je tužbeni zahtjev tužitelja u cijelosti, a presuda je po žalbi tuženika rješenjem Županijskog suda u Bjelovaru, posl. br. Gž-357/2021-2 od 25.03.2021. ukinuta, i predmet vraćen na ponovno suđenje.

11. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid i pročitao Ugovor od 20. svibnja 2015. o osnivanju služnosti građenja i održavanja objekata vodnih građevina i priloženu kopiju kat. Plana sa trasom, na nekretninama čkbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina], (3) nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka DM od 14.05.2015., (6-17), SLIKU 1 : stanje prije proširenja, SLIKU 2 i 3: stanje nakon proširenja (18-20) SLIKU 4: satelitska snimka na kojoj je vidljivo proširenje (21), proveo očevid na licu mjesta na čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uz vještake geodeta Darka Dugića i stalnog sudskog vještaka za poljoprivredu i šumarstvo Tomislava Vitkovića 29.0đžujka 2023. (101), pročitao geodetski elaborat vještaka Darka Dugića od 07.04.2023. (111), procjenu naknade štete vještaka DM od 07.11.2023. (130), saslušao vještaka DM (173), zemljišno knjižni izvadak od 27.03.2023. za čkbr. [katastarska čestica] (117), Pl 2064 od 27.03.2023. (118), tehničku dokumentaciju za čkbr. [katastarska čestica], (197-2026), građevinski dnevnik za građevinske radove iz studenog 2015. BROSIG PROJEKTA d.o.o (177), građevinski izvedbeni projekt broj 21/12 iz lipnja 2013. (195), potvrdu Područnog ureda za katastar Zagreb od 31.12.2015. (196),izjavu ovlaštenog inženjera geodezije, (197-2026), saslušao svjedoke MM, ĐM kao direktor tuženika, JM (84), DM (91), CM (223), ŽM, i tužitelja (list 92), i utvrdio da su svi naprijed navedeni dokazi dostavljeni pravovremeno.

12. Nije proveden dokaz saslušanja svjedoka PM, koji je ispričao izostanak i nije ponovno pozivan i nje ponovljeno traženje potvrde projekta Klasa: 361 - 03/13-03/9, Ur. broj: 238/1-18-05/1-13-17 od 21. srpnja 2013., o izvođenju radova temeljem Ugovora od 20. svibnja 2015. na nekretninama čkbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] od Odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostava Jastrebarsko, na traženje suda od 14. prosinca 2021. (82) nije dostavio tražene podatke, sud nije ponovio traženje podataka od Ureda Odjela za prostorno uređenje, gradnju i zaštitu okoliša, Ispostava Jastrebarsko jer je činjenično stanje dovoljno utvrđeno naprijed provedenim dokazima.

13. Ocjenom provedenih dokaza kako svakog posebno tako i u njihovoj ukupnosti i svih zajedno, sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan u cijelosti.

14. Predmet spora je zahtjev tužitelja protiv tuženika za naknadu imovinske štete za isplatom iznosa 4.645,30 eura , koja šteta je nastala radovima u šumi tužitelja te je rušenjem šume došlo i do narušenja strukture zemljišta, po navodima tužitelja u dužini 127 metra i širine 12 metara te zahtjev za kamatu od nastanka štete 26.06.2015.

15. Sporna je odgovornost i visina tužbenog zahtjeva.

16. Nije sporno da je šuma tužitelja bila raskrčena prije sklapanja Ugovora o osnivanju služnosti između stranaka ali ta činjenica nije od bitnog značaj za utvrđenje u ovom postupku jer je taj dio šume na kojima su vršeni radovi prije sklapanja ugovora obuhvaćen predmetnim ugovorom.

17. Uvidom u zemljišno knjižni izvadak od 27.03.2023. za čkbr. [katastarska čestica] (117) i pl 2064 od 27.03.2023. (118) utvrđeno je da je tužitelj vlasnik i posjednik iste.

18. Nije sporno da su na zemljištu u vlasništvu tužitelja vršeni radovi izvan trase iz ugovora od 20.05.2015. pri čemu je narušena struktura zemljišta.

19. Sporno je, li za nastalu štetu odgovoran tuženik Vode Jastrebarsko i sporna je i visina štete i tužbenog zahtjeva i to je li šteta nastala protupravnim radovima rušenjem šume i je li narušena struktura zemljišta u dužini 127 metra i širini 12 metara na nekretnini tužitelja.

20. Tužitelj je naveo da je Ugovor o osnivanju prava služnosti, građenja i održavanja objekata vodnih građevina, rezultat postupka nepotpunog izvlaštenja tužitelja od strane tuženika jer je nakon sklapanja ugovora zatekao kooperante tuženika koji su izvan površine trase utvrđene ugovorom od 20.05.2015.

21. Naveo je da je vršenjem radova o kojima ga nitko nije obavijestio narušena strukturu zemljišta za dodatnih 12 metara, i to punom dužinom od 127 metara te mu je počinjena šteta koju je dužan naknaditi tuženik i koju potražuje od tuženika u ovom postupku .

22. Tuženik osporava odgovornost za štetu na površini izvan trase jer nije vršio radove na spornoj površini.

23. Nije sporno da je da je tuženik na nekretninama tužitelja kao investitor i ovlaštenik služnosti izvodio radove na kolektoru [adresa] krčenjem šume prema ucrtanoj trasi koja prolazi dijelom kroz nekretnine tužitelja,

- da je 20.05.20215. između tužitelja kao vlasnika nekretnina i tuženika kao korisnika služnosti zaključen Ugovor o osnivanju prava služnosti, građenja i održavanja objekata vodnih građevina na čkbr. [katastarska čestica] na površini 21621 čhv i na čkbr. [katastarska čestica] na površini 269 čhv.,

- da su na dijelu nekretnina tužitelja, u naravi šuma i izvan ucrtane trase porušena stabla i narušena je struktura zemljišta.

24. Svjedok DM saslušan na ročištu 19.listoopada 2022. (91) iskazao je, da je po pozivu Voda Jastrebarsko d.o.o. zatražen očevid na parceli čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], 24.04.2015., te da je kao vještak utvrdio da je na parceli izvršen ukop cjevovoda, da je prema dokumentaciji investitora koridor služnosti 3 + 3 m lijevo i desno od osi cjevovoda, a da je radna površina 6 + 6 m lijevo i desno od osi cjevovoda, da je izračunata umanjena vrijednost nekretnine u koridoru od 762 m2, te naknada za drvnu masu i sanaciju terena u površinu od 1524 m2 (radni pojas cjevovoda). Da je napravio elaborat investitoru 14.05.2015..(priložen spisu list 6-17). Procjena je vršena radi ustanovljenja prava služnosti za Vode Jastrebarsko. Procjenu je radio tijekom izvođenja radova. Ne sjeća se tko je bio na licu mjesta, misli da je bio prisutan tužitelj. To je bilo prije 7 godina, (od davanja iskaza na roč. 19.10.2022.) i radi oko 2000 elaborata godišnje. Na terenu je mjerio ono što je osnovno, misli da je bio geodet od Vode Jastrebarsko na licu mjesta, i tom prilikom je utvrđena dužina voda na parceli, i mjerio je prosječnu širinu od osi na parceli i ta širina je iznosila 12 m, i oko nje su se složili i investitor i moguća stranka, ako je tamo bila, jer se ne sjeća. Na naslovnici elaborata se vidi da su radovi na parceli bili u tijeku, pod tim smatra da je dio šume bio iskrčen, da je površina tla bila izrovana mehanizacijom, i da zemljište nije bilo sanirano. Dakle, radovi nisu bili gotovi. Na dan procjene je bilo iskrčeno 12 m širine šume, i to je bio planirani radni koridor. Ta širina je bila konačna, i zato su i uzeli tu širinu. Saznanje da je to konačni plan širine, imao jed od investitora na taj dan.

25. Iskazom svjedoka DM koji iskaz je sud u cijelosti prihvatio utvrđeno je da je za Vode Jastrebarsko d.o.o. utvrdio izračunao radnu površinu koridora 6 + 6 m lijevo i desno od osi cjevovoda i procjenu radi ustanovljenja prava služnosti za Vode Jastrebarsko.

26. Uvidom u izvadak o stanju i prometu Raiffeisenbank d.d. od 29.05.2015. utvrđeno je da je Vode Jastrebarsko d.o.o. da **.**.2015. SM isplatio naknadu prema Ugovoru o osnivanju prava služnosti u iznosu od 35.000,00 kuna.

27. Slijedom navedenog utvrđeno je da je tužitelju po osnovi Ugovora o služnosti isplaćena naknada za radnu površinu koridora 6 + 6 m. 28. Tužitelj tvrdi da je nakon navedenog tuženik vršio daljnje radove za dodatnih 12 metara dužini od 127 metara te da mu je počinjena šteta.

29. Uvidom u tehničku dokumentaciju i to građevinski dnevnik za građevinske radove iz studenog 2015. utvrđeno je da su Vode Jastrebarsko d.o.o. angažirale BROSIG PROJEKTA d.o.o., te da je EURUCO d.d. Vinkovci vršio radove, i to tijekom svibnja 2015., da je investitor Vode Jastrebarsko d.o.o. građevinski izvedbeni projekt izradio po projektantu PRONING-DHI d.o.o., da je Područni ured za katastar Zagreb, Odjel [adresa] 31.12.2015. izdao potvrdu da je geodetski elaborat katastra vodova, odvodnja i pročišćavanje otpadnih voda u k. o. [katastarska općina] i k. o. [katastarska općina], izrađen u skladu s propisima o katastru vodova, i može se upotrebljavati za potrebe osnivanja i vođenja katastra vodova.

30. Uvidom u građevinski izvedbeni projekt broj 21/12 iz lipnja 2013. utvrđeno je da je isti izdan za Kolektor Donji Desinec.

31. Uvidom u Izjavu od 10.11.2015. ovlaštenog inženjera geodezije utvrđeno je da je građevina smještena na građevnoj čestici u skladu sa elaboratom iskolčenja u svrhu ishođenja uporabne dozvole.

32. Uvidom u završno izvješće glavnom nadzornog inženjera građenja odvodnje i pročišćavanje otpadnih voda sustava Grada Jastrebarsko, Kolektor [adresa] od 13.11.2015. utvrđeno je da izvješće sadrži opće podatke, potvrdu glavnog projekta, nadzor, izvođače radove, glavne inženjere gradilišta, vođenje i potvrdu građevinskih dnevnika, izjavu o usklađenosti građenja, popis izvještaja nadzornih rješenja, i rješenje kojim je određen inženjer nadzora građevinskih radova za investitora Vode Jastrebarsko, a koje rješenje je izdao BROSIG PROJEKT d.o.o..

33. Temeljem priložene dokumentacije sud je utvrdio da su se radovi vršili u periodu od 07.04.2015. do 16.09.2015. da je izvođač radova bila firma EURCO d. d. koja je posao dobila na javnoj nabavi (list 177-203).

34. Tužitelj SM, saslušan na ročištu 19. listopada 2022. (91) u odnosu na događaje prije štetnog iskazao je da je jednom prilikom sa sinom otišao u šetnju i kad je došao na svoju parcelu, bio je iznenađen. Kao da je asteroid prošao kroz šumu. Otišao je u Vode Jastrebarsko, i g. ČM i njegov zamjenik se javili i ponudili su odštetu. Nije bio zadovoljan. Rekli su mu da može uzeti svog procjenitelja, te da će mu isplatiti. Nazvao je on je to napravio. Nije bio zadovoljan ni tom procjenom, jer je smatrao da je puno veća šteta. Uzeo je odvjetnika, pokojnog, Žunca, i napravili su novi ugovor, od onog koji su drugi dobili, općeniti; malo drugačiji ugovor. Ugovor sa Vodama Jastrebarsko sastavljan je zajedno sa pok. odvjetnikom Žuncem i Vodama. Zajedno su to radili. Priključak za kanalizaciju za domaćinstvu je bio predviđen besplatno za sve. Potpisao je ugovor i to su riješili.

35. U odnosu na štetni događaj tužitelj SM iskazao je je, da je nakon nekog vremena, nakon ugovora od 20.05.2022., mjesec ili dva, išao ponovno u šetnju, i tamo je zatekao mjernika. Pristupio sam mjerniku i pitao ga da li će krčiti još više od ovih 12 metara, i on je odgovorio, "pa da, ja sam njima rekao da su trebali još toliko iskrčiti". Mjernik bio netko drugi, a ne g. S. S zna po viđenju. Tamo su bili kamioni, bageri i radnici koji su izvodili radove, i taj mjernik. Ja tog mjernika nisam poznavao. Zaključio sam da je njihov, i to po tome što je rekao "ja sam njima rekao da treba iskrčiti još toliko". Nakon toga, otišli su kući. Nakon nekog vremena je otišao sa psom u šetnju, i vidio 25 m širine i 130 m dužine, i to ukupno 3250 m2; doslovce je bio prestravljen. Ništa mu nisu o tome javili, ništa nisu rekli. Sva drva i svi hrasti su bili sa bagerom sa zemljom zgurani sa jedne i druge strane. Ni jednog panja nije bilo, sve su skinuli; to se vidi na slikama. Tih 3250 m2, išao je brojiti hraste i primjerice, da su na 100 m2 bila samo dva hrasta, to bi bila ogromna šteta. Bio je opet rezigniran; opet je došao u Vode Jastrebarsko, i bio je tamo g. ČM. On je rekao da su to izvođači, i da neka tuži. Kad je drugi puta u šetnji vidio bagere, ne sjeća se naziva firme, ali je vidio samo registraciju na otvorenom kombiju "VK".U drugoj šetnji je bio sa sinom a treći puta je išao sam, i onda je vidio tu veliku iskrčenu površinu. Šuma je tom trasom podijeljena na dva dijela, te su se oni obvezali izvršiti i pristup s gornjeg dijela u donji dio šume. Sad je šuma na dva dijela, gornji i donji, a između je tih 25 m. Sada ne može iz jednog dijela u drugi. Kroz taj dio nema puta, sve je zaraslo i sve je u užasnom stanju, a u slučaju kiše veliko je blato. Drugi puta kad je došao vidio je da se izvode neki radovi. Mjernik je nešto mjerio, ne zna što točno. Nije vidio da ruše. Tada nisu rušili. Bilo je srušeno tih 12 m i oni su nešto radili, kopali. Kad je došao treći puta, onda je vidio da je sve posječeno izvan 12 m. Policiju nije obavijestio. S tim porušenim drvom nije ništa učinio. Još uvijek su tamo, jer je to puno zemlje, i to se ne može raditi, jer se ne može motornom pilom zbog zemlje. Štetu od 35.000,00 kuna, potražuje za narušavanje širine čestice izvan 12 m, i za porušena stabla. Da je ta osoba bila mjernik, znao je po tome jer je imao uređaj na tri stalka za mjerenje koji inače koriste geodeti. Porušili su 25 m širine, i to sa svake strane oko 12,5 m. Uopće ne bi bio problem da su mu javili da sam poruši ta stabla. Iz fotografija koje je priložio uz tužbu "SLIKA 2 stanje nakon proširenja", vidljivo je da su porušena stabla izgurana prema šumi. Vidi se kako su hrastovi s jedne i druge strane, i koliko ih ima. Vidi se gustoća šume, koliko je toga uopće.

36. Sud je iskaz tužitelja u cijelosti prihvatio, jer je jasno i uvjerljivo iskazivao o bitnim činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja.

37. Svjedok JM sin tužitelja , (list 84) iskazao je da se ovaj postupak vodi zbog oštećenja jednog dijela šume. Prvi puta je bio s ocem u šetnji, prije sklapanja ugovora, došli su tamo, slučajno su išli dolje i vidjeli da je raskrčena šuma, nisu imali pojma o ničemu. Čudili su se. Otac je išao u Jasku pitati, ne zna točno koga, tko je tu što radio i saznao. Nakon nekog perioda su išli drugi puta opet dolje u šetnju, i naišli su na radnike i strojeve, bio je geodeta. Otac je pričao s geodetom, te je otac pitao da li oni planiraju još što raditi tu, a on je rekao da to treba još raskrčiti. Ne zna točno da li je druga šetnja bila nakon ugovora. Treći puta je otac išao sam i vidio da je kompletno sve raskrčeno za duplo, te je sve to fotografirao. Nisu pitali od kud su strojevi i radnici. Otac je razgovarao s geodetom. Bila su dva, tri bagera, kamion. Nije došao do strojeva i kamiona blizu da bi vidio od koje su firme bili.

38. Sud je iskaz svjedoka JM u cijelosti prihvatio, unatoč srodstvu s tužiteljem jer je jasno i uvjerljivo iskazivao o bitnim činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja.

39. Temeljem iskaza tužitelja i svjedoka JM sud je utvrdio da su nakon sklapanja ugovora 20.5.2015. tijekom lipnja 2015., vršeni radovi na nekretnini tužitelja izvan ucrtane trase a površina izvan trase je utvrđena vještačenjem. Tuženik ne osporava vršenje radova već osporava odgovornost.

40. Svjedok MM, iskazao je da je geodet u Vode Jastrebarsko i kao predstavnik investitora išao je na teren te je bio sa g. DM procjeniteljem u ime investitora Vode Jastrebarsko. Dok je DM radio svoj dio posla, on je je bio na terenu kao izaslanik Vode Jastrebarsko na licu mjesta i nije ništa mjerio. Ne može se sjetiti kada. Zatekli su dio trase gdje se radi kanalizacija, bila je preseka, gdje je DM izmjerio lijevo i desno od osi trase i dužinu te preseke predmetne parcele. Nisu u posjedu te parcele, već imaju samo pravo služnosti održavanja komunalne infrastrukture, i pravo pristupa u slučaju kvara ili redovnog održavanja. Ne zna da li je nakon osnivanja služnosti dodatno iskrčena šuma. Ne zna da li su Vode Jastrebarsko dolazile na tužiteljevu česticu, vršili mjerenja prije osnivanja služnosti. On je samo geodeta. Kad je bio tamo zatekao je tužitelja i njegovog sina. Tužitelja poznaje od prije, jer je svirač, a sina ne poznaje ali ga je prepoznao kao prispjelog svjedoka na ročištu. (list 84).

41. Sud je iskaz svjedoka MM u cijelosti prihvatio, jer je jasno iskazivao o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja.

42. Temeljem iskaza tužitelja koji su potvrdili i svjedoci JM i u bitnom i MM koji je iskazao da je potrebno iskrčiti dodatnu površinu, utvrđeno je, da su i nakon što je određena površina već bila iskrčena i nakon što je vještak tuženika utvrdio vrijednost iskrčene površine unutar trase dodatno vršeni radovi izvan trase na zemljištu tužitelja na način da je iskrčena dodatna površina.

43. Svjedok ČM, direktor Vode Jastrebarsko iskazao je da smatra da je stranka nepošteno pristupila u ovom predmetu. Trasa se radila od 750 služnosti koje su potpisivali sa svim građanima. Tužitelj je bio među prvima, i isti je kandidiran 2016.. vrijednost projekta je bila 10.000.000,00 kuna bez pdv. Dobili su 80% sredstava; za projekt su morali imati potpisanih oko 70% služnosti, među jednom od njih je bila služnost koja nije bila potpisana, i to od g. JM koji se nije slagao s prvim postupkom služnosti, i morali su krenuti u drugi postupak služnosti, dali su mu slobodnu volju da izabere sam vještaka koji je vještačio vrijednost služnosti od 22.000,00 kuna koja je drukčija od prve, veća. On se niti s tim nije složio. Osobno je razgovarao s g. JM u njegovoj kući uz prisutnost djelatnika Voda, i došli su do dogovora. Upoznao je JM da će isplata biti veća od 22.000,00 kuna, dakle 35.000,00 kuna i on se s time složio; isto tako izradili su mu kućni priključak besplatno, i nakon izvođenih radova je došao u firmu i rekao da je "pokošeno" više od dogovorenog. Obzirom da su javna tvrtka i da su isplatili više od dozvoljenog, rekao mu je da se javi policiji, jer je njegov vještak DM izmjerio i vidio da je srušeno 6 m lijevo i 6 m desno koliko je u služnosti. Upoznao ga je s time da ukoliko je njihov izvođač srušio, on mora tužiti izvođača radova koji je radio izvan okvira služnosti koje je dobio i da oni više ne mogu ništa poduzimati. Drva si je otpeljao sebi, a rekao je da su mu ih ukrali. I rekao mu je da ako su mu drva ukradena, da ide na policiju i to prijavi. Vode [adresa] i djelatnici ne žele ulaziti u spor je li mu porušeno više od 6 metara lijevo i desno, i to mu je decidirano i jasno rečeno. S obzirom na situaciju koja je nastala, g. JM može vratiti 35.000,00 kuna, izmjeriti 6 metara desno i lijevo, i nakon procjene ćemo ga isplatiti. Za sve što smatra da je porušeno izvan 6 m lijevo i desno, ima izvođača i može ga tužiti. Vode Jastrebarsko su krčili šumu, dio čestice od tužitelja, prije sklapanja ugovora, 6 m lijevo i 6 m desno, s obzirom da je bio u pitanju projekt od 8.000,000,00 kuna. Vještak je nakon toga vještačio 6 m lijevo i 6 m desno i toliko je bilo porušeno, nakon toga je g. JM bio upućen da se obrati policiji, jer je bilo porušeno izvan tih 6 m . Ono što je iskrčeno kasnije iznad 6 metara lijevo i desno, to treba pitati izvođača. Izvođač je firma EURCO d.d.. Posao su dobili na javnoj nabavi. Iskazao je da ne zna tko je iskrčio, i rekao je g. JM ako je iskrčeno više da se obrati policiji. S prvim vještačenjem g. JM je bio upoznat s iznosom koji iznos nije prihvatio i Vode Jastrebarsko su pokrenule projekt i po našem nalogu je izvođač izvršio radnju. Nikome nije dao nalog da krči nakon sklapanja služnosti.

44. Sud je iskaz svjedoka , direktora Vode Jastrebarsko prihvatio u dijelu koji nije suprotan ostalim provedenim dokazima a u ostalom dijelu iskaz nije prihvaćen jer je dijelom i proturječan.

45. Svjedok CM iskazao je da je bio glavni inženjer gradilišta, radio je ispred tvrtke EURCO Iz Vinkovaca. Projekat se sastojao od dvije faze, jedna je bila [adresa] i [adresa], i to kanalizacijski sustav, s tim da je se u [adresa] išlo kroz šumu. S jednim velikim kolektorom se išlo paralelno s autoputom, i toga se sjeća. Radili su po projektu i bilo je iskolčeno; tražili su iskolčenje ili moguće da su i Vode Jastrebarsko tražile: Ne može se graditi prije nego što se napravi iskolčenje. Ne sjeća se geodeta. Više ne radi u toj firmi pa nije mogao niti pogledati dokumentaciju. U odnosu na konačnu površinu iskrčene šume iskazao je da imaju uvijek glavnu liniju gdje ide cjevovod. Imaju lijevu granicu linije obuhvata, do kuda smiju ići, i isto tako i desnu granicu. I kroz taj dio su imali krčenje, i pripremu svega u toj zoni. Geodet im označi na svakih 50-100 m, nekad 30 m, crvenom bojom na stablu, markerom na grani, ili kolčić, i rekao bi im liniju zahvata. Uobičajeno je da ta linija zahvata bude 12-15 m, možda po projektu i više. Ne zna da li je to 12-15 m lijevo i desno. Običaj je da se uzme što manje. Vode Jastrebarsko koje su izvlastile i projektant je to sve točno odredio, a firma EURCO je došla na gotovo. Raskrčili su parcelu, porušili u toj zoni drveća, raskrčili granje, osloboditi si prostor, i iskapa li. Što je veća dubina kolektora, to dolazi do većeg urušavanja zemlje, pa i širina mora biti veća. Ovdje je dubina 5-6 m, ali se radi u oplatama koje su široke 2,5 m. Konkretno u Desincu su se stavljale oplate SBH 750. Do širenja radnog pojasa sigurno nije došlo jer bi tražili odobrenje od Vode Jastrebarsko. Nema šanse da bi porušili više od projektom dozvoljeno, a da se nije tražilo više od investitora. Ne zna i ne sjeća se da li je došlo do proširenja, niti da li su uputili takav zahtjev. Može se dogoditi da linija nije strogo pravocrtna, jer linija može biti malo lijevo ili malo desno.

46. Svjedok NM, dipl. ing. građevinarstva, iskazao je, da je Eurco bio izvođač jednog projekta gdje je bio stručni nadzor i nadzirao je da se radovi izvode po projektu i građevinskoj struci. Sa njim je radio ŠM, šef gradilišta, a AM je bio pomoćnik. Rađeno je po građevinskoj dozvoli, po projektu, i projekt je dobio uporabnu dozvolu. Ne sjeća se točno čestice, ali zna da se išlo od [adresa] trasa prema autoputu, i išla je uz autoput. Trasa je išla od [adresa] u dužini od ukupno 10 km, te gdje je ta čestica, ne može reći. Šuma je iskrčena šuma u cijelom radnom pojasu onoliko koliko je bilo potrebno; ne sjeća se. Trasa je kanalizacija; tamo gdje su punktne stanice tu dolazi do proširenja, jer je veći prostor; mjesto za rad je puno veći. Teško je reći koliko je uobičajena širina pojasa s lijeve i desne strane jer to ovisi o projektu, je li to širina 3 ili 6m, ovisi i o građevinskom elementu koji se radi. To može biti punktna stanica ili cjevovod. Ne zna što je na ovoj čestici bilo, ili stanica ili samo cjevovod; ne sjeća se gdje je čestica. Uglavnom mora biti manevarski prostor da može biti bager i minimalno jedan kamion. Dakle, potrebna je širina radnih strojeva i vozila. Ne sjeća se da li je u tom procesu dolazilo do promjena i proširenja radnog pojasa. To je bilo prije 10 godina, i od tada se puno radilo, pa se ne sjeća te čestice. O duljini radova vodio se građevinski dnevnik koji je vodio voditelj gradilišta, CM, a on ga je ovjeravao. Izdavanje uporabne dozvole je kraj izvedbe projekta. Kad se stave cijevi, napravi se tlačna proba, sve se zatrpa; po ugovoru se mora zemljište staviti u prvobitno stanje, ili pristojno stanje, ovisno što je po projektu i troškovniku određeno. Ne sjeća se da bi bilo nekih posebnih okolnosti u svezi tih predmetnih radova. Na dva ili tri mjesta je trebalo sanirati dio cjevovoda, ali u naselju, u [adresa], a ne u šumi. U praksi se događa da se odredi jedna širina, a da u praksi prilikom izvođenja radova, treba taj pojas proširiti. Izvođač mora imati uputu i potvrdu od investitora, ali nije potrebno da se mijenja projekt.

47. Svjedok FM mr. ing. naftnog rudarstva, iskazao je da je član uprave, direktor Eurco, zaposlen od 17.08.2015..Prema materijalnoj dokumentaciji koju posjeduje može reći da je Ugovor potpisan 03.11.2014., i tada nije bio direktor. Prvi Aneks ugovora je potpisan 15.06.2015..Drugi Aneks ugovora je bio 7.7.2015. 17.08.2015. mu je bio prvi radni dan u EURCU, i 28.8.2015.je potpisao Sporazum o raskidu prvog Aneksa ugovora. Došao je na sastanak u Vode Jastrebarsko, jer su odustali od dijela radova. 22.10.2015. izdana je okončana situacija. Sa tim projektom je bio upoznat tek dva mjeseca. Fizički nije bio prisutan izvođenju radova. Sve je radio iz sjedišta firme u Vinkovcima. Sve su radili preko CM, koji je bio glavni inženjer gradilišta ili voditelj radova, sve sukladno Zakonu o gradnji. Pod izvođač je bio tvrtka Palir d.o.o. koji su radili, koliko se sjeća, dio kanalizacije. Moguće da je bilo i drugih podizvođača, ali se ne sjeća. Ne zna ništa o pojasevima niti o proširenju radnog pojasa. U prvom Aneksu se tražila izgradnja sustava odvodnje, tj. kanalizacija, u Gornjem i [adresa], te izgradnju kolektora - uređaj u [adresa]. Kasnije je naručitelj Vode Jastrebarsko odustao od dijela radova. O radnom pojasu ne zna ništa. U tom Aneksu se n e spominje čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. U Aneksu se spominje pristupna prometnica. Nema saznanja o toj čestici, šumi, ne zna ništa niti o toj trasi. Sukladno Zakonu o arhivu uništavaju dokumentaciju nakon 11 godina. Svakih 11 godina bacaju dokumentaciju. Prvo pošalje zahtjev u Državni arhiv. Ne zna koliko, niti što je krčeno na toj trasi; ti podaci postoje u Građevinskom dnevniku, vezano uz ovu česticu, ako ih je voditelj radova i građevinski inženjer upisao u Građevinski dnevnik. Naručitelj mora znati što se događa na čestici, on rješava imovinske pravne probleme. Od nikog nije čuo da su kao izvođači radova iskrčili više nego što je trebalo. To ni je čuo od nikog. Svako gradilište je osigurano policom osiguranja. Gospodin JM se nije nikad javio da su mu nešto krivo napravili. Njima se gospodin nije javio 11 godina. Čudo se čudi ako su mu nešto krivo napravili. Rade evidenciju kad im se netko obrati, i to zna i osiguravajuća kuća. Gospodin JM im se trebao javiti i procjenitelj bi utvrdio štetu ukoliko je bila. Takav zahtjev nisu nikad dobili.

48. Svjedok AM, dipl. ing. građevine, iskazao je da je 2014.počeo raditi u firmi Brosig projekt, bio je na stručnom osposobljavanju. U tom trenutku je bio suradnik građevinskog inženjera, pod njegovim mentorstvom. Nije imao nikakvih ovlaštenja. Djelomično je bio angažiran na tom projektu, dolazio je na trasu. Zna da smo išli preko pruge u [adresa] prema Kauflandu. Izvođač je imao u troškovniku koridor, geodeta je morao iskolčiti trasu, ali nije bio prisutan trenutku iskolčenja. Bio je prisutan kad su počeli zemljani radovi, kad se iskapalo za kanalizaciju i polaganja cjevovoda po trasi. Ne zna da li je došlo do naknadnog proširenja radnog pojasa u odnosu na početnu širinu pojasa na čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] . Širina pojasa od osi cjevovoda s lijeve i desne strane, je sigurno 3 m, da može prići kamion, bager, i druga mehanizacija. Mora biti minimalno 3 m, po nekom iskustvu, ali ne zna što je tu projektant predvidio, niti što je naručitelj pravno predvidio i riješio.

49. Sud je iskaze svjedoka CM, ŽM, RM i AM u cijelosti prihvatio, jer su jasno iskazivali o činjenicama o kojima ima neposrednih saznanja u svezi poslova koji obavljaju.

50. Očevidom na licu mjesta (101) i vještačenjem po vještaku geodetu Darku Dugiću identificirana je šuma tužitelja i to čkbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], te su završena mjerenja prema pokazivanju stranaka, radi utvrđenja mjesta i površine nastale štete po tvrdnji tužitelja radi utvrđivanja štete po vještaku za procjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta DM.

51. Vještak Darko Dugić, geodet je na očevidu 29. ožujka 2023., (101) izvršio identifikaciju i geodetsku izmjeru dijela katastarske čestice [katastarska čestica] na osnovu službenih katastarskih planova u digitalnom obliku, neposrednom geodetskom izmjerom, GPS metodom visoke preciznosti

52. U nalazu i mišljenju 07.04.2023. (111-118) naveo je, da je predmetna čestica ucrtana u katastarske mape stare grafičke izmjere, mjerila 1:2880, te prevedena digitalni oblik, upisana je u katastarski operat područnog ureda za katastar Jastrebarsko, te u zemljišno-knjižnom odjelu suda u Jastrebarskom.

53. Nekretnina je prema uvidu u prostornu plansku dokumentaciju, unutar zemljišta poljoprivredne namjene gospodarske šume. Postojeći način uporabe predmetne katastarske čestice je šuma, osim u dijelu na kojem je posječena šuma, i izgrađena kanalizacija, te je na lom dijelu livada obrasla šikarom.

54. Katastarska čestica broj [katastarska čestica] -sjenokoša Ograjenka u Brusnici površine 2 jutra i 621 čhv ( 13743 m2 ), upisana u izvadak iz zemljišne knjige broj 1008, K. o. [katastarska općina], u vlasništvo: vlasnički dio 1/1 — HM, [adresa].U katastarskom operatu, navedena katastarska čestica upisana je u posjedovni list broj 2064, k. o. [katastarska općina], u posjedništvo: udio 1/1 HM, J, [adresa] ( vlasnik), istovjetne površine od 13743 m2, naziva Ograjenka, te načinom uporabe - oranica.

55. Točke koje je pokazao tužitelj, u naravi je rub posječene šume, te su točke, geodetski snimljene i označene u skici izmjere i identifikacije broj I brojevima: 5, 7, Il, 15, 17, 24, 25, 27, 28, 32, 34 i 35. Rub šume je u skici izmjere i identifikacije broj I i broj 2, ucrtan crvenom bojom, deblje, pune linije.

56. Posječeni dio šume, unutar kojeg je izgrađena kanalizacija, dijeli katastarsku česticu broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] na dva dijela, od kojih je veći dio preostale šume ostao na sjevernom dijelu čestice, a manji dio na južnom dijelu predmetne čestice, kako je to pregledno prikazano na skici izmjere i identifikacije broj 1 i 2. Posječeni dio šume na katastarskoj čestici broj [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], prosječne širine je od 26.2 — 28,4 metra, dužine na sjevernom dijelu ruba šume od 114.6 metar, dužine na južnom dijelu ruba šume od 141.9 metar, te dijagonalno siječe predmetnu katastarsku česticu.

57. Postojeći šahtovi kanalizacije, geodetski su snimljena središta metalnih poklopaca šahtova, označeni su u skici izmjere i identifikacije broj 1 brojevima: 1, 4, 10,14 i 20. Tri šahta kanalizacije označeni brojevima 1, 10 i 14, nalaze se unutar predmetne katastarske čestice [katastarska čestica], dok se ostala dva šahta, broj 4 i broj 20, nalaze na susjednim katastarskim česticama i snimljeni su da bi se mogla odrediti os kanalizacije. Šahtovi kanalizacije i os kanalizacije sa smjerom izljeva, ucrtani su na skici izmjere i identifikacije broj 1 i broj 2, smeđom bojom, tanjom, punom linijom.

58. Prema kazivanju tužitelja, izmjerene su kote terena, te su prikazane na skici izmjere i identifikacije broj 1. brojevima: 40, 42, 47, 08, 52, 54, 59, 63, 68 i 75. Ove geodetski snimljene točke su snimljene isključivo radi visine terena, te je visinska kota izražena u apsolutnoj nadmorskoj visini. I sve ostale geodetski snimljene točke, prikazane na skici izmjere i identifikacije broj l, također su snimljene i prikazane u apsolutnoj nadmorskoj visini.

59. Iz visinski snimljenih točaka, razvidno je da je rub posječene šume, podignut u odnosu na teren ostatka šume na sjevernom dijelu ruba šume za 29 - 63 cm, radi nasutog materijala uz rub šume, te je nastala umjetna brana i prekinut prirodni protok vode, a radi umjetno podignutog terena onemogućena je komunikacija između dijelova preostale šume.

60. Iz visinski snimljenih točaka, razvidno je da je rub posječene šume, podignut u odnosu na teren ostatka šume na južnom dijelu ruba šume za 17 - 45 cm radi nasutog materijala uz rub šume, te je time također prekinut prirodni protok vode i onemogućena komunikacija između dijelova preostale šume. Ove činjenice proizlaze iz geodetski snimljenih visinskih kota, prikazanih na skici izmjere i identifikacije broj 1.

61. Na osnovu geodetski snimljenih točaka ruba šume, geodetski snimljenih šahtova kanalizacije i utvrđene osi kanalizacije, preklopu službenog digitalnog katastarskog plana, izračunate su površine, pregledno prikazane u skici izmjere i identifikacije broj 2,i to :

- ukupna površina posječenog dijela šume, između snimljenih točaka sjevernog i južnog ruba šume, na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi 3490 m2.

- Površina koridora sličnosti, izračunata od osi kanalizacije po 3 metra sa svake strane, odnosno ukupne širine 6 metra, na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi 765 m2.

- Površina radnog pojasa, izračunala od osi kanalizacije po 6 metra sa svake strane, odnosno ukupne širine 12 metara, na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi 1534 m2.

- Površina ostatka posječene šume, kada se od ukupne površine posječenog dijela šume koji iznosi 3490 m2, odbije površina radnog pojasa od 1534 m2, na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], iznosi 1956 m2.

62. U geodetskom elaboratu identifikacije i izmjere, priložene su skice identifikacije i izmjere sa pregledno označenom predmetnom katastarskom česticom, susjednim katastarskim česticama, upisanim z.k. vlasnicima na predmetnim i susjednim česticama, ucrtanim svim točkama geodetske izmjere, točkama pokazanim od strane tužitelja i nalogom suda, kotiranjem izmjerenih točaka, izračun površina prema geodetski snimljenim točkama, izračun visinskih razlika na osnovu visinskih kota, te izvodi iz baze zemljišno-knjižnih podataka i katastarskog operata i kopija službenog katastarskog plana.(151).

63. Vještak za procjenu poljoprivrednog i šumskog zemljišta DM je na očevidu 29. ožujka 2023.,(101) izvršio procjenu vrijednosti nekretnine i uključujući sve ono što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje te se koristi na uobičajeni način te je dao nalaz i mišljenje 07.11.2023. (130-147).

64. U nalazu i mišljenju 07.11.2023. (130-147) naveo je, da je predmetna katastarska čestica samostalno iskoristiva djelomična površina koja nije nužna za redovito korištenje građevina„ oblikovana na temelju prostornog plana i/ili izvršnog akta kojim se određuje oblik i veličina građevne čestice, koja uključuje i sve ono što je s njom razmjerno trajno povezano na njezinoj površini ili ispod nje.

65. Procjena vrijednosti vrši se na temelju općih vrijednosnih odnosa na tržištu nekretnina i stanju katastarske čestice na dan vrednovanja. U pravilu dan vrednovanja i dan kakvoće odnose se na isti trenutak. Iznimno od ove odredbe, kod procjene vrijednosti u postupcima izvlaštenja dan vrednovanja utvrđuje se u trenutku u kojem je započet odgovarajući upravni postupak, a dan kakvoće za utvrđivanje tržišne vrijednosti izvlaštenog dijela nekretnine i posljedičnih gubitaka utvrđuje se u trenutku koji prethodi neposredno prije isključivanja zemljišta buduće javne namjene iz daljnjeg konjunkturnog razvoja. Za utvrđivanje dobitaka na imovini uslijed izvlaštenja dan kakvoće utvrđuje se u trenutku u kojem je započet odgovarajući upravni postupak. Predmetno vještačenje je interdisciplinarno i u izradu elaborata uključenje ovlašteni vještak za procjenu nekretnina. Od raspoloživih podataka uzimaju se u obzir oni koji najbolje odražavaju opće vrijednosne odnose na lokalnom tržištu nekretnina.

66. Korištene poredbene cijene, približne vrijednosti zemljišta i poredbeni pokazatelji izgrađenih katastarskih čestica (faktori zgrade i faktori prihoda) svojim obilježjima katastarske čestice dokazuju dovoljnu podudarnost s obilježjima procjenjivanje katastarske čestice ako razlike u vrijednosti korištenih dodataka i odbitaka za interkvalitativno izjednačenje ne prelazi 40 % izlazne vrijednosti.

67. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se primjenom prikladne metode. Metoda se odabire sukladno vrsti nekretnine za koju se utvrđuje tržišna vrijednost, prema raspoloživim podacima te drugim okolnostima koji se odnose na pojedini slučaj.

68. Poredbena metoda je prvenstveno primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti neizgrađenih i izgrađenih zemljišta, a koristi se i za procjenu vrijednosti jednostavnijih samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća, obiteljskih kuća u nizu, stanova, garaža, garažnih parkirnih mjesta, parkirnih mjesta i poslovnih prostora. Poredbenom metodom se tržišna vrijednost, u pravilu, određuje iz najmanje tri cijene poredbenih nekretnina.

69. Prihodovna metoda je prvenstveno primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti izgrađenih građevnih čestica na kojima se nalaze najamne nekretnine, gospodarske i druge nekretnine svrha kojih je stvaranje prihoda.

70. Troškovna metoda je prvenstveno primjerena za utvrđivanje tržišne vrijednosti izgrađenih građevnih čestica na kojima se nalaze zgrade javne namjene i drugi objekti svrha kojih nije stvaranje prihoda, a poglavito kod samostojećih, poluugrađenih i ugrađenih obiteljskih kuća koje prema svojim obilježjima nisu usporedive, kao i kod procjene vrijednosti naknadnih ulaganja u građevine.

71. Prometna povezanost uzima se u obzir kroz pristup do nekretnine i kroz udaljenost do sredstava javnog gradskog prijevoza.

72. Neuobičajene ili osobne okolnosti nastaju kada su kupoprodajne cijene ugovorene suprotno uvjetima o procjeni vrijednosti nekretnina. Kupoprodajne cijene mogu biti pod utjecajem neuobičajenih okolnosti kada je postojao izvanredni interes prisilnog prodavatelja (ovršni postupak) ili kupca pri prodaji ili stjecanju nekretnine, Kupoprodajne cijene mogu biti pod utjecajem osobnih okolnosti kada su između ugovornih strana postojale posebne veze, rodbinske, gospodarske ili druge vrste. Ukoliko se već prigodom vođenja i evaluacije zbirke kupoprodajnih cijena s dovoljnom sigurnošću može utvrditi utjecaj neuobičajenih okolnosti, takve kupoprodajne cijene upisat će se u zbirku kupoprodajnih' cijena s oznakom da su pod utjecajem neuobičajenih ili osobnih okolnosti i neće se izdavati u izvadcima iz zbirke kupoprodajnih cijena. Ukoliko se radi o značajnom odstupanju o procjeni vrijednosti nekretnina koji treba utvrditi u samom postupku procjene vrijednosti nekretnina, onda se to odnosi na pojedinačna odstupanja kupoprodajnih cijena veća od prosječne kupoprodajne cijene (medijana) poredbenih nekretnina nakon provođenja međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja. Značajno odstupanje iz prethodnoga stavka može se odnositi na pojedinačna odstupanja kupoprodajnih cijena koja su veća od dvostrukog standardnog odstupanja od prosječne kupoprodajne cijene (medijana) poredbenih nekretnina nakon provođenja međuvremenskog i interkvalitativnog izjednačenja (pravilo 2 sigma).

73. Tržišna vrijednost nekretnine utvrđuje se na temelju rezultata primijenjene metode. Ukoliko se u primjeni pojedine metode procjene vrijednosti nekretnina korišteni podatci ne mogu dovoljno uzeti u obzir, potrebno je obrazložiti stanje ponude i potražnje, predstaviti i putem odgovarajućih dodataka ili odbitaka uzeti u obzir utvrđenu vrijednost putem troškovne uz potporu prihodovne metode.

74. Stupanj okrnjenosti opterećene nekretnine (u daljnjem tekstu: stupanj okrnjenosti) odnosi se na ograničenja u odnosu na vrstu i mjeru korištenja kao i na ostala korištenja predmetne nekretnine neopterećene služnošću. Prigodom razmatranja stupnja okrnjenosti ne uzimaju se u obzir ograničenja koja su rezultat propisa o minimalnoj udaljenosti između građevine i mede. Ostala korištenja odnose se na mogućnosti izgradnje pomoćnih i drugih građevina, uređenje građevne čestice te hortikulturno uređenje. U slučaju da okrnjenost ne umanjuje mjeru korištenja cijele nekretnine stupanj okrnjenosti izražava se kao postotak umanjenja u odnosu na opterećenu površinu.

77. Državni zavod za statistiku (DZS) u suradnji s Hrvatskom narodnom bankom razvio je indeks cijena stambenih nekretnina (ICSN) za Hrvatsku. Ovaj će se indeks na tromjesečnoj razini, počevši od 20. siječnja 2016., objavljivati na stranicama DZS - a, dok Će u bazi podataka Eurostata zamijeniti hedonistički indeks cijena nekretnina (HICN-a) koji je do sada reprezentirao kretanje cijena stambenih nekretnina u Hrvatskoj. Istodobno, zaključno s drugim tromjesečjem 2015. Hrvatska narodna banka prestaje s konstrukcijom i objavom hedonističkog indeksa cijena nekretnina (HICN). Metodologija te obveza razvoja i implementacije ICSN-a definirani su Uredbom Komisije (EU) br. 93/2013 0 utvrđivanju detaljnih pravila za provedbu Uredbe Vijeća (EZ) br. 2494/95 0 harmoniziranim indeksima potrošačkih cijena u vezi s utvrđivanjem indeksa cijena stambenih objekata u vlasništvu stanara od 1. veljače 2013.

78. Nakon procjene cijena pojedinih atributa za svaku je nekretninu moguće odrediti njezinu čistu cijenu, tj. cijenu koja je korigirana za utjecaj pojedinih atributa dane nekretnine, poput lokacije na kojoj se nekretnina nalazi, površine, broja soba i sl. Dinamika čistih cijena izravno se koristi za izračun HICN-a. Prema metodologiji ovakav indeks, za razliku od primjerice indeksa prosječne cijene ili medijana kvadrata stambenog prostora, korigira kretanje cijena za moguću pristranost u podacima uzrokovanu činjenicom što je u nekom razdoblju prodan neuobičajeno velik broj iznadprosječno ili ispodprosječno kvalitetnih nekretnina.

79. Naknada za gubitak prava zbog izvlaštenja nekretnine u privatnom vlasništvu koja se privodi javnoj namjeni (glava 4.6 Zakona - buduća površina javne namjene) utvrđuje se temeljem glave 4.7. Zakona o procjeni nekretnina, u visini tržišne vrijednosti predmeta izvlaštenja. Pri tome je mjerodavna tržišna vrijednost u trenutku u kojem tijelo za izvlaštenje odlučuje o zahtjevu za izvlaštenje (dan vrednovanja), a za stanje (kakvoću) nekretnine mjerodavno je uporabno svojstvo nekretnine neposredno prije trenutka u kojem je promijenjena namjena koja je povod izvlaštenja (dan kakvoće).

80. Očevidom na licu mjesta i pokazivanjem nekretnina od strane tuženika ustanovljeno je da navedena zemljišta, kako po z. k. ul. tako i po PL ne odgovaraju stvarnom vlasništvu/posjedu tuženika u naravi. Stoga, je mišljenja daje radi ekonomičnosti postupka ispravno iskazati jedinične vrijednosti po katastarskim kulturama a nakon toga prema iskazu tuženika utvrditi stvarno vlasništvo i napraviti izračun vrijednosti samo onih nekretnina koje su u njegovom vlasništvu/posjedu.

81. Vještak je dao procjenu vrijednosti drvne mase i umanjene vrijednosti zemljišta (142).

82. Očevidom na licu mjesta utvrdio je da je po središnjem dijelu nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (upisana u zk. ul. [broj ZK uloška], PL 2064, površine 13743 m2) postavljen cjevovod. Predmetna nekretnina u naravi je šuma hrasta i graba sa primjesama bagrema. U središnjem dijelu nekretnine unutra koridora služnosti i radnog pojasa nema šumske sastojine, i u tom dijelu parcela je livada, dijelom obrasla šikarom. U trenutku očevida na dijelu nekretnine su bile vidljive manje površine pod vodom što je rezultat nepravilne sanacije zemljišta nakon završetka radova, Dakle, teren je djelomično deniveliran.

83. Dodatno na navedeno, prilikom izvođenja radova došlo je do podizanja terena od 17-45 cm uz rubni dio postojeće šume zbog deponiranja iskopane zemlje (dokaz geodetsko vještačenje snimak izvedenog stanja na nekretnini). Zbog navedenog je došlo do prekidanja prirodnog toka vode i posljedično do plavljenja dijela parcele. Zbog navedenog je potrebno izvršiti sanaciju i nivelaciju iskopanog materijala,

84. Prema navedenom, smatra da cjevovod koji prolazi kroz parcelu u koridoru služnosti trajno onemogućava korištenje zemljišta na dosadašnji način (šuma), tj. prema katastarskoj kulturi, stoga će vlasnik trpjeti dugoročna ograničenja u koridoru služnosti.

85. U koridoru štete, vlasnik i dalje može zemljište koristiti na dosadašnji način uz dodatna ulaganja radi čišćenje i grubu strojno i ručno planiranje terena.

86. Geodetskim snimkom izvedenog stanja ustanovljene su površine i pozicije triju šahtova, te površine koridora služnosti, projektiranog radnog pojasa i izvedenog radnog pojasa kako i to površina služnosti (koridor 3+3 m lijevo i desno od osi cjevovoda) iznosi 765 m2, površina radnog pojasa (koridor 6+6 m lijevo i desno od osi cjevovoda iznosi 1534 m2 Površina izvedenog radnog pojasa (izvan projektiranog radnog pojasa) iznosi 1956 m2.

87. Vještak utvrđuje da ukupno zauzimanje površine zbog radova na nekretnini iznosi 3490 m2.

88. Izračunati iznosi predstavljaju realne vrijednosti za kolovoz 2023. te izračun naknade sadrži:

89./ 1. Naknadu za umanjenu vrijednost zemljišta radi ustanovljene služnosti cjevovoda (Predmet procjene je razlika za naknadu u površini od 3 m jer je prema procjeni iz svib 2015 sklopljena nagodba za ustanovljenje služnosti na predmetnoj nekretnini u površini i od 762 m2 , umjesto sudskim očevidom ustanovljenih 765 m2) 3 m2 služnosti x 8 kn/m2 x 0,8 koeficijent umanjenja = 19,2 kn 2,55 EUR; 2. Naknadu za šumsku štetu (drvnu masu) projektirani radni pojas (Predmet procjene je razlika za naknadu u površini od IO m2 jer je prema procjeni iz svibnja 2015 sklopljena nagodba za štetu u radnom pojasu na predmetnoj nekretnini u površini od 1524 m2 umjesto sudskim očevidom ustanovljenih 1534 m2), IO m2 x 45202kn/ha (trošak podizanje sastojine) x 2,20803(starost)= 99,80 kn=13,25EUR;

3. Naknadu za šumsku štetu i trošak sanacije zemljišta izvedeno stanje (Predmet procjene je razlika za naknadu u površini od 1956 m2 jer je prema procjeni iz svibnja 2015 sklopljena nagodba za štetu u radnom pojasu na predmetnoj nekretnini u površini od 1524 m2 umjesto sudskim očevidom ustanovljenih 3490 m2, odnosno razlika u površini štete od 1956 m2). Šumska šteta 1956 m2 x 45202 kn/ha (troš podizanje sastojine) x 2,20803(starost)= 19.520,88. Strojna sanacija zemljišta 1956 m2 x 2,5 kn/łn2 = 4.890,00 kn 649,01 EUR.

90. Vještak je utvrdio da sveukupna naknada za štetu na šumskoj sastojini i zemljištu iznosi 24.529 88 kn, odnosno 3.255 67 EUR. ( 143).

91. Tužitelj je u podnesku 8. svibnja 2024. (158) prigovorio vještaku DM i naveo da je iznos naknade koju je vještak procijenio suviše nizak. Naveo je da je vještak utvrdio da tužitelj ima pravo na sveukupnu naknadu u iznosu od 24.529,88 HRK, odnosno 3.255,67 EUR, što je tek oko 300 EUR veća naknada od one koju je isti vještak odredio još 2015. godine za isto to zemljište. Tadašnja procjena rađena je za površinu od 1.524,00 m2, dok je ukupna površina obuhvaćena štetom koja je procjenjivana u ovom konkretnom vještačenju 1.966,00 m2, dakle, za 442,00 m2 veća od površine zahvaćene štetom 2015. godine pa prigovara kako je moguće da je naknada približno jednaka za štetu počinjenu na 1.524,00 m2 i za štetu počinjenu na površini od 1.966,00 m2, te kako je moguće da je naknada za štetu gotovo jednaka 2023. godine i 2015. godine kada je notorna činjenice da je uslijed inflacije došlo do znatnog poskupljenja svih dobara i usluga, pa tako i nekretnina, radova na sanacijama zemljišta, drvu i slično, što je sve predmet ovog konkretnog vještačenja pa takva procjena ne može biti sukladna zakonu i pravilima struke. Vještak je različito vrednovao područje predmetne čestice koje je zahvaćeno koridorom služnosti od područja izvedenog radnog pojasa (naknadne štete), pa je tako zaključio da “U koridoru štete, vlasnik i dalje može zemljište koristiti na dosadanji način uz dodatna ulaganja radi čišćenja i grubu strojno i rudno planiranje terena”. Tužitelj smatra da navedeni zaključak tužitelj nije točan. Tužitelj ne može koristiti predmetni dio čestice na dosadašnji način, jer je šuma posječena te će biti potrebno jako puno godina da naraste nova. Osim toga, neovisno o takvoj šumi, jasno je da radni pojas (bilo onaj koji je kao takav utvrđen ugovorom među strankama ili naknadno određeni radni pojas nastao naknadom sječom) potreban tuženiku, jer u protivnom ne bi sjekao šumu. Osim što je tužitelj dugoročno onemogućen u korištenju čestice u dijelu zahvaćenu koridorom služnosti, on je nedvojbeno dugoročno onemogućen u korištenju predmetne čestice u području naknadne štete. Vještak nije uzeo u obzir niti da se šteta ne sastoji samo u tzv. šumskoj šteti, jer je šteta daleko veća. U potpunosti je onemogućen u raspolaganju cijelom česticom, jer je na vrijednosti posljedično izgubio i dio čestice koji nije izravno zahvaćen šumskom štetom ili koridorom služnosti. Nitko neće kupiti česticu koja nije cjelovita, pa je šteta proširena na cijelu nekretninu. Takvu posljedičnu štetu vještak nije uzeo u obzir.

92. Na ročištu 10. rujna 2024 (173) saslušan je vještak DM koji je u cijelosti ostao kod pisanog nalaza i mišljenja od 07.11.2023.. U odnosu na prigovor tužitelja naveo je da je prvo vještačenje bilo 2015.. te se očitovao o zadacima koje je imao u ovom predmetu.

93. Zadatak vještačenja u 05/2015. bila je procjena umanjene vrijednosti nekretnine radi ustanovljenja služnosti koja obuhvaća umanjenu vrijednost zemljišta u koridoru 3 +3 m lijevo i desno od osi cjevovoda, te vrijednost drvne mase i sanacije zemljišta u predviđenom, projektiranom radnom pojasu 6+6 m lijevo i desno od osi cjevovoda. Na taj način utvrđena je površina od 762 m2, na kojoj je izračunata umanjena vrijednost nekretnine radi ustanovljenja služnosti, te 1524 m2 za koje je utvrđena naknada za zatečenu drvnu masu i sanaciju terena nakon zahvata.

94. Zadatak vještačenja u 08./2023. bilo je utvrđivanja razlika naknada koje su se desile bilo zbog odstupanja položaja samog cjevovoda, bilo zbog proširenja predviđenog radnog pojasa, bilo troška sanacije zemljišta nakon izvedenih radova. Geodetskim snimkom izvedenog stanja na nekretnini utvrđene su razlike u površinama kako slijedi: odstupanje od +3 m2 za koridor služnosti za koji je utvrđena naknada od 2,55 eura. Zatim, odstupanje od predviđenog, projektiranog radnog pojasa od +10 m2, jer je prema procjeni iz 2015. i tadašnjeg osiguranja dokaza sk lopljena nagodba za štetu u radnom pojasu od 1524 m2, umjesto sada sudskim očevidom ustanovljenih 1534 m2, tako da je investitor dužan isplatiti iznos naknade od 13,25 eura.

95. Treća stavka je razlika između predviđene, projektirane površine i konačno izvedenog stanja na nekretnini koja iznosi 3490 m2, i za koje je izračunata naknada za šumsku štetu u iznosu od 2.590,86 eura, te strojnu sanaciju zemljišta od 649,01 eura.

96. Vrijednost drvne mase utvrđivane temeljem Pravilnika o ograničenim šumskim pravima, gdje su jasno definirani iznosi naknade troška podizanja sastojine po hektaru koje se u proteklom periodu (od 2015. -2023.) nisu se značajno mijenjale za razliku od cijena, odnosno zakonom utvrđenih indeksa cijena nekretnina kod kojih je došlo do promjene kako opravdano tvrdi tužitelj, te su u 2015. indeks cijena nekretnina iznosio 100, a na dan izrade procjedbenog elaborata (treći kvartal 2023.) iznosio je 180,1, došlo je promjene cijene zemljišta za 80,1 %. Navedenu razliku nije ukalkulirao u izračun razlike naknade, te ukoliko je potrebno može istu iskazati, te bi ona umjesto procijenjenih 2,55 eura, iznosila 4,59 eura. To je onda korigirana razlika naknade prema podnesku tužitelja. Ta razlika je neznatna.

97. Radi se o koridoru zabranjene sadnje. Za površinu radnog pojasa cjevovoda izračunao je štetu, odnosno izgubljenu dobit za period od 40 godina. Navedeni pojas stranka može koristiti i na istom šuma može normalno rasti. Ukoliko bi za potrebe održavanja trase cjevovoda bilo potrebno izvesti radove na koridoru služnosti, korisnik izvlaštenja, odnosno tuženik, ima pravo u svakom trenutku pristupiti radovima za održavanje cjevovoda, a u ovom slučaju npr. tužitelj ima pravo tražiti naknadu.

98. U odnosu na činjenicu da čestica više nije cjelovita, pa se ne može prodati kao cjelina, jer je manji interes za kupnju, te je ista otežana, iskazao je, da je, u procjeni iz 2015. procijenjena naknada za umanjenu vrijednost cjelokupne nekretnine, gdje je iskazan odnos između površine služnosti i ukupne površine nekretnine, koji u konkretnom slučaju iznosi 5,54, % površine, te je izražena ukupna naknada za umanjenu vrijednost nekretnine koju je vlasnik i potpisao, odnosno sklopio ugovor. Razlika površine koja je nastala mjerenjem 2015. i 2023., u ovom postupku, je 3 m2, a što je zanemarivo odstupanje koje može nastati ovisno o načinu pristupa u početnim točkama, i samom utvrđenju na licu mjesta.

99. Sud je nalaz i mišljenje vještaka DM kao i njegov iskaz u cijelosti prihvatio, jer se isti temelji na neposrednom opažanju, jasno, stručno i detaljno je na ročištu obrazložen i iskazom je otklonio sve prigovore tužitelja i na dopunu i očitovanje vještaka nije bilo prigovora.

100. Sud je provedenim dokazima utvrdio osnovanost tužbenog zahtjeva u cijelosti. Mjesto nastanka štete na kojem su vršeni radovi izvan trase prema navodnima tužitelja, utvrđeno je temeljem pokazivanja tužitelja i identifikacijom nekretnine po vještaku geodetu Darku Dugiću.

101. Predmet spora je površina izvedenog radnog pojasa, izvan trase projektiranog radnog pojasa, na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te je ista utvrđena vještačenjem i iznosi 1956 m2..

102. Vještačenjem je utvrđeno da je radovima na navedenoj površini narušena struktura zemljišta i nastala je šteta.

103. Radovi su izvedeni tijekom 2015. i to u periodu kada je tuženik izvodio radove na izgradnji kolektora [adresa].

104. Članak 1067. Zakona o obveznim odnosima propisuje: (1) Vlasnik se oslobađa odgovornosti ako dokaže da šteta potječe od nekog nepredvidivog uzroka koji se nalazio izvan stvari, a koji se nije mogao spriječiti, izbjeći ili otkloniti. (2) Vlasnik stvari oslobađa se odgovornosti i ako dokaže da je šteta nastala isključivo radnjom oštećenika ili treće osobe, koju on nije mogao predvidjeti i čije posljedice nije mogao ni izbjeći, ni otkloniti. (3) Vlasnik se oslobađa odgovornosti djelomično ako je oštećenik djelomično pridonio nastanku štete. (4) Ako je nastanku štete djelomično pridonijela treća osoba, ona odgovara oštećeniku solidarno s vlasnikom stvari, a dužna je snositi naknadu razmjerno težini svoje krivnje. (5) Osoba kojom se vlasnik poslužio pri uporabi stvari ne smatra se trećom osobom.

105. Temeljem uvida u Ugovor od 20.05.2015. tuženik nije imao ovlaštenje za radove na zemljištu tužitelja izvan površine trase ucrtane na katastarskom planu prema ugovoru od 20.05.2015. .

106. Tvrdnja tuženika da nikada nije imao kooperante koji bi po nalogu tuženika protupravno srušili šumu, te narušili strukturu zemljišta za dodatnih 12 metara, i to punom dužinom od 127 metara kao i tvrdnja da to nije učinio tuženik nije osnovana. 107. Navod tuženika u dijelu gdje poriče da bi imao kooperante koji bi po nalogu tuženika protupravno srušili šumu (30), nije osnovan jer je priloženim materijalnim dokazima utvrđeno suprotno.

108. Sud nije prihvatio navode tuženika da nema saznanja tko je vršio krčenje izvan naloga, niti tko je zatečen na licu mjesta u tom takvom krčenju jer nije logično nit uvjerljivo da bi izvođač radova nakon izvjesnog vremena, bez ikakve upute, došao i iskrčio dodatnu površinu. Iz provedenih dokaza proizlazi da je tuženik odgovoran i za okolnost da li bi se trebalo krčiti više metara te šume za potrebe gradnje korektora na predmetnom području i na okolnosti zadatka mjerniku koji se odnosi na to što i koliko je premjeravano prije ugovora i nakon što je dodatno iskrčeno.

109. Ocjenom provedenih dokaza sud je utvrdio da nitko drugi osim tuženika, odnosno izvođač radova nije imao interes krčiti šumu uz predmetnu trasu. Obzirom da je nesporno da su radovi vršeni za zaključiti je da je za iste bila potreba radi izgradnje korektora. Nije životno niti logično da bi izvođač radova bio taj koji je bez potrebe i upute iskrčio dodatnu površinu.

110. Provedenim dokazima utvrđeno je da je tužitelj slučajno saznao da je šuma raskrčena nakon čega je vještak za potrebe ugovora utvrdio vrijednost iskrčene površine te je sklopljen Ugovor o osnivanju služnosti . Nakon što je Ugovor o osnivanju služnosti zaključen iskrčena je još , koja radnja nije sporna a i utvrđena je iskazom tužitelja kad je u šumi vidio strojeve, ljude i mjernika koji mu je rekao da je potrebno dodatno raskrčiti šumu.

111. Iz iskaza tuženika utvrđeno je da je tužitelja uputio da se obrati policiji i izvođaču radova.

112. Provedenim postupkom utvrđeno je da prigovori tuženika da nije odgovoran za štetu nisu osnovani i nisu ispunjeni uvjeti niti su utvrđene okolnosti i razlozi za oslobođenjem tuženika od odgovornosti predviđene Zakonom o obveznim odnosima. 113. Temeljem naprijed navedenog sud je utvrdio da je tuženik kao naručitelj radova zaključio ugovor s tvrtkom BROSIG PROJEKTOM d.o.o. radi gradnje kolektora na području k. o. [katastarska općina], te da su radovi izvođeni tijekom 2015., da je izvođač radova u utuženom periodu bila firma EURCO d. d., koja je radila po nalogu tuženika temeljem ugovora od 30.06.2014., da je tužitelj vlasnik zemljišta koje obuhvaća površinu šume na kojoj su vršeni radovi na površini izvan površine obuhvaćene ugovorom od 20.05.2015., te da je izvođač radova iskrčio dodatnu površinu šume tužitelja.

114. Članak 1108. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" broj 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 114/22, 156/22, 155/23 - u nastavku teksta ZOO) propisuje da naručitelj i izvođač radova na nekretnini solidarno odgovaraju trećoj osobi za štetu koja joj nastane u vezi s izvođenjem tih radova.

115. Imajući u vidu citiranu zakonsku odredbu, sud je utvrdio da je tuženik kao investitor radova u obvezi naknaditi štetu tužitelju.

116. Sud je utvrdio da tužitelj nije doprinio nastaloj šteti jer je pravovremeno obavijestio tuženika o vršenju radova izvan trase na mjestu gdje u počinjana šteta. 117. Tuženik je odgovoran i temeljem ugovora (list 3-4) u dijelu pod III. gdje su navedene obveze ovlaštenika služnosti točkom devetom " u slučaju izmještanja trase predmetno zemljište vratiti u prvobitno stanje, i točkom desetom : " o svom trošku uklanjati sva buduća oštećenja zemljišta i raslinja u svezi s radovima na održavanju svojih uređaja i uklanjanja kvarova s istih.

118. U ovom postupku tužitelj je dokazao osnovnost tužbe i tužbenog zahtjeva i to štetu i odgovornost za nastalu štetu.

119. Obzirom da je zbog sječenja šume i drugih radova na nekretnini tužitelja došlo da narušene strukture zemljišta i do nastanka imovinske štete potraživanje tužitelja je osnovano sukladno čl. 1085. st. 3. i 4. Zakona o obveznim odnosima 120. Člankom 1045. Zakona o obveznim odnosima propisano je da: : (1) Tko drugome prouzroči štetu, dužan je naknaditi je ako ne dokaže da je šteta nastala bez njegove krivnje. (2) Predmnijeva se obična nepažnja. (3) Za štetu od stvari ili djelatnosti od kojih potječe povećana opasnost štete za okolinu odgovara se bez obz ira na krivnju. (4) Za štetu bez obzira na krivnju odgovara se i u drugim slučajevima predviđenim zakonom.

121. Člankom 1046. Zakona o obveznim odnosima (“Narodne novine” br. 35/05, 41/08 u daljnjem tekstu ZOO) propisano je da je šteta umanjenje nečije imovine (obična šteta), sprečavanje njezina povećanja (izmakla korist) i povreda prava osobnosti (neimovinska šteta).

122. Tužitelju je u vrijeme štetnog događaja nastala šteta na nekretnini u njegovom vlasništvu, a visina štete utvrđena je provedenim vještačenjem u iznosu 4.645,30 eura sa zateznom kamatom na dosuđeni iznos tekućom od donošenja presude, a ne od nastanka štetnog događaja, do isplate, budući da je tuženik osporavao visinu tužbenog zahtjeva. U preostalom dijelu zakonskih zateznih kamata tužbeni zahtjev odbijen je kao neosnovan.

123. Odluka o zateznim kamatama temelji se na čl. 29. st. 1 ZOO -a, a visina stope zateznih kamata određena je čl. 29 st. 2 ZOO-a, prema kojoj se visina stope zateznih kamata određuje uvećanjem eskontne stope Hrvatske narodne banke koja je vrijedila zadnjeg dana polugodišta, koje je prethodilo tekućem polugodištu za pet postotnih poena.

124. Slijedom navedenog sud je primjenom odredbe čl. 219 i 221a ZPP-a, pravila o teretu dokazivanja odlučio kao u izreci pod točkom I. presude.

125. Odluka o naknadi parničnih troškova temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. ZPP-a, u svezi s čl. 155. ZPP-a, te su tužitelju priznati trošak sastava tužbe, zastupanje na ročištu 05.10.2018., 21.05.2019., 14.12.2021., 12.04.2022., 5 x 200,00 eura; sastav podneska od 13.11.2019. i 15.06.2022., te sastav žalbe od 09.02.2021., 3 x 200,00 eura; sastav podneska od 01.02.2020., 27.08.2020. i 14.01.2021., 3x 100,00 eura; što ukupno iznosi 1.700,00 eura, uvećano za pdv 25% u iznosu od 425,00 eura, što ukupno iznosi 2.125,00 eura, te zastupanje na ročištu 19.10.2022., 29.03.2023., 10.09.2024. i 09.04.2025., 4 x 200,00 eura; sastav podneska od 09.05.2024., 21.06.2024. i 22.09.2024., 3 x 200,00 eura, što ukupno iznosi 1.400,00 eura, odnosno sveukupno 3.525,00 eura. Trošak predujma za očevid i vještačenje u iznosu od 730,00 eura, te trošak razlike vještačenja u iznosu od 190,00 eura, kao sudske pristojbe za tužbu u iznosu od 93,00 eura, prvostupanjsku presudu zbog ogluhe u iznosu od 46,45 eura, pristojbu na žalbu od 24.02.2021. u iznosu od 46,45 eura, pristojbu na odgovor na žalbu u iznosu od 23,22 eura, te sudsku pristojbu na presudu u iznosu od 166,45 eura, što sveukupno iznosi 5.740,57 eura.

125. Slijedom toga, odlučeno je kao pod točkom III. izreke ove presude.

U Jastrebarskom, 04. rujna 2026.

S u d a c:

Silvana Godrijan

Uputa o pravu na žalbu:

Protiv ove odluke dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave ovog otpravka, koje se podnosi pismeno u 4 primjeraka ovom sudu, a o kojoj će odlučiti Županijski sud.

Dostaviti:

punomoćniku tužitelja

punomoćniku tuženika