REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj: Psp-45/2025-14

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sutkinji toga suda Katarini Jukić, u pravnoj stvari I-tužiteljice BO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa]-tužiteljice FO, OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Krešimir Martić, odvjetnik iz Zagreba, protiv I-tuženika Bukova gora d.o.o. OIB 77967506173 iz [adresa]-tuženika GO (nominativ: JO) OIB [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], koje zastupa punomoćnik Vladimir Vučković, odvjetnik iz Zagreba, radi smetanja posjeda, nakon održane javne glavne rasprave, 04. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I./ Odbija se, kao neosnovan, tužbeni zahtjev koji glasi:

"Utvrđuje se da su dana, 18.03.2025 tuženi Bukova gora d.o.o., OIB: 77967506173, [adresa] i tuženi TOMISLAV ČULO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] smetali tužiteljice BO iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] i FO iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] u posjedu nekretnine - stana površine oko 28 m2 i pripadajućeg krova iznad tog stana koji se nalazi u sredini nekretnine Kuće, površine 96,00 m2, [adresa], koja je neodvojivo povezana sa odgovarajućim suvlasničkim dijelom cijele nekretnine koji je jednako velik kao i dijelovi ostalih suvlasnika upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na zk.č.br. 5144 Općinskog građanskog suda u Zagrebu, Zemljišnoknjižni odjel - tako što su skinuli crijep, odnosno što su srušili krovnu konstrukciju iznad navedenog stana koji je u posjedu tužiteljica pa se tuženima zabranjuje takvo ili slično smetanje ubuduće, te se tuženi obvezuju tužiteljima naknaditi troškove ovog postupka sa zakonskom zateznom kamatom od dana donošenja odluke suda do konačne isplate po stopi propisanoj čl. 29. st.2. Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22) uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena sve u roku 8 dana."

II./ Nalaže se I-tužiteljici BO, OIB [osobni identifikacijski broj] i II-tužiteljici FO, OIB [osobni identifikacijski broj] naknaditi I-tuženiku Bukova gora d.o.o. OIB 77967506173 i II-tuženiku JO (nominativ: JO) OIB [osobni identifikacijski broj] trošak parničnog postupka u iznosu od 500,00 EUR, u roku od osam dana.

Obrazloženje

1. Tužiteljice u tužbi navode da su samostalne, isključive, istinite i poštene posjednice stana površine 28 m2, koji se nalazi u sredini nekretnine – kuće u [adresa], zemljišnoknjižno opisane pod točkom I./ tužbenog zahtjeva.

1.1 Tvrde da su tuženici smetali posjed njihove nekretnine opisane u tužbenom zahtjevu, na način da su skinuli crijep te promijenili krov iznad stana kojega su tužiteljice isključive vlasnice i koji je u njihovom isključivom, samostalnom, istinitom i poštenom posjedu.

1.2 Navode nadalje da im tuženici ne pristaju mirnim putem smetati (oduzimati) posjed te da stoga postavljaju tužbeni zahtjev citiran pod točkom I./ izreke ove presude.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu čini nespornim da su tužiteljice vlasnice stana kao što to navode u tužbi te nadalje da je i tuženik vlasnik stana koji se kao i stan tužiteljica nalazi u prizemlju, kao i da je iznad stanova tavan koji je pokriven krovnom konstrukcijom. Tvrdi međutim da se krov ne nalazi direktno iznad stanova, već da se iznad stanova svih suvlasnika nalazi tavan, koji je u vlasništvu i posjedu I-tuženika. Navodi da je I-tužiteljica u postupku povodom osnivanja, obnove i dopune zemljišnih knjiga na zapisnik 17.10.2024. izjavila da nema pristup tavanu zgrade, odnosno da nije u posjedu istoga.

2.1 Tuženik tvrdi da je krov prokišnjavao te da je tražio od ostalih vlasnika stanova sudjelovanje u obnovi krova, koji je zajednički dio zgrade, sukladno suvlasničkim omjerima, da su tužiteljice u obnovi krova odbile sudjelovati u skladu sa svojim suvlasničkim omjerima te da je I-tuženik sam o svom trošku popravio krov koji je prokišnjavao. Navodi nadalje da je hitne radove popravka krova izvodio I-tuženik, dok je II-tuženik odgovorna osoba I-tuženika, koji nije osobno izvodio radove.

2.2 Tuženik navodi nadalje da je priroda radova koje je tuženik izveo takva da njome nije moguće počiniti smetanje posjeda. Naime, tužiteljice u tužbi tvrde da su bile uznemiravane u posjedu svoga stana na način da je tuženik skinuo crijep s krova te traže da se tuženicima zabrani takvo ili slično smetanje. Bez skidanja crijepova krov koji prokišnjava nije moguće sanirati. Kad bi sud prihvatio tužbeni zahtjev, tuženicima, a posljedično i trećim osobama bilo bi zabranjeno sanirati krov kada prokišnjava i time bi došao u direktnu koliziju s odredbom čl. 382. ZV, kojim je propisano da su hitni popravci radovi kojima se sprječavaju posljedice po život i zdravlje ljudi i veća oštećenja te odredbe čl. 5. Uredbe o održavanju zgrada, kojom je propisano je da se hitnim popravcima smatra prodiranje oborinskih voda u zgradu, znatnije oštećenje krova i saniranje posljedica takvog prodora. Tim odredbama propisano je da se opisana oštećenja nekretnina, radi otklanjanja veće štete, moraju hitno otkloniti. I bez poznavanja prava, elementarna logika nameće zaključak da ne može postojati pravna zaštita kojom se sprječava otklanjanje štete po život i zdravlje ljudi ili znatnije oštećenja nekretnine. Niti tužiteljicama ne bi bilo u interesu da u vlastitom stanu hodaju s kišobranima jer je sudskom odlukom zabranjeno skidati crijep s krova i zamijeniti ga novim crijepom.

2.3 Tuženici nadalje navode da u tužbi nije navedeno u čemu se sastoji smetanje posjeda jer da krov nije sastavni dio stana. U tužbi za smetanje posjeda potrebno je dokazati zadnji mirni posjed i čin smetanja. Krov je zajednički dio zgrade, suvlasnici su idealni suvlasnici i posjednici sukladno suvlasničkim dijelovima. Kada se traži zaštita posjeda na način da se traži prestanak uznemiravanja od strane drugog suposjednika, takvu sudsku zaštitu moguće je ostvariti jedino ako je tužitelju u cijelosti onemogućen dotadašnji način posjedovanja nekretnine. Ako to nije slučaj, ne može s uspjehom ostvarivati sudsku zaštitu prema drugom suposjedniku. U ovom slučaju tužiteljicama ne da posjed krova nije bio onemogućen u cijelosti, nego im uopće nije bio onemogućen.

2.4 Kao dokaz svojih navoda, tuženici prilažu zapisnik o posvjedočenju činjenica javne bilježnice Nadije Gajski Mindoljević od 4. siječnja 2024. (list 24-25 spisa).

2.5 Tuženici slijedom izloženoga predlažu tužbeni zahtjev odbiti i potražuju naknadu troška parničnog postupka.

3. Tužiteljice su se na odgovor na tužbu očitovale navodeći, u bitnom, da krov nije prokišnjavao iznad stanova tužiteljica i suvlasnice (koja nije stranka u ovom postupku) TO, nego samo iznad stana tuženika te da tuženici pod izlikom navodne obnove i navodnih hitnih radova i saniranja krova pokušavaju oteti drugim suvlasnicima zajednički dio tavana. Navode nadalje da opis oštećenja u posvjedočenju javnog bilježnika Nadije Gajski Mindoljević od 4. siječnja 2024., u kojem stoji da se na krovu nalaze tri rupe i da se jedna rupa nalazi u zidu, nije razlog za potpuno skidanje krovne konstrukcije i za dizanje krovišta na prednjoj strani kuće, niti je razlog za hitnost jer se nije hitno postupalo – javna bilježnica sastavila je zapisnik o posvjedočenju činjenica 4. siječnja 2024., a tuženici su posjed tužiteljica smetali 18. ožujka 2025. Naposljetku navode da je tužiteljicama u potpunosti onemogućen pristup njihovom tavanu, tako da svakako imaju pravo na zaštitu posjeda te da pozivaju tuženika da omogući tužiteljicama i VO suposjed tavana, koji im je sada oduzet jer da će u protivnom pokrenuti vlasničku tužbu radi predaje u posjed njihovih suvlasničkih dijelova, uz naknadu štete.

4. Tijekom postupka pročitane su sve isprave u spisu, osim nalaza i mišljenja nazvanog ''osiguranje dokaza'', sastavljenog u siječnju 2024. po stalnom sudskom vještaku za graditeljstvo Alojzu Laliću, jer se ne radi o vještačenju koje je izvedeno tijekom ovog postupka.

5. Po ovako provedenom postupku, ovaj sud je zaključio da tužbeni zahtjev nije osnovan.

6. Između stranaka nije sporno da su tuženici 18.03.2025. skinuli crijep s krovišta suvlasničke i suposjedničke nekretnine parničnih stranaka, da su srušili krovnu konstrukciju radi izvođenja radova sanacije krova te da su potom postavili novi krov.

6.1 Između stranaka je sporno je li krov bio mijenjan zbog toga što je prokišnjavao (tvrdnja I i II-tuženika) ili su tuženici promjeni krova pristupili kako bi povećali visinu tavanskog prostora, u cilju kasnijeg, budućeg pretvaranja tavanskog prostora u stambeni prostor, a što tužitelji pretpostavljaju da je razlog iz kojega su tuženici podigli visinu tavana za jedan metar te onda mijenjali i krov (tvrdnja I i II-tužitelja, raspravni zapisnik s ročišta 17. srpnja 2026.)

7. Odredbom čl. 24. st.2. ZVDSP propisano je da suposjednik nije ovlašten staviti zahtjev za zaštitu svoga suposjeda od smetanja koje je počinio njegov suposjednik ako bi za odlučivanje o tom zahtjevu bilo nužno raspravljati o njihovu pravnom odnosu.

7.1 Predmet posjedovne zaštite koju tužiteljice traže u ovom postupku je krov suvlasničke nekretnine. Budući da tuženici tvrde da je promjena krovišta bila nužna mjera koju je svaki suvlasnik dužan poduzeti kad prijeti opasnost od štete i bez pristanka ostalih suvlasnika (čl. 92. st.3. ZV), radi utvrđenja između stranaka sporne činjenice predstavlja li takvo postupanje tuženika samovlasno smetanje posjeda, trebalo bi utvrditi između stranaka sljedeće između stranaka sporne činjenice:

- je li krov prokišnjavao (kao što to tvrde tuženici) ili nije (kao što to tvrde tužitelji) te

- je li građevinski zahvat koji su I i II-tuženici poduzeli na suvlasničkom dijelu nekretnine bio nužan.

7.2 Slijedom izloženoga, za odlučivanje o između stranaka spornim činjenicama trebalo bi odlučivati o pravnom odnosu stranaka – pravu tuženika kao suvlasnika na poduzimanje čina na suvlasničkoj nekretnini, a o čemu se na temelju odredbe čl. 24. st.2. ZVDSP ne može raspravljati u parnici za zaštitu posjeda. Isto tako, zamjena crijepa po svojoj prirodi nije trajno oduzimanje niti bitno ograničenje suposjeda. Posljedica zamjene krovišta nije onemogućavanje vršenja faktične vlasti (posjeda), a predmet posjedovne parnice je posljednji mirni posjed i uznemiravanje, i to kod suposjeda samo ako je jedan suposjednik drugog suposjednika potpuno isključio od dotadašnjeg suposjeda ili mu bitno ograničio dotadašnji način izvršavanja faktične vlasti (čl. 24. st.1. ZVDSP).

7.3 Slijedom izloženoga, tužiteljice nemaju pravo na posjedovnu zaštitu (već na neke druge oblike sudske zaštite, ako su njihove tvrdnje točne). Stoga nije osnovan tužbeni zahtjev za utvrđenje citiran pod točkom I./ izreke ove presude u pogledu traženja utvrđenja da su tuženici smetali posjed krova iznad stana tužitelja. Pritom nije sporno niti da se krov ne nalazi izravno iznad stana tužitelja, već da se između stana tužitelja i krova nalazi tavan. U odnosu na dio tužbenog zahtjeva da su tuženici smetali tužiteljice u posjedu njihovog stana, tužiteljice ne tvrde niti dokazuju da su ih tuženici bilo isključili bilo bitno ograničili u dotadašnjem načinu njihovog izvršavanja posjeda stana. Budući da nije osnovan zahtjev za utvrđenje da postupanje tuženika predstavlja čin smetanja posjeda, nije osnovano ni traženje zabrane takvog ili sličnog budućeg smetanja, pa je slijedom svega izloženoga odlučeno kao pod točkom I./ izreke ove presude.

8. O trošku parničnog postupka odlučeno je na temelju odredbe čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP.

8.1 Tuženicima je priznat i dosuđen trošak zastupanja po punomoćniku odvjetniku

- 250 bodova prema Tbr 7/2 u svezi s Tbr 52/4 OT, što iznosi 500,00 EUR, pa je stoga odlučno pod točkom II./ izreke ovoga rješenja.

U Zagrebu, 4. rujna 2026.

Sutkinja:

Katarina Jukić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku osam dana, a koji rok se računa:

- od dana održavanja ročišta na kojem se presuda objavljuje, ako je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu, bez obzira da li je na isto pristupila,

- od dana primitka prijepisa presude, ako stranka nije bila uredno obaviještena o ročištu na kojem je presuda objavljena.

Žalba se podnosi pisano putem ovog suda, a o istoj odlučuje županijski sud.

DNA:

1. I i II- tužiteljici po pun.

2. i i II-tuženicima po pun.