Poslovni broj Psp-5/2025-27

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Plemića Borelli 9

R E P U B L I K A  H R V AT S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji Maji Nevešćanin u pravnoj stvari tužitelja ČD, [adresa], Kali 23 273, OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po opunomoćeniku Lovri Vitlovu, odvjetniku u Zadru, protiv tuženih ad. 1. ČDK, OIB: [osobni identifikacijski broj], 76 Edgar Street, Maroubra, NSW 2035 Australija, 2. AD, OIB: [osobni identifikacijski broj], 177 Robey Street, Maroubra, NSW 2035 Australija, obje zastupane po punomoćniku Darku Markušiću, odvjetniku iz Zagreba, radi smetanja posjeda stvarne služnosti puta, nakon održane i zaključene javne glavne rasprave dana 20. srpnja 2026, te objave dana 04. rujna 2026.

r i j e š i o  j e:

I. Odbija se kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja koji glasi:

II. Utvrđuje se da su tuženice smetale tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta na dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), označeno na Skici lica mjesta sudskog vještaka mjernika KD iz Geo Lesi j.d.o.o. od 23.02.2026.g., na način da su dana 17.01.2025.g. postavile lanac i lokot na dvorišna željezna vrata čime su onemogućile otvaranje sjeverne polovine postojećih željeznih dvorišnih vrata dužine 0.98m i visine 1,75m, postavljenih na č.z. 5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z.24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake) prikazano na Skici lica mjesta sudskog vještaka mjernika KD iz Geo Lesi j.d.o.o. od 23.02.2026.g., slovima A-Y, čime su potpunosti onemogućile tužitelja u dotadašnjem korištenju prava stvarne služnosti puta na dijelu nekretnine č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake).

2) Nalaže se tuženicama da uspostave ranije posjedovno stanje na način da uklone lanac i lokot sa sjeverne polovine postojećih željeznih dvorišnih vrata dužine 0.98m i visine 1,75m, postavljenih na č.z. 5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z.24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake) prikazano na Skici lica mjesta sudskog vještaka mjernika KD iz Geo Lesi j.d.o.o. od 23.02.2026.g., slovima A-Y, sve u roku od 8 dana od dana pravomoćnosti ovog rješenja.

3)Zabranjuje se tuženicama da ubuduće smetaju tužitelja u posjedu prava stvarne služnosti puta koji se proteže č.z. 5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijela č.z.24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake) postavljanjem lanca i lokota na način da time onemogućuju otvaranje sjeverne polovine dvorišnih željeznih vrata dužine 0.98 i visine 1,75m, postavljena na č.z. 5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijela č.z.24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake) prikazano na Skici lica mjesta sudskog vještaka mjernika KD iz Geo Lesi j.d.o.o. od 23.02.2026.g., slovima A-Y, na isti ili sličan način."

III. Nalaže se tužitelju solidarno naknaditi tuženima parnični trošak u iznosu od 1.375,00 EUR-a sa zateznim kamatama koje kamate teku od dana presuđenja do isplate, u roku od 15 (petnaest) dana.

Obrazloženje

1.Tužitelj u tužbi navodi da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta na dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), a koji dio nekretnine je prikazan na Skici lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. Frane Vlatkovića od 14.01.2022.g. slovima A-B-C-A i žutom bojom, površine 2m², a koja Skica je izrađena za potrebe postupka smetanja posjeda služnosti prolaza koji je tužitelj vodio protiv drugih osoba (susjeda tuženika) u predmetu ovog suda posl.br. Psp -39/21. Predmetni postupak smetanja posjeda je pravomoćno okončan u korist tužitelja, dakle, tužitelj je u navedenom postupku zaštitio svoje pravo služnosti prolaza na dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake). Iz sadržaja predmetnog rješenja razvidne su i okolnosti posjeda odnosno da se tužitelj opisanom služnošću puta (prolaza–nogostupa) koristi radi pristupa na nekretnine koje su u njegovu vlasništvu, te se tako sam i po svojim prednicima nalazi u posjedu iste služnosti od pamtivijeka.

1.1. Navodi da se navedenim putom služi, dakle, pristupu nekretninama oznake č.z.5045/1 i 5046 k. o. [katastarska općina], koje su u posjedu i vlasništvu tužitelja, a koji, dakle, pristup uključuje sve one uobičajene aktivnosti u smislu pristupa nekretnini koja predstavlja nekretninu sa izgrađenim stambenim objektom, pa tako isti pristupa pješice do svoje nekretnine, gura bicikl, prenosi stvari nošenjem ili prijevozom na karijoli i slično. Predmetnim putom poštar tužitelju donosi poštu, a jednako tako navedenim putom isti prima svoje goste-turiste koji dolaze na njegovu nekretninu, pri čemu je najčešće riječ o obiteljima sa djecom. Tuženik se je tako i nakon ishođenja rješenja u posjedovnoj parnici koristio predmetnom služnošću na opisanom dijelu nekretnine, sve do 17.01.2025.g. kada su tuženice na č.z.5043 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z.

24/5 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), zatvorile jedno krilo dvorišnih vrata te isto zaključale lancem i lokotom vezujući ih na drugo krilo vrata koje se nalazi na spornom dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu u č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), a koje su pak zatvorili susjedi. Tuženice da su to učinile u dogovoru sa susjedima koji su, dakle, također zatvorili drugo krilo dvorišnih vrata, međutim, u odnosu na susjede tuženik posjeduje ovršnu ispravu i stoga je protiv istih pokrenuo ovršni postupak temeljem ranije opisane ovršne isprave Psp-39/2021 od dana 24.08.2022.g. te nema potrebu voditi ponovno postupak za zaštitu smetanja posjeda. Međutim, tuženice organiziranjem i u konačnici realizacijom zaključavanja vrata lokotom i lancem izravno sudjeluju u smetanju posjeda na dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu u č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), a što se na ranije opisanoj Skici lica mjesta događa, dakle, u točki C, obzirom da zaključavanjem lokota i vezivanjem lanca krila dvorišnih vrata na č.z.5043 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/5 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), tuženice onemogućavaju tuženika da pristupi dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), za koju posjeduje dokaz da se nalazi u posljednjem mirnom posjedu služnosti prolaza, jer se takvom radnjom posljedično ne može otvoriti drugo krilo vrata koje se nalazi na č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake) na Skici linija B -C. Dakle, tuženice da su smetale tužitelja u posljednjem mirnom posjedu služnosti prolaza na dijelu č.z.5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. oznake), i to dakle, postavljanjem lanca i lokota dana 17.01.2025.g. .

1.2. U odnosu na navode iz odgovora na tužbu tuženih da tuženice ne bi postavile sporni lokot na predmetnim vratima tužitelj prilaže za sud i protivnu stranu podnesak (žalbu) upravo susjeda UD i VD u ovršnom predmetu koji se vodi upravo po Rješenju Psp-39/21 a u kojem podnesku odnosno žalbi navedeni ovršenici, dakle susjedi stranaka u ovom postupku ističu da nemaju saznanja tko je točno postavio lokot no imaju saznanja da su postavljeni po uputi ČDK i AD.

2. Tužene ad.1 i ad.2. u odgovoru na tužbu navode da u cijelosti osporavaju navode iz tužbe, te ističu prigovor pasivne legitimacije. Tužene prigovaraju kao neosnovanim i netočnim navodima tužitelja da bi isti bio u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta na dijelu č.z. 5042, k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/3, k. o. [katastarska općina] (važeće zk oznake), sve kako je tužitelj naveo u tužbi. Posebno se prigovara kao neosnovanim navodima iz Skice lica mjesta sudskog vještaka za geodeziju dipl.ing. Frane Vlatkovića od 14.1.2022. godine, jer isto nije sačinjeno u predmetu gornjih oznaka. U prilog svojim navodima tuženice navode kako se tužitelj poziva na dokumentaciju iz spisa Psp-39/2021 koji se vodio između tužitelja i tuženika:

RD i MD, te kako tuženice nisu bile sudionici predmetnog postupka, a i činjenice bitne za taj postupak uopće nisu primjenjive u predmetu gornjih oznaka. Sukladno navedenome, tuženice se u cijelosti protive kao dokaznim prijedlozima da se izvrši uvid u spis i/ili bilo koju dokumentaciju iz spisa Psp-39/2021. U odnosu na navode tužitelja kako se isti služi nekretninama za pristup svojoj nekretnini, tuženice navode kako je sud u postupku broj P-319/2020 donio pravomoćnu i ovršnu Presudu kojom je sud utvrdio da je tužitelj (u postupku P-319/2020 tuženik) uznemiravao tuženice (u postupku P-319/2020 tužiteljice) na način da bez suglasnosti istih koristi i prolazi nekretninom u vlasništvu tužiteljica (ovdje tuženica), upisanom u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižnog odjela Zadar, za k. o. [katastarska općina], u zk ul br. [broj ZK uloška], zk. čest. br. 24/5, ukupne površine 16 m2, u naravi dvorište te je naloženo tužitelju (u postupku P-319/2020 tuženiku) da prestane s uznemiravanjem. Dakle, pravomoćnom sudskom presudom tužitelju da je zabranjen prolazak nekretninom u vlasništvu tuženica, a koju činjenicu tužitelj nastoji „zaobići“ podnošenjem neosnovane tužbe u predmetu gornjih oznaka. Nadalje, tužitelj je svojim navodima iz tužbe de facto potvrdio navode tuženica koji se odnose na prigovor promašene pasivne legitimacije. Naime, tužitelj u tužbi navodi: „….kada su tuženice na č.z. 5043 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu č.z. 24/5, k. o. [katastarska općina] (važeće zk. Oznake), zatvorile jedno krilo dvorišnih vrata te isto zaključale lancem i lokotom vezujući ih na drugo krilo vrata koje se nalazi na spornom dijelu č.z. 5042 k. o. [katastarska općina] (nove katastarske izmjere) odnosno dijelu u č.z. 24/3 k. o. [katastarska općina] (važeće zk. Oznake), a koje su pak zatvorili susjedi.“ Iz gore navedenoga nesporno proizlazi da su vrata na spornoj čestici (24/3) zatvorili susjedi, a ne tuženice (!) što i sam tužitelj navodi; a da navedeni tužbeni zahtjev tužitelja nema nikakve veze s č.z. 24/5. U odnosu na navode tužitelja da bi tuženice isto napravile u dogovoru sa susjedima, isto je u cijelosti bespredmetno za postupak radi smetanja posjeda (jer je nesporno da tuženice nisu smetale tužitelja, već tužitelj ima namjeru „povezati“ postupanje susjeda i tuženica iako navedeno ni na koji način nije povezano) i netočno, te iz postupanja tužitelja osnovano proizlazi zaključak kako je stvarna tužiteljeva intencija u predmetnom postupku da, koristeći se procesnim ovlaštenjima protivno njihovoj svrsi, „zaobiđe“ pravomoćnu presudu iz predmeta P -319/2020, sve kako je navedeno. Uz navedeno, tuženice navode kako se svo vrijeme nalaze u Australiji, te iste i po samoj logici stvari nisu mogle smetati tužitelja ni na koji način. Sukladno svemu navedenome, tuženice prigovaraju svim navodima iz točke II. tužbe kao neosnovanima, te posebno prigovaraju tužbenom zahtjevu kao neosnovanom i neodređenom iz razloga što se čestice zemljišta koje su predmet tužbenog zahtjeva razlikuju od točke do točke tužbenog zahtjeva. Sukladno svemu navedenome, predlaže se u cijelosti odbiti tužbu i tužbeni zahtjev tužitelja te obvezati tužitelja na podmirenje troškova postupka tuženicima.

2.1. U odnosu na dostavljenu žalbu tuženih u tom postupku, tužene navode da je sadržaj iste u potpunosti bespredmetan za ovaj postupak. Tužitelj se posebno poziva na dio Žalbe u kojem ovršenici ističu da nemaju saznanja tko je točno postavio lokot i natpise, no da imaju saznanja da su postavljeni po uputi ČDK i AD. Tužene navode da je isto netočno jer tužene prebivaju u [adresa], a 17. siječnja 2025. svakako nisu boravile u [adresa]. Nadalje, tuženice nisu niti nekome dale nalog za postavljanje lokota i natpisa na predmetna vrata pa slijedom svega navedenog nesporno nisu mogle počiniti navodno smetanje posjeda stvarne služnosti puta kako to navodi tužitelj. Isto tako da iz pravomoćne presude P-319/2020 od 31. svibnja 2023., priložene ovom spisu, vidljivo je da su tuženice pretrpjele povredu prava vlasništva od strane ovdje tužitelja na način da je isti bez suglasnosti ovdje tužiteljica prolazio njihovom nekretninom te mu je naloženo da prestane sa uznemiravanjem ovdje tuženica. Opetovano tužene navode da tužene žive u [adresa] te da u vrijeme navedeno u tužbi nisu mogli boraviti u [adresa], ističu i da je II. tuženica AD zbog zdravstvenog stanja nije nepokretna pa je time objektivno nemoguće da je tužitelja smetala u bilo kakvom posjedu i to je tužitelju dobro poznato.

3. U dokaznom postupku sud je izveo dokaze i to: Rješenje Općinskog suda u Zadru pod posl. br. Psp-39/2021 od dana 24.08.2022.g. (l.s. 5-16), Skica sudskog očevida od 14.01.2022.g. (l.s. 18), fotografije vrata sa postavljenim lokotom i lancem (l.s. 19, 20),

Presuda ovog suda P-319/2020 od dana 31.05.2023. godine (l.s. 46-72), Presuda Gž- 1326/2023 (l.s. 32-48), nalaz i mišljenje vještaka geodetske struke (l.s. 98-100), saslušao svjedoke PD, Radoslava Kolege (l.s. 113-114), te saslušao tužitelja kao stranku u postupku (l.s. 115-118).

3.1.Sud radi ekonomičnosti nije izveo dokaz saslušanjem tuženih (prebivaju u [adresa]) i predloženih svjedoka GD, Nade Kolege i TD nakon što ustvrdio da je činjenično stanje dovoljno raspravljeno radi donošenja odluke u ovoj pravnoj stvari.

4. Predmet spora je zahtjev tužitelja da su tužene smetale tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta i to postavljanjem lanca i lokota na dvorišna vrata (sjeverne polovine željeznih dvorišnih vrata označenih točkama A-Y), čime da je tužitelju onemogućeno korištenje služnog puta, te zahtjev za uspostavu prijašnjeg posjedovnog stanja i zabranu budućeg takvog smetanja.

5. Tužbeni zahtjev tužitelja nije osnovan.

6. Dana 11. srpnja 2025. proveden je sudski očevid po vještaku mjerniku OD, tvrtke GEO LESI j.d.o.o koji je identificirao predmetne nekretnine, te naveo da je na terenu posjed tuženica koji čini kuću katnicu na č.z. 5045/2 k. o. [katastarska općina], dok posjed odnosno kuća današnjeg tužitelja se nastavlja u odnosu na kuću tuženika u jugozapad na dijelu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za pješački prilaz do kuće tužitelja i tuženika da se prelazi preko k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] kojim se u naravi dolazi od postojeće javne asfaltne ceste uz more oznake k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Po kazivanju tužitelja na terenu da predmet spora u naravi čini sjeverna polovina postojećih željeznih vrata koja su visine 1,75 m i dužine 0,98 m. Južni dio danas nespornih opisanih postojećih željeznih vrata širine je 0,95 m i iste visine 1,75 m, te da je na njihovom spoju po sredini tih željeznih vrata vidljivo da je iznad ključanice dakle negdje po sredini visine vrata željezni lanac koji se vezuje i obuhvaća obje polovine i sjevernu i južnu polovinu opisanih željeznih vrata tako da je danas nemoguće proći ukoliko se taj lanac ne odmota, a da je vidljivo u trenutku očevida na tom lancu da nema željeznog lokota. Isto tako da na sjevernim spornim vratima postoji i brava, a za koju tužitelj ističe da nema funkciju zaključavanja.

6.1. Iz nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke proizlazi da je na skici sudskog očevida (l.s. 98) označen predmet spora i to sjevernu polovina željeznih dvorišnih vrata označenih točkama A-Y, s tim da je likovima i to slovima iste i označio, a uz skicu su priložene i fotografije predmeta spora.

6.2 Tužitelj je podneskom od 19. ožujka 2025. godine, a nakon nalaza i mišljenja uredio tužbeni zahtjev opisan u izreci ovog Rješenja pod točkom I.

6.3.Tužene u odnosu na zaprimljeni nalaz i mišljenju su se očitovale te navele da nema mjesta nikakvom smetanju posjeda kako to tužitelj u tužbi i tijekom postupka navodi jer je evidentno da nema lokota na kojeg se tužitelj poziva, a osobito nema mjesta tvrdnji da su tužitelja u eventualnom posjedu smetale upravo tuženice. Iz Skice Nalaza da je jasno vidljivo, a isto su prethodno istaknule i tuženice, da su predmetna vrata dvokrilna te da krilo vrata na Skici označeno od B do A pripada tuženicama, a koji dio vrata ni na koji način nije ovlašten otvarati tužitelj i još manje prolaziti po k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Na predmetnim vratima da je prilikom očevida zatečen lanac koji ni na koji način ne sprječava neželjeno otvaranje vrata, što je poznato i samom tužitelju. Dodatno, osim što lokota nema, da je iz Skice vidljivo i da su predmetna vrata zelene boje za razliku od fotografije koju je tužitelj priložio uz tužbu, a na kojoj su vrata smeđe boje , te su iste prigovorile preinaci tužbenog zahtjeva sukladno čl. 190 ZPP-a.

6.4. Prigovor tuženica da je tužitelj podneskom od 19. ožujka 2025. godine preinačio tužbu, u smislu članka 190. ZPP-a nije osnovan. Naime, tijekom postupka proveden je očevid na licu mjesta, uz sudjelovanje sudskog vještaka geodetske struke, kojom prilikom je predmet spora, odnosno predmet navodnog smetanja posjeda, precizno utvrđen i prikazan na skici lica mjesta, i to sjeverna polovina postojećih željeznih dvorišnih vrata označena točkama A-Y. Nakon tako provedenog očevida tužitelj je podneskom uredio tužbeni zahtjev na način da je isti uskladio s neposredno utvrđenim stanjem na licu mjesta te konkretno i precizno označio predmet i način smetanja posjeda. Dakle, navedenim uređenjem tužbenog zahtjeva nije došlo do promjene istovjetnosti zahtjeva niti do isticanja drugog zahtjeva, već je tužitelj, polazeći od rezultata provedenog očevida i nalaza i mišljenja sudskog vještaka, samo precizirao predmet smetanja posjeda i uskladio činjenični dio tužbe s tako utvrđenim stanjem , te takvo postupanje samo po sebi ne predstavlja preinaku tužbe u smislu članka 190. ZPP - a, već dopušteno preciziranje tužbenog zahtjeva.

7. Prema odredbi čl. 441. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19 – dalje u tekstu: ZPP), raspravljanje o tužbi zbog smetanja posjeda ograničeno samo na raspravljanje i dokazivanje činjenica posljednjeg stanja posjeda i nastalog smetanja, te je isključeno raspravljanje o pravu na posjed, o pravnoj osnovi, o savjesnosti i nesavjesnosti posjeda te o zahtjevima za naknadu štete.

7.1. Odredbom čl. 20. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 100/04, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 i 81/15 – dalje u tekstu: ZV), propisano je da tko posjedniku bez njegove volje oduzme posjed ili ga u posjedovanju uznemirava, samovlasno je smetao njegov posjed. Prema čl. 21. st. 1. ZV koga drugi samovlasno smeta u posjedu, bilo da ga uznemirava u posjedu ili mu ga je oduzeo, ima pravo na zaštitu posjeda.

7.2. Dakle, smetanje posjeda, ima za svrhu da se uzdrži postojeće posjedovno stanje, zato se posjed može smetati bilo kojim činom bez obzira na to u koju je svrhu i kojim povodom je on poduzet.

7.3. Odredbom čl. 22. ZV propisano je da je posjednik kome je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće, a sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu, s time da se pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

7.4. U konkretnom slučaju, zaštita posjeda prava stvarne služnosti je pravna zaštita faktičnog stanja posjeda prava služnosti (prava prolaza) koju posjednik može ostvariti sudskim putem u posebnom, hitnom postupku, bez obzira na pravni temelj posjeda, pa je sud dužan utvrditi činjenicu posljednjeg mirnog posjeda i čin smetanja posjeda, naložiti uspostavu ranijeg posjedovnog stanja i zabraniti buduće smetanje, prema citiranim odredbama članka 21. i 22. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima , dok pasivno legitimirani su počinitelj smetanja, njegov nalogodavac i oni u čijem je interesu smetanje počinjeno, ako se od toga nisu ogradili.

8. Tuženice iskazuju svoje protivljenje postavljenom tužbenom zahtjevu ističući u bitnom prigovor pasivne legitimacije koje temelje na tvrdnji da tužene prebivaju u [adresa], a da 17. siječnja 2025. (kad je počinjen čin smetanja posjeda) nisu boravile u [adresa], kao i da nisu nikome dale nalog za postavljanje lokota i lanaca na predmetna ulazna vrata pa da nisu mogle počiniti navodno smetanje posjeda stvarne služnosti puta kako to tužitelj navodi.

9. Iz iskaza saslušanog svjedoka PD, (star 76 godina, nesrodnog sa strankama), a nakon što mu je sud predočio skicu lica mjesta i fotografiju (l.s. 20), proizlazi da trenutno na zelenim željeznim vratima, a da je jučer bio na terenu, nije kao na fotografiji iz spisa stavljen nikakav lanac, a da je probao vrata otvoriti i ista da su bila zaključana. Lanac da je bio postavljen prije od otprilike godinu dana, ali da nije vidio tko ga je postavio. Prije par godina, sada željezna vrata zelene boje da su bila ofarbana točnije i to prije 2 godine, a prije je bila druga boja tih vrata i to misli bakrene boje. Zna da je tužitelj prolazio tuda kroz ta vrata do svoje nekretnine, a isto tako da je tužitelj iznajmljivao stan u svojoj kući i to više njih pa da je jednom prilikom išao po pozivu kod njegove podstanarke koja je živjela u stanu i nesmetano da je tuda prolazio. Vrata koja su predmet spora nikad da se nisu zatvarala već da su ista bila uvijek poluotvorena. Na upit suda, a nakon što mu je predočena fotografija sa lica mjesta i to prva fotografija na (l.s. 99) i to na kojoj strani vrata je tužitelj prolazio do svoje nekretnine da li na čest 5045/3 ili 5042 isti odgovara da je prolazio na čest. 5045/3 i to kad su vrata bila otvorena i to pokraj bijele zgrade između zgrade i bijelog zida koji se vidi na fotografiji, a bijeli zid da je izgradio ČD i to u dogovoru sa pok. Č. Sve da zna jer je u dobrim odnosima i sa tužiteljem i sa bivšim vlasnicima odnosno prednicima A. Lokot da je prije postojao na vratima i to sve kako je i na fotografiji (l.s. 20) ali tko ga je postavio i kako to ne zna. Navodi da nije u kumstvu s tužiteljem, ali da se poznaju cijeli svoj život budući su zajedno išli u školu i družili se u istom mjestu, odnosno 100 metara udaljenim kućama. Lokot da je zadnji put vidio prošle godine i to na proljeće. Tužitelj da je ovaj bijeli zid o kojem je pričao napravio prije možda 10-tak godina, a prvi put kad je vidio postavljeni lokot koji je bio već na vratima koja su bila bakrene boje. Na upit pun. tuženika kad je prvi put vidio lokot na vratima isti odgovara da je bio postavljen 2023. ili 2024. godine i to prvi put, a taj lokot da je postavio K, a sve da zna jer da tamo dolazi pa da nije mogao proći, ali nije ga vidio, ali pretpostavlja jer se on prvi protivio da tužitelj tuda prolazi. Na upit zamj. pun. tuženika da li ste i kada tužitelja obavijestili da je lokot postavljen na tim vratima, isti odgovara da je tužitelj njega obavijestio, a isti ga je obavijestio prije dvije godine i to više od dvije godine. Iskazuje da tužene ne poznaje, ali da je vidio jednu tuženicu koja je bila u invalidskim kolicima, a iste da žive u [adresa]. Iskazuje da su da nije bio prisutan niti da su tužene jer je jedna tužena invalid, a druga da joj pripomaže, a korisnik njihova stana da je načelnik ŽD, a koji isti koristi s partnericom, a njegove pretpostavka su da isti zabranjuje prolaz ovdje tužitelju i to zajedno sa U. Isto tako iskazuje da je na vratima bilo postavljeno više lokota u različitim vremenima, i to jedan lokot da je bio postavljen kad su vrata bila bakrena, a drugi lokot da je bio postavljen kad su vrata bila zelena, te da je drugi lokot postavljen početkom 2025. godine, s tim da je veći lokot bio postavljen početkom siječnja 2025. godine, odnosno da je bio postavljen ispravljajući se i ranije, a kasnije manji lokot da je bio početkom 2025. godine. Navodi da lokot sa slike (l.s. 20) nije bio početkom 2025. godine, ali da se ne sjeća da je posljednji lokot koji je vidio na vratima bio prije 17. siječnja 2025. godine.

10.Iz iskaza saslušanog svjedoka Radoslava Kolege, (star 76 godina, rođak tužitelja i tuženika) proizlazi da prije 60-tak godina vrata koja su sada na terenu nisu postojala jer da je tu kao mladić prolazio, a ista da su postavljena kad sam ja imao 18 – 20 godina, a da ih je postavio sad pok. V. Rođak da je tužitelju i tuženima, a V koji je bio vlasnik tada nije nikad zatvarao vrata, a tužitelj je do svoje nekretnine prolazio i kroz vrata koja su bila otvorena. Ulicom šetalištem Brgačelj da prolazi svakodnevno pa da je prije godinu dana vidio da su vrata zatvorena, a lokot da nije vidio da je postavljen budući se iz te daljine s šetališta isti ne vidi, ali da je vidio omotan konop ili lanac. Zna da je tužitelj dobio presudu protiv R za prolazak na tom dijelu terena. Tužena AD da je u invalidskim kolicima i zna tko je i M, ali da ih je vidio zadnji put prije 2 -3 godine. Pretpostavlja da je K zatvorio i stavio lokot, a misli da su mu to naredili ljudi iz Australije, s tim da je nešto zamotano na vratima vidio na početku 2025. godine, te da nije tužitelja o istom obavijestio.

11. Nadalje, sud je proveo dokaz i saslušanja tužitelja u ovom postupku pa tako iz iskaza proizlazi da je u siječnju prošle godine (2025) prolazeći blizu predmeta spora uvidio debeli željezni lanac i lokot, a koji su postavljeni na željezna vrata i to na način da su lijeva vrata spojena sa desnima, s čim je onemogućeno bez otvaranja lanca prolaziti kroz taj prolaz. Tuženice da su njegove rodice i one da su vlasnice kuće na čest. 5045/2, a koje žive u [adresa], te su tu kuću iznajmile podstanarima koji su po njihovom nalogu postavili sporni željezni lanac s lokotom. Susjed K koji ima kuću na čest. 5042, a koji je isti vlasnik jedne polovine vrata je izjavio da nije postavio lanac s lokotom, a podstanari koji žive kod tuženika da su načelnik Općine Kali i njegova cura koji su taj lokot i stavili. On da ih nije vidio kad su postavljali lanac i lokot na vratima, ali da nema tko drugi nego samo oni. Nije se obratio načelniku ni njegovoj curi jer kad ga isti vide da bježe od njega. Iskazuje da tužene u vrijeme smetanja posjeda nisu boravile u [adresa], već da su bile u Australiji, a da tuženima nije potrebno da su ta vrata otvorena za prolaz jer da imaju izlaz iz kuće drugim putem. Nakon što mu je predočena fotografija (l.s.20) iskazuje da je tu fotografiju on napravio, i da ih ima još 20-tak, koje nije priložio uz tužbu, a koju da je fotografirao kada je saznao za čin smetanja posjeda i na toj fotografiji da je razvidan lanac i lokot o kojem je iskazivao. U periodu od siječnja 2025. godine pa do održavanja očevida na licu mjesta u veljači 2026. godine više puta da je tuda prolazio, te da je vidio da bi vrata bila otvorena na kratko vrijeme, a onda opet zatvorena sa lancem i lokotom. Kako je pokrenuo tužbu da nije htio dirati niti lanac niti lokot na vratima. Iskazuje da nikad nije vidio tko je postavio lanac i lokot, samo da pretpostavlja da su to načelnik i njegova cura, po nalogu P, ovdje tuženih. Nakon što mu je predočena fotografija sa skice sudskog očevida od 23. veljače 2026. godine (l.s.99) navodi kako je prolazio kroz vrata na dijelu čest. 5042, ali da mu je to lancem i lokotom onemogućeno, zato da je podnio ovu tužbu, a tuda je prolazio sve do 17. siječnja 2025. godine, a sve po odluci suda kojom je utvrđen mirnim posjednikom tog dijela nekretnine koji je u vlasništvu R, a nekretnina u vlasništvu tuženih da ima presudu u kojoj mu je zabranjen pristup, s tim da je u tijeku parnični postupka koji se vodi između njega i tuženih radi osnivanja nužnog prolaza, a sve kako bi nesmetano kao i ranije mogao prolaziti tim dijelom puta do svoje nekretnine koja se nalazi poviše puta, a koje ih dijeli vlasništvo tuženika i vlasništvo A. Vrata da su u siječnju 2025. godine bila prvo crvene boje zatim zelene, ali da se ne sjeća kada su vrata promijenila boju u zeleno. Na upit pun. tuženika da li ste vidjeli tuženice na predmetu spora od siječnja 2025. da nije a da ih je zadnji put vidio prije dvije ili tri godine i to prije nego što se dogodio čin smetanja. Iskazuje da da do svoje nekretnine, odnosno kuće, dolazi preko tuđeg zemljišta i to preko mocira, a da mu kuća nije u turističkom najmu, niti itko treći živi u njoj, a niti on sa svojom obitelji i kuća da je na žalost zatvorena. Prije smetanja posjeda od strane tuženih u njegovoj kući da su živjeli podstanari, mladi bračni par iz Kali, ali da nakon što je postavljen lanac i lokot oni da su otišli i napustili kuću upravo zbog toga što im je onemogućen prilaz do nekretnine koju su iznajmili. Ispravlja se u svom iskazu pa navodi da su upravo podstanari koji su bili u njegovoj kući, otišli iz kuće ne zbog čina smetanja od strane tuženih, već kad je dobio pravomoćnu presudu kojom mu je zabranjen prilaz do nekretnine ovim putem, a što je bilo godinu dana prije nego što je bio čin smetanja. Podstanari da su mogli kao i on danas do nekretnine dolaziti putem preko mocira i tuđeg zemljišta, ali da to nisu htjeli pa su napustili iznajmljenu kuću. Na upit pun. tužitelja da li osim A, P i vas itko ima interesa postaviti lanac i lokot na predmetu spora isti odgovara da nema jer se samo njih troje služe tim putem, a to da su tri brata.

12. Sud nespornim utvrđuje da tužene osobno nisu počinile čin smetanja posjeda prava stvarne služnosti jer iste u vrijeme smetanja posjeda dana 17. siječnja 2025 godine su bile u Australiji gdje i žive, a zadnji put u Republici Hrvatskoj su bile prije 2-3 godine što je puno ranije od samog čina smetanja, što u svom iskazu potvrđuje i tužitelj.

13. Nije sporno da je u parničnom predmetu broj P-319/2020 ovog suda donesena presuda (pravomoćna i ovršna) kojom je sud utvrdio da je (ovdje) tužitelj uznemiravao tuženice (u postupku tužiteljice) na način da je bez suglasnosti istih koristio i prolazio nekretninom u vlasništvu tužiteljica (ovdje tuženica) i to čest. br. 5045/3, koja nekretnina ovdje nije predmet spora. Isto tako nije sporno da vođen parnični postupak između tužitelja i RD i MD u kojem je sud donio Rješenje (pravomoćno i ovršno) na način da su tuženi smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu stvarne služnosti i to na predmetu spora na način da su ucrtali crnim slovima PRIVAT i postavili vazu s a posađenim Cikas palmom.

14. Tužitelj se u tužbi poziva da su tužene dale nalog susjedima da postave lokot i lanac kako bi mu onemogućile prolažanje preko predmeta spora, dok u svom iskazu navodi da su kuću iznajmile načelniku Općine Kali i njegovoj curi koji su po njihovom nalogu postavili sporni željezni lanac s lokotom, a da je susjed K (RD) koji ima kuću na čest. 5042, a koji je vlasnik jedne polovine vrata izjavio da nije postavio lanac s lokotom, te u smislu svojih takovih navoda dostavlja sudu i podnesak "žalbu" u ovršnom predmetu (l.s. 84) iz koje proizlazi da isti nemaju saznanja tko je stavio lokot i natpise ali da imaju saznanja da su postavljeni po uputi ovdje tuženih, a sukladno pravomoćnoj presudi.

15. Tužitelj iskazuje da se nikad nije obratio podstanarima tuženih (načelniku) ZD i njegovoj partnerici koji žive u kući tuženih, a za koje tijekom postupka tvrdi da su po nalogu tuženih ad. 1 i ad.2. postavili lokot i lanac na vrata kojim on prolazi do svoje kuće, ali za navesti je da iste nije niti predložio za svjedoke u ovom postupku na tu okolnost, dok iz saslušanih svjedoka ne proizlazi da su upravo ŽD i njegova partnerica postavili lance i lokot već svjedok Radoslav Kolega iskazuje da pretpostavlja da je susjed " K" zatvorio i stavio lokot, te da misli da su mu to naredili tužene iz Australije, dok suprotno od ovog saslušanog svjedoka svjedok PD iskazuje da pretpostavlja da je ŽD, koji u stanu živi zajedno s partnericom zabranjuje prolaz ovdje tužitelju i to zajedno sa U.

16. Iz fotografije (l.s. 20) proizlazi da je na željeznim vratima postavljen lokot i lanac za koju fotografiju tužitelj tvrdi da je istu napravio kao dokaz čina smetanja posjeda prava stvarne služnosti, s tim da je nesporno tijekom postupka utvrđeno i to iz iskaza svjedoka da su isto tako i ranije na istim vratima postavljani i lanac i veći loko t i to 2023. i 2024. (različit od ovog na fotografiji), kao i da su se vrata od počinjenog čina smetanja farbala i to iz crvene (bakrene) boje u sada zelenu boju, a na dan očevida dana 23. veljače 2026. je utvrđeno da na vratima postoji lanac ali ne i lokot te da se vrata mogu otvoriti ukoliko se lanac odmota, s tim da na sjevernom dijelu vrata postoji brava za koju tužitelj ističe da nema funkciju zaključavanja.

17. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog pojedinačnog dokaza i svih dokaza zajedno, kao i rezultata cjelokupnog provedenog postupka, ovaj sud smatra da je tužbeni zahtjev tužitelja neosnovan, kako je i odlučeno kao u točki I ove izreke Rješenja. Naime, tužitelj u tužbi navodi da bi se čin smetanja njegova posjeda prava stvarne služnosti na nekretnini označenim u izreci Rješenja, dogodio 17. siječnja 2025 i to na način da su tužene (tako postavljen tužbeni zahtjev) a kasnije navodeći treće osobe konkretno navodeći tko, po njihovom nalogu postavili lanac i lokot na način da su onemogućile tužitelju prolaz do svoje kuće. Nespornim je utvrđeno tijekom postupka da je i ranije na ista vrata bio postavljen lanac i lokot (iskaz svjedoka PD), pa ovom sudu tuženi nije dokazao kada se uistinu dogodio čin smetanja, prije dvije ili više godina ili 17. siječnja 2025. kako navodi u tužbi.

18. Naime, člankom 21 st. 3. je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od trideset dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastaloga smetanja. S obzirom da iz iskaza saslušanog svjedoka PD proizlazi da je tužitelj njega obavijestio o postavljanju lokota i lanca prije dvije ili više godina, (l.s. 114) već sada sud može utvrditi da je tužba u ovoj pravnoj stvari nepravovremeno podnijeta, jer je već tada tužitelj saznao za istovrsni čin smetanja, a nije tražio sudsku zaštitu.

19. Nadalje, podredno i ako se uzme, iako ovom sudu tužitelj istu činjenicu nije nesporno dokazao, sud smatra i nalazi utvrđenim kako je već ranije obrazložio, da tužiteljice nisu osobno počinile čin smetanja posjeda prava stvarne služnosti jer su se iste nalazile u Australiji gdje i žive. Tijekom postupka, tužitelj upire da su čin smetanja počinile treće osobe i to ŽD i njegova partnerica po nalogu tuženica, ali ni to sudu tijekom postupka tužitelj ne dokazuje a niti predlaže izvođenja dokaza na tu okolnost, upravo suprotno dva svjedoka, predložena od strane tužitelja, PD i Radoslav Kolega u svojim iskazima navode da samo pretpostavljaju tko bi mogao postaviti lance i lokot na vrata, navodeći pri tom tko za to ima interes, pa tako u svojim iskazima navode i tužene i njihove podstanare (ZD i njegovu partnericu) , a i " R" RD, vlasnika nekretnine predmeta spora, a dok s druge strane ovi svjedoci nemaju neposredna saznanja tko je i po čijem nalogu postavio lance i lokot na vrata. Naime nije sporno, a što je sud tijekom ovog postupka utvrdio da su vrata i to polovina u vlasništvu nekretnina tuženih, a polovina u vlasništvu susjeda iz Austrije, dok prolaz preko nekretnine u vlasništvu R nesmetano uživa tužitelj, pa tako pretpostavke saslušanih svjedoka tko bi mogao postaviti lance i lokot ovaj sud uvažava kada navode imena svih troje, ali kako ovom tužbom tužitelj traži da su tužene smetale tužitelja u posljednjem mirnom posjedu prava stvarne služnosti puta i to postavljanjem lanca i lokota na dvorišna vrata (sjeverne polovine željeznih dvorišnih vrata označenih točkama A-Y), svoju odluku sud ne može utvrditi samo na pretpostavkama saslušanih svjedoka , već je tužitelj bio dužan ovom sudu dokazati tu činjenicu da su upravo tužene ili treće osobe po njihovom nalogu počinili čin smetanja prava stvarne služnosti puta , to je tužbeni zahtjev tužitelja već i iz ovog razloga valjalo odbiti kao neosnovan i to bez provođenja ostalih predloženih dokaza.

20. Slijedom svega navedenoga valjalo je odlučiti u izreci ovog rješenja

21. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi čl. 154. st. 1. i čl. 155. st. 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13 i 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 , 146/25 – dalje u tekstu: ZPP), te Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne novine“, broj 138/23, 107/25), po kojima je tuženiku valjalo priznati jednokratnu nagradu za prvostupanjski postupak zbog smetanja postupka u iznosu od 200 bodova (Tbr. 7. toč. 2.), za prve četiri radnje odnosno 500,00 EUR-a, te za radnje pristup očevidu na licu mjesta od 23.02.2026, podneska od 02.04.2026., zastupanjima na ročištima od 04.05.2026., 04.05.2026., 20.06.2026., svaka radnja od po 50 bodova, te uvećanjem od 10 % za dvije zastupane osobe, sve uvećano za PDV od 25 % što u sveukupnom iznosu iznosi 1.375,00 EUR-a koji iznos im je dužan naknaditi tužitelj u roku od 15 dana.

U Zadru, 04. rujna 2026.

Sutkinja

Maja Nevešćanin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba Županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 8 dana od dana dostave prijepisa ovog rješenja.

DNA:

1. Tužitelju po punom.

2. Tuženima ad.1 i ad. 2 po punom.