REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Poslovni broj P Ob-1531/2024-30

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E NJ E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu tog suda Tei Kraljik kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja-protutuženika AŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćnici AŠJ, odvjetnici u [adresa], protiv tužene-protutužiteljice DŠJ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Jelaviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Jelavić & partneri j.t.d., radi razvoda braka i donošenja odluke o roditeljskoj skrbi, nakon ročišta za glavnu raspravu održanog dana 24. lipnja 2026. godine u prisutnosti tužitelja osobno uz punomoćnicu odvjetnicu AŠJ i tužene osobno uz zamjenicu punomoćnika odvjetnicu Anu Mariju Brnčić, a u odsutnosti uredno pozvane posebne skrbnice mlt. djeteta DŠ i HZST PU Maksimir, dana 4. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I Razvodi se brak sklopljen 1. listopada 2016. u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Maksimir za matično područje Maksimir za godinu 2016 pod rednim brojem 309, koji su zaključili

AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1975. u [adresa]. i ĐŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena ĐŠJ, rođena **.**.1981. u [adresa], Turska.

II Zajedničko dijete stranaka mlt. RŠJ, rođen **.**.2019., OIB: [osobni identifikacijski broj], stanovat će s majkom ĐŠJ na adresi u [adresa] .

III Roditelji AŠ i ĐŠJ ostvarivat će zajedničku roditeljsku skrb nad mlt. RŠJ, te će zajednički zastupati dijete i u odlukama o njegovim bitnim osobnim pravima iz čl. 100 st. 1 Obiteljskog zakona.

IV Osobni odnosi mlt. RŠJ s ocem AŠ odvijat će se prema dogovoru roditelja, a ako isti izostane na način kako slijedi:

- Svaki drugi vikend, povevši od petka nakon nastave do ponedjeljka ujutro, kada će ga otac odvesti u školu,

- U tjednu kada je mlt. ĐŠ za vikend kod oca, otac će ga ponedjeljkom i srijedom pokupiti iz škole nakon nastave, odvesti ga na izvanškolsku aktivnost ako je bude imao, te vratiti na adresu stanovanja majke i djeteta do 19,30 sati,

- U tjednu kada mlt. ĐŠ nije za vikend kod oca, otac će ga pokupiti nakon nastave u srijedu te u petak ujutro odvesti na nastavu,

- Svaki drugi državni praznik i vjerski blagdan koji su neradni dani u RH, od 10,00 ujutro do 20,00 sati, na način da otac pokupi dijete na adresi stanovanja majke i djeteta te ga vrati na istu adresu,

- Polovicu svih školskih praznika na način koji će roditelji sporazumno dogovoriti uvažavajući želje i potrebe djeteta a ako njihov dogovor oko načina provođenja ljetnih praznika neće biti moguć, osobni odnosi mlt. djeteta odvijat će se kako slijedi –

1. Tijekom parnih godina, mlt. dijete će s majkom provesti razdoblje od kraja školske godine do kraja lipnja te cijeli kolovoz, dok će s ocem provoditi cijeli srpanj i razdoblje u rujnu do početka školske godine, 2. Tijekom neparnih godina, mlt. dijete će s ocem provesti razdoblje od kraja školske godine do kraja lipnja te cijeli kolovoz, dok će s ocem provoditi cijeli srpanj i razdoblje u rujnu do početka školske godine, I tako naizmenice.

V Nalaže se AŠ, OIB: [osobni identifikacijski broj] da za uzdržavanje mlt. RŠJ plaća mjesečni iznos od 510,00 Eura počev od dana donošenja ove presude 4. rujna 2026. pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti, time da je u slučaju kašnjenja u plaćanju dužan platiti i zakonsku zateznu kamatu koja teče od dana dospijeća svakog pojedinog dospjelog a neplaćenog obroka uzdržavanja počev od dana dospijeća do isplate, koja se obračunava po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 01. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi 01. srpnja te godine, time da je referentna stopa kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje glavne operacije refinanciranja, sve na tekući račun majke i zakonske zastupnice ĐŠJ, OIB: [osobni identifikacijski broj].

VI Odbija se tužena-protutužiteljica s dijelom zahtjeva za plaćanje uzdržavanja za mlt. LŠJ u iznosu višem od dosuđenog pod točkom V izreke presude – za iznos od 90,00 Eura mjesečno.

VII Za vrijeme koje dijete po gornjem rasporedu provodi sa svakim od roditelja, isti su ovlašteni bez suglasnosti drugog roditelja s mlt. djetetom putovati u države koje takvu suglasnosti zahtijevaju.

VIII Odbija se tužitelj s tužbenim zahtjevom kojim traži da mlt. RŠJ stanuje s ocem RŠ na adresi prebivališta oca i da se osobni odnosi mlt. djeteta s roditeljima odvijaju po 7 (sedam) dana naizmjenično na način da će majka u tjednu koje dijete provodi s njom istog preuzeti u petak poslijepodne te ga slijedeći petak dovesti ujutro u vrtić/školu.

IX Odbija se tužitelj s dijelom tužbenog zahtjeva kojim traži da kao otac ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na mlt. RŠJ.

X Odbija se tužena s dijelom protutužbenog zahtjeva kojim traži da kao majka ostvaruje samostalnu roditeljsku skrb u odnosu na donošenje odluka o školovanju i zdravlju mlt. RŠJ.

XI Svaka stranka snosit će svoj parnični trošak, time da će trošak sudske pristojbe stranke snositi u jednakim dijelovima.

R i j e š i o  j e :

Odbija se tužitelj – predlagatelj osiguranja s prijedlogom za donošenje privremene mjere kojom će biti odlučeno da će mlt. RŠJ stanovati s ocem na adresi prebivališta oca i da se osobni odnosi mlt. djeteta s roditeljima odvijaju po 7 (sedam) dana naizmjenično na način da će majka u tjednu koje dijete provodi s njom istog preuzeti u petak poslijepodne te ga slijedeći petak dovesti ujutro u vrtić/školu.

O b r a z l o ž e nj e

1.Tužitelj u tužbi navodi da su stranke bračni drugovi, čiji brak je zaključen 1. listopada 2016. u Zagrebu, upisan u maticu vjenčanih Matičnog ureda Maksimir za matično područje Maksimir za godinu 2016 pod rednim brojem 309. U braku je rođeno jedno zajedničko maloljetno dijete i to mlt. RŠJ.

1.1. Kako su odnosi stranaka teško i trajno poremećeni i nema izgleda za nastavak bračne zajednice, tužitelj predlaže sudu donijeti presudu kojom će odlučiti o svim sadržajima roditeljske skrbi i uzdržavanju. Tužitelj predlaže sudu odrediti da će dijete jednako vrijeme provoditi kod svakog roditelja (po principu 7-7, te da će roditelji ostvarivati zajedničku roditeljsku skrb).

2. U odgovoru na tužbu – protutužbi tužena se protivi dijelu tužbenog zahtjeva kojim tužitelj predlaže da dijete jednako vrijeme provede sa svakim roditeljem. Predlaže sudu donijeti presudu po kojoj će mlt. dijete stanovati s majkom a ostvarivati osobne odnose s ocem, po kojoj će majka ostvarivati samostalnu roditeljsku skrb u pitanjima zdravlja i školovanja, te kojom će tužitelju biti naloženo plaćanje uzdržavanja za dijete u iznosu 600 Eura mjesečno počev od dana podnošenja protutužbe 14. veljače 2025. pa dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

2.1. U konačno postavljenom protutužbenom zahtjevu prema podnesku od 8. siječnja 2016. godine tužena predlaže sudu donijeti i presudu kojom će razvesti brak stranaka.

3. Rješenjem ovog suda od 10. siječnja 2025. je mlt. djetetu stranaka imenovana posebna skrbnica UŠJ, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

3.1. Rješenjem ovog suda od 22. svibnja 2026. je djetetu imenovana nova posebna skrbnica DŠ, djelatnica Centra za posebno skrbništvo Zagreb.

4. Iz prijedloga i mišljenja nadležnog HZSR PU Maksimir proizlazi da je sastavljeno nakon provedenih pojedinačnih, višekratnih razgovora s oboje roditelja te uvida u dostupnu dokumentaciju HZSR (izvješće liječnice i DV Trnoružica koji je dijete pohađalo u trenutku izvršene obrade).

4.1. Uočeno je kako je odnos roditelja narušen i konfliktan. Oboje navode kako imaju različite odgojne pristupe što je jedna od tema koja izaziva sukob. S obzirom na karakteristike obitelji, s majkom i ocem provedeni su savjetodavno- edukativni razgovori s ciljem pružanja podrške i pomoći u prevladavanju nastalih teškoća kao i osvještavanja štetnosti dugotrajno konfliktnog roditeljskog odnosa na psihofizički razvoj djeteta, pokušaja uspostavljanja minimalne roditeljske suradnje, razvoja roditeljskih kompetencija u smislu prepoznavanja i razumijevanja potreba djeteta te usvajanja adekvatnih odgojnih postupaka i metoda.

4.2. Nakon provedene obrade, stručni tim HZSR analizirajući prikupljene podatke, provedene razgovore s roditeljima, činjenicu mjera opreza koje su izrečene ocu, mišljenja su da je opravdano donijeti odluku prema kojoj će mlt. ĐŠ stanovati s majkom. U odnosu na stav oca da je interes djeteta da provodi jednako vremena sa svakim od roditelja, smatraju važnim naglasiti da se prilikom donošenja odluka o načinu održavanja osobnih odnosa djeteta s roditeljem potrebno voditi najboljim interesom djeteta, a ne roditelja. Razumljiva je potreba roditelja da bude što više vremena s djetetom, međutim je važno osvijestiti da se prilikom razvoda braka potrebno prilagoditi novoj organizaciji života,, prvenstveno od strane roditelja, što može podrazumijevati i prilagodnu na vrijeme koji svaki od roditelja provodi s djetetom, a sve s ciljem olakšavanja prilagodbe na razvod djetetu. To znači da svaki od roditelja mora biti spreman odreći se nekih svojih povlastica u odnosu s djetetom, kako bi kao roditelji odabrali ono što je za dijete najbolje, čak i po cijenu osobnog gubitka, odnosno ključno je da je roditelj spreman potrebe djeteta pretpostaviti svojim potrebama (u konkretnom slučaju usmjerenost na potrebu jednakog provođenja vremena s djetetom. Pri tome, važno je naglasiti da kvantiteta ne podrazumijeva nužno i kvalitetu odnosa, dakle važno je da je vrijeme koje svaki roditelj provodi s djetetom kvalitetno, obilježeno bliskošću i aktivnostima primjerenima dobi djeteta.

4.3. HZSR predlaže da se osobni odnosi djeteta s ocem odvijaju svakog drugog vikenda od petka nakon vrtića do ponedjeljka ujutro; u tjednu kada je za vikend kod oca otac će ponedjeljkom i srijedom kupiti dijete u vrtiću i odvesti na sportsku aktivnost te vratiti na adresu majke do 19,30; u tjednu kada dijete nije za vikend kod oca od srijede nakon vrtića do petka ujutro kada će ga otac odvesti u vrtić; naizmjenično svaki praznik i blagdan koji je neradan dan u RH te polovicu svih školskih praznika.

5. Posebna skrbnica mlt. ĐŠ je utvrdila njegovo mišljenje sukladno odredbama Obiteljskog zakona i Konvencije o pravima djeteta i načelu slobode mišljenja (čl. 3., 9. 12.), koja se odnosi na pravo djeteta da aktivno sudjeluje u rješavanju svih pitanja koja aktivno utječu na njegov život uključujući i pravo da bude saslušano u svakom pravnom postupku koji se na njega odnosi, i to na način primjeren djetetovoj dobi.

5.1. ĐŠ navodi da zna točno zbog čega je pozvan na razgovor, te je istom sukladno dobi na primjeren način pojašnjen sudski postupak koji je u tijeku te svrha razgovora. U vrijeme razgovora imao je 6,5 godina, pohađao Dječji vrtić Trnoružica i sportsku školu Olimpići. Prepričava kako mu je mama inače iz Turske te da ima baku u Turskoj, dok mu je druga baka u Hrvatskoj. Ponekad odlazi s majkom u Tursku, s bakama ima dobar odnos a druga baka ga ponekad pričuva kada tata ide na posao ili sport.

ĐŠ opisuje maku dobrom osobom, voli se igrati s njom a s tatom slagati Lego kocke i odlaziti ponekad na Jarun. Na upit koliko često i na koji način aktualno viđa tatu, navodi da bi ga htio češće vidjeti „ali ne zna zašto“, navodi da bi tata isto htio češće susrete s njime. Navodi da otac živi sam u Španskom, dok ĐŠ s majkom živi na Maksimiru te izjavljuje kako je mama rekla da je kod tate zagađeniji zrak pa ne želi da češće odlazi kod tate. Kada da ga tata uglavnom pokupi nakon vrtića ili kod mame kad ne ide u vrtić.

ĐŠ navodi kako se sada roditelji rijetko svađaju, a za vrijeme braka i dok su svi zajedno živjeli puno su se svađali pa bi se tada pravio da ih ne čuje, odnosno „pokušao ih je što manje čuti“. Navodi da jednom tjedno odlazi na razgovore u Polikliniku za zaštitu djece i mladih Grada Zagreba, što mu odgovara. Iz razgovora sa dječakom doznaje se da je privržen te emocionalno povezan s oba roditelja, te oba opisuje dobrima, ne ostavlja dojam opterećenosti razvodom i obiteljskom situacijom. Navodi da mu roditelji, kada je „zločest“ zabrane gledati crtiće. ĐŠ ponovno izražava želju da podjednako provodi vrijeme s oba roditelja te nadodaje da i tata tako želi.

Slijedom navedenog, skrbnica predlaže da sud uzme u obzir mišljenje mlt. ĐŠ, sve u smislu djetetovih prirodnih i neotuđivih prava iz čl. 84 st. 4 Obiteljskog zakona, također sa konvencijskom dimenzijom iz čl. 9 st. 3 Konvencije, sukladno dobi i zrelosti djeteta.

5.2. Posebna skrbnica zaključno navodi kako nema prigovora na prijedlog i mišljenje HZSR, te ponovno ukazuje roditeljima na potrebu stavljanja interesa djeteta ispred vlastitih interesa i da se pokušaju sporazumjeti o izvršavanju sadržaja roditeljske skrbi, što bi svakako bilo u interesu djeteta.

6. Na ročištu 24. lipnja 2026. proveden je dokaz saslušanjem stranaka.

6.1. Otac AŠ u iskazu navodi kako se osobni odnosi s djetetom ostvaruju sukladno važećem rješenju privremene mjere iz ožujka 2025. godine. Unatoč proteka vremena, navodi kako nije zadovoljen trenutnim načinom niti prihvaća prijedlog HZSR (koji je u svemu istovjetan privremenoj mjeri), već ustraje kod prijedloga iz tužbe. Smatra da je u interesu djeteta da jednako vrijeme provodi sa svakim roditeljem, ističe i kako je to želja djeteta. Otac je zaposlen na radnom mjestu sveučilišnog profesora, te navodi da sve svoje radne obveze može prilagoditi vremenu koje bi provodio s djetetom. Mlt. ĐŠ sada kreće u prvi razred osnovne škole na području Maksimira, koja je od adrese stanovanja oca udaljena oko 40 minuta vožnje automobilom u jednom smjeru. Udaljenost od škole ne vidi kao problem, jer postoje i djeca koja dulje putuju na nastavu. Utorkom ĐŠ ide u glazbenu školu koja je na Kvaternikovom trgu, ne smatra problemom da nakon produženog boravka s djetetom pričeka početak glazbene na nekom prikladnom mjestu, koja počinje u 17,15 sati. Ustraje kod navoda o reduciranim roditeljskim kompetencijama majke (nemogućnost pravovremenog roditeljskog komuniciranja, u jednoj situaciji mu nije rekla da se promijenio termin djetetovog psihologa, u jednom navratu je majka otkazala termin psihologa a to mu nije rekla, u nekoliko navrata mu majka nije spakirala lijekove koje je djetetu propisao liječnik). U odnosu na dio zahtjeva za uzdržavanje, trenutno plaća novčani iznos od 400 Eura a plaćao je trošak vrtića i sporta tako da je zapravo plaćao 500 Eura. Kako će sada dijete krenuti u školu i više ne ide na sport, suglasan je da dalje plaća 400 Eura mjesečno. Otac je zaposlen kao sveučilišni profesor na Filozofskom fakultetu u Zagrebu. Ima plaću od 2.400 Eura, a kako trenutno obavlja funkciju pročelnika ima dodatak od 200 Eura no isti je privremenog karaktera (očekuje ga na još godinu dana). Živi u stanu površine 60 m2 koji je u vlasništvu njegove majke. Samostalno koristi automobil Opel Krosland star 7 godina koji je kupljen za vrijeme trajanja bračne zajednice.

Još navodi kako je za razliku od majke izvorni govornik hrvatskog jezika i po struci profesor, te smatra da je više osposobljen rješavati zadaće s djetetom.

6.2. Majka BŠJ u iskazu navodi kako dosadašnje rješenje privremene mjere pa i sadašnji prijedlog HZSR smatra manjkavim zbog velike udaljenosti mjesta stanovanja roditelja, te zbog velikih prometnih gužvi u prelasku s jednog na drugi dio grada dolazi do kašnjenja djeteta na izabrane aktivnosti, a što smatra potencijalnim problemom obzirom na predstojeće nastavne obveze.

Majka i mlt. ĐŠ žive u stanu koji je vlasništvo majke, trošak režija procjenjuje u iznosu 200 Eura mjesečno, trošak hrane i kućanskih potrepština u iznosu 300 Eura mjesečno a trošak odjeće, obuće i socijalnog života djeteta (pokloni za rođendane, kraći izleti) procjenjuje u iznosi 300 Eura mjesečno. ĐŠ je alergičan na trave i cvjetanje, neke lijekove dobiva preko HZZO a neke kupuju, no ne smatra da bi Šimino zdravstveno stanje izazivalo neke posebne potrebe vezane za uzdržavanje, već je riječ o djetetu koje neke mjesece treba pojačanu njegu. Osporava navode oca kako djetetu za boravak kod njega ne spakira potrebnu odjeću ili lijekove, ponekad nešto zaboravi ili su vremenske prilike nepredvidive. Navodi kako je do sada svake godine u kolovozu putovala s djetetom kod obitelji u Tursku u trajanju od 4 tjedna, dok s druge strane nije suglasna da ĐŠ s ocem provede više od 3 tjedna u komadu za vrijeme trajanja ljetnih školskih praznika.

7. Temeljem provedenog dokaznog postupka, sud utvrđuje kako je otac izrazito usmjeren na potrebu tzv. ravnopravnog roditeljstva s jednako podijeljenim vremenom koje bi ĐŠ provodio kod svakog od roditelja. Naglašava da će samo tako imati pravo biti dijelom sinovog svakodnevnog života i odrastanja, međutim takvi stavovi nemaju uporište u realitetu.

7.1. Angažman svakog roditelja i aktivno uključivanje i sudjelovanje u svim aspektima života djeteta, prvenstveno ovisi o motivaciji roditelja. Razvodom braka nužno se mijenja organizacija života i roditeljima i djetetu, te roditelji moraju prihvatiti i razumjeti da – sukladno njihovoj odluci o razvodu braka – s djetetom neće moći provoditi vrijeme na isti način kako su to činili za vrijeme trajanja zajedničkog života i kada su svi živjeli u istom kućanstvu.. Roditelji koji ne stanuju zajedno bi trebali obogatiti život djeteta zajedničkim sudjelovanjem i raspodjelom obaveza, jer su usuglašena partnerska briga i odgoj u velikoj mjeri osnova za formiranje zdravog i sretnog djeteta. Očevi i majke različito pripremaju djecu za odlazak u svijet, izgrađuju povjerenje na drugi način, komuniciraju drugačije, igraju se drugačije te modeliraju drugačije obiteljske uloge i uzajamne odnose.

7.2. U konkretnom slučaju sud temeljem dokaznog postupka ocjenjuje, a što proizlazi i iz provedene psihološke obrade roditelja pred stručnim timom HZSR, da u psihičkom statusu roditelja nema prepreka za pružanje adekvatne skrbi o djetetu, niti roditelji pokazuju tendenciju patološkom reagiranju te sud smatra da oboje mogu izvršavati roditeljsku skrb i zadovoljavati osnovne potrebe djeteta.

8. Međutim, u odnosu prema drugom roditelju, oboje moraju raditi na uvažavanju ovog drugog jer su skloni ocrnjivanju drugog roditelja i isticanju negativnih osobina, što se može negativno odraziti na njihov dijete zbog izloženosti takvim ponašanjima od strane oba roditelja. Komunikacija između roditelja je izrazito narušena, konfliktna i prožeta negativnim emocijama. Stručni tim HZSR je tako uočio i da je oboje roditelja trenutno opterećeno njihovim narušenim partnerskim odnosima te i odnos s djetetom i prema djetetu sagledavaju pod tim okolnostima. Usmjereni su na negativnosti i nedostatke onog drugog roditelja te to nužno otežava fokusiranje na dijete i njegove potrebe. Iako verbaliziraju dobrobit djeteta isto u praksi nije vidljivo. Navedeno sud uočava u činjenici da će se djetetov život i odrastanje promijeniti polaskom u osnovnu školu te sigurno nije u interesu djeteta da svakog radnog dana više od sat i pol provede u automobilu samo radi dolaska i odlaska na nastavu. Obrazloženje oca „..da ima i djece koja dulje putuju..“ zapravo znači da svoju vlastitu borbu za ravnopravnom količinom vremena stavlja ispred interesa djeteta. U konačnici, iz iskaza roditelja proizlazi kako se nisu mogli dogovoriti niti oko izbora sportske aktivnosti – pa sada dijete ne ide niti na jednu – što znači da se stavljaju svaki u svoje pozicije s namjerom borbe i pobjede. U situacijama razdvojenog roditeljstva izuzetno je važno da roditelji, unatoč svojoj povrijeđenosti, djetetu nastoje pružiti pozitivnu sliku o drugom roditelju za kojom dijete ime potrebu, bez obzira na to s kojim roditeljem živi.

8. Ocjenjujući iskaze stranaka, sud uočava kako je otac više usmjeren na prikazivanje negativnosti majke, ustraje u tvrdnjama o reduciranosti njenih roditeljskih kapaciteta koji idu od svakodnevno mogućih situacija (promjena termina liječnika koja se dogodila jednom ili dva puta a koristi se u negativnom svjetlu, zaboravljeni inhalator ili pogrešno (ne)spakirana majica) do negativnosti koje se podnose na majčino porijeklo unatoč činjenici kako je majka potpuno integrirana u hrvatsko društvo, na vlastito je ime kupila nekretninu u kojoj u Zagrebu živi sa sinom, zaposlena je i govori hrvatski jezik, što je sud i neposredno utvrdio prilikom davanja njenog iskaza kao stranke u postupku.

8.1. S druge strane, majka je svjesna da se od trenutka prestanka bračne zajednice u ožujku 2025. do sada dogodilo puno stvari te iskazuje da i ako se dogodilo nešto u čemu se pogriješilo, treba raditi na ispravljanju grešaka kako se ne bi ponovile, koju izjavu sud smatra daleko primjerenijom uzevši u obzir sve okolnosti konkretnog slučaja.

9. Iako je otac predlagao da se u postupku provede kombinirano multidisciplinarno psihologijsko vještačenje roditeljskim kompetencija stranaka, sud isto nije prihvatio, smatrajući isto nepotrebnim obzirom na rezultat dokaznog postupka. Sud smatra kako su oba roditelja dokazala svoje roditeljske kompetencije koje su potpuno adekvatne za svakodnevnu skrb o djetetu, dokazali su motiviranost, mogućnosti, volju, ljubav prema sinu te motivaciju za aktivnim sudjelovanjem u njegovom životu. Odluku da će mlt. ĐŠ stanovati s majkom a s ocem održavati osobne odnose sud nije temeljio u ocjeni roditeljskih kompetencija, već vodeći se najboljim interesom djeteta za mirnim i stabilnim odrastanjem. Mlt. ĐŠ će za nekoliko dana od donošenja ove presude krenuti u školu u kvartu u kojem stanuje s majkom, steći će nove prijatelje u školi koji većinom stanuju u kvartu, nastaviti će pohađati glazbenu školu koja se nalazi u blizini kvarta, što sud sve smatra odlučnim za njegovu stabilnost i prilagodbu početku školske godine.

9.1. S druge strane, opseg odvijanja osobnih odnosa s ocem određen je u izrazito širokom opsegu, kako bi se što više nastavilo na izgradnji emocionalne bliskosti i povezanosti oca i sina.

10. U odnosu na iskazano mišljenje mlt. ĐŠ koje je utvrdila posebna skrbnica, sud je isto uzeo u obzir imajući prvenstveno u vidu njegovu dob i zrelost, budući je u času iznošenja mišljenja dječak bio star 6,5 godina. Jasno je da voli oba roditelja, a iako je izjavio „..da bi tatu htio viđati češće..“ odmah je nadodao da to i tata želi pa se izjava o širem opsegu viđanja ne može tumačiti isključivo kao jasno izražena volja dječaka već i kao želja da udovolji željama oca. Nije jasno niti dijete tako niske kronološke dobi može verbalizirati što znači riječ „češće“ niti je dječak znao opisati koliko često aktualno vidi oca. Kasnije je ĐŠ rekao da bi htio „podjednako“ provoditi vrijeme s oba roditelja no odmah dodaje da i tata tako želi, što jasno ukazuje da želi udovoljiti ocu.

10.1. Posebno je za istaknuti dio razgovora s dječakom u kojem on navodi „da su se roditelji za vrijeme braka puno svađali – što se on pravio da ne čuje – a da se sad rijetko svađaju. Dječak iz te izjave pokazuje kako ne zna da njegovi roditelji nisu u neposrednom kontaktu od ožujka 2025. godine (kada je ocu izrečena mjera opreza zabrane približavanja majci kao i uspostave kontakta), a što je bilo punih 12 mjeseci prije no što je razgovarao sa posebnom skrbnicom. Naravno da dječak ne treba znati za postojanje mjere opreza, no navedena izjava da se roditelji sada rijetko svađaju pokazuje da dječak od 6,5 godina ne može imati potpuno jasnu sliku o proteku vremena i da se njegove izjave obzirom na dob i zrelost ne mogu prihvatiti u citatu.

10.2. Konačno, posebna skrbnica je nakon utvrđenog mišljenja djeteta izričito navela kako podržava prijedlog i mišljenje HZSR koje je prihvatio i ovaj sud kao najbolji interes djeteta.

11. Kako je utvrđeno da oba roditelja odgovorno sudjeluju u svim izvršavanju svih segmenata roditeljske skrbi, sud je odlučio da i dalje zajednički izvršavaju roditeljsku skrb, što je i prijedlog HZSR. Iz stanja spisa doduše proizlazi da je voditeljica mjere intenzivnog nadzora morala reagirati oko očeve dozvole da dječak upiše školu u kvartu u kojem stanuje s majkom, no navedena je situacija prevladana a i sud apelira na roditelje da zajednički pokušaju pronaći izvanškolske aktivnosti koje dječaka vesele.

12. Odluku o uzdržavanju sud je donio prema čl. 314 Obiteljskog zakona, prihvaćajući nesporne navode stranaka kako je od prestanka faktične zajednice života nadalje otac plaćao mjesečno uzdržavanje u iznosu 400 Eura, trošak vrtića i sporta u iznosu 110 Eura, dakle ukupno 510 Eura. Iako dijete sada ide u školu i (trenutno) ne pohađa sportsku aktivnost, sud je mišljenja kako otac i dalje može i treba plaćati iznos od 510 Eura mjesečno.

12.1. Pri navedenome, sud je imao u vidu da je otac u redovnom radnom odnosu sveučilišnog profesora Filozofskog fakulteta s mjesečnim primanjima od 2.400 Eura i dodatkom od 200 Eura za funkciju pročelnika (za koju funkciju navodi da će po njegovoj procjeni trajati još godinu dana), zdrav je i radno sposoban, ima riješeno stambeno pitanje jer stanuje u stanu koji je u vlasništvu njegove majke. Samostalno koristi automobil koju su stranke kupile za vrijeme trajanja bračne zajednice, nije kreditno opterećen, te su njegove objektivne mogućnosti stvarne zarade i takve da opravdavaju dosudu višeg iznosa uzdržavanja. Majka navodi kako su materijalne potreba mlt. ĐŠ oko 550 Eura mjesečno (razmjerni troškovi stanovanja, hrane i kućanstva, odjeća, obuća, socijalni život), te dosuđeni iznos sud smatra realnim i pravičnim obzirom i na potrebe djeteta i na mogućnosti oca.

12.2. Kako iz iskaza stranaka proizlazi da je od prestanka obiteljske zajednice života i donošenja rješenja privremene mjere otac plaćao upravo određeni iznos, suđeno je počev od dana donošenja presude pa na dalje dok za to budu postojali zakonski uvjeti.

13. Prema čl. 366 Obiteljskog zakona, imajući u vidu sve okolnosti slučaja, sud smatra da je opravdano da svaka stranka snosi svoj parnični trošak, dok će trošak sudske pristojbe stranke snositi u jednakim dijelovima.

U Zagrebu, 4. rujna 2026.

S u d a c:

Tea Kraljik

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove presude nezadovoljna stranka ima pravo žalbe u roku 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda u 6 istovjetnih primjeraka, a o njoj odlučuje Županijski sud.

DNA:

- Tužitelju po pun uz nalog za pristojbu na tužbu

- Tuženoj po pun uz nalog za pristojbu na presudu

- Posebnoj skrbnici

- HZSR