REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: R1 Ob-624/2025-20

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice GD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćnici Jani Volenec Pećina, odvjetnici u Zagrebu, protiv I. protustranke GDT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II. protustranke MD iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], uz sudjelovanje umješača Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, A. Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, 4. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice GD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pok. ČD, rođenog **.**.1958. JMBG: [jedinstveni matični broj građana], a umrlog **.**.2008., a koja izvanbračna zajednica je trajala od 1. listopada 2001. do njegove smrti 29. ožujka 2008.

Obrazloženje

1. Predlagateljica u prijedlogu i daljnjem tijeku postupka navodi da je s pokojnim ČD bila u izvanbračnoj zajednici koja je trajala od listopada 2001. do 29.3.2008. odnosno do smrti pok. ČD.

1.2. Predlagateljica napominje da je pok. ČD ranije bio u braku s VD koji brak je sklopljen 14.7.1984.g., a razveden pravomoćnom presudom Općinskog suda u Zagrebu, broj: LIV-P2-646/01 od 28.9.2001.

1.3. Nadalje navodi da je u bračnoj zajednici pok. ČD i VD rođeno zajedničko dijete JD, rođ. **.**.1984., ovdje protustranka MD (ranije: JD).

1.3. U izvanbračnoj zajednici pok. ČD i predlagateljice rođeno je zajedničko dijete GDT, rođ. **.**.2001., ovdje protustranka GDT.

1.4. Nakon smrti ČD, rješenjem o nasljeđivanju, posl.br. O- 2715/08, koje je dana 25.5.2009. donio javni bilježnik Ilinka Lisonek iz Zagreba, kao sudski povjerenik Općinskog suda u Zagrebu, predlagateljica i protustranke su proglašene zakonskim nasljednicama.

1.5. Predlagateljica ističe da je s pok. ČD živjela u izvanbračnoj zajednici od početka listopada 2001. godine do njegove smrti te im je u izvanbračnoj zajednici rođeno zajedničko dijete, GDT, ovdje protustranka.

1.6. Predlagateljica i pok. ČD su živjeli zajedno, iako nisu imali prijavljeno prebivalište na istoj adresi, imali su zajedničko dijete te tijekom cijelog tog razdoblja imali emocionalnu, financijsku i životnu zajednicu.

1.7. Slijedom navedenog predlagateljica predlaže donijeti rješenje kojim se utvrđuje se postojanje izvanbračne zajednice između predlagateljice GD, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i pokojnog ČD, rođ. **.**.1958.g., JMBG: [jedinstveni matični broj građana], a umrlog **.**.2008.g., a koja je izvanbračna zajednica trajala od 1.10.2001.g. do 29.3.2008.g.

2. I. protustranka je navela da je suglasna s prijedlogom.

3. II. protustranka je navela da ne zna zašto je navedena kao stranka u ovom postupku te da se ne želi očitovati na prijedlog.

3.1. Sud je u ovom postupku Hrvatskom zavodu za mirovinsko osiguranje priznao status umješača, sve u skladu s mišljenjem Vrhovnog suda Republike Hrvatske prema kojem HZMO ne može biti pasivno legitimirana stranka u postupcima utvrđivanja izvanbračne zajednice, ali bi mogao biti umješač na strani protustranke (Rev-497/2024). HZMO se protivio prijedlogu do dostave potpune dokumentacije (potvrda o prebivalištima, izvatka iz matice rođenih za predlagateljicu i pokojnog ČD)

4. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u rodni list za pok. ČD (str. 5 spisa), izvadak z matice rođenih (str. 6-7 spisa, 51-52), rješenje o nasljeđivanju iza pok. ČD (str. 8-11 spisa), elektronički zapis o prebivalištu predlagateljice (str. 44), uvid u podatke JRO (str 54) izveden je dokaz saslušanjem predlagateljice, I. i II. protustranke te svjedoka HD.

5. Uvidom u rodni list za pok. ČD proizlazi da je isti sklopio brak **.**.1982. s VD koji brak je prestao razvodom 28. rujna 2001.

6. Uvidom u izvadak iz matice rođenih za MDT utvrđeno je da ista rođena **.**.2001. od oca ČD rođenog **.**.1958. i majke GD, rođene **.**.1973.

7. Iz rješenja o nasljeđivanju poslovni broj O-2715/08, javnog bilježnika Ilinke Lisonek od 25. svibnja 2009., iza pokojnog ČD proizlazi da su njegovim nasljednicima proglašene izvanbračna supruga GD, rođena **.**.1973., kćer mlt. GDT i kćer JD.

8. Uvidom u elektronički zapis o prebivalištu predlagateljice utvrđeno je ista od 22. kolovoza 1997. do danas ima prijavljeno prebivalište na adresi u [adresa], dok je za pokojnog ČD utvrđeno da je tijekom cijelog života imao prijavljeno prebivalište na adresi [adresa].

9. Iz iskaza svjedoka HD proizlazi da on poznaje predlagateljicu s posla, zajedno su radili u Krašu i poznaju se preko 20 godina. Poznavao je i pok. ČD i to od 1984. kada je došao raditi u Kraš. Što se tiče njihovog međusobnog odnosa, zna da su živjeli zajedno i da su imali kćer. To je bilo u vrijeme kad je GDT rođena. Oni su se povremeno privatno družili i negdje dva ili tri puta su se međusobno obiteljski posjećivali te su predlagateljica i pokojni bili kod svjedoka doma. Poznato mu je da je njihova veza trajala do njegove smrti.

9.1. Na poseban upit punomoćnice predlagateljice gdje su predlagateljici i pok. ČD živjeli, odgovara da su živjeli u [adresa], nije siguran koja je bila točna adresa. Na upit odgovara da su svi troje radili u Krašu u isto vrijeme, ali na različitim poslovima. Ponekad su išli zajedno na posao, jer svjedok stanuje u [adresa], pa bi jedan tjedan vozio on, a jedan tjedan ČD. Predlagateljica je povremeno išla sa njima, nije išla uvijek jer nisu imali isto radno vrijeme.

9.2. Na poseban upit punomoćnice HZMO-a o tome je li bio na sahrani pok. ČD, odgovara da je bio. Bila je i predlagateljica. Ne može se sjetiti gdje je ona stajala. Ne zna tko je snosio troškove pogreba.

10. Iz iskaza predlagateljice proizlazi da je njena izvanbračna zajednica s pok. ČD započela 2001. i u toj zajednici rođena je kćer GDT **.**.2001. Oni su zajedno živjeli u [adresa], na adresi [adresa], a zajedno su radili i u Krašu. Njihova zajednica trajala je sve do 29. ožujka 2008. kad je suprug umro.

10.1. Na poseban upit punomoćnice HZMO-a odgovara da su pok. ČD i ona imali zajednički budžet, zajedno su živjeli, jeli, spavali, trošili zajednički novac. Na upit odgovara da poznaje obitelj pokojnog, poznavala je njegove roditelje, sestre, šogore. Oni su čak preko ljeta živjeli kod svekra i svekrve u Dubravi gdje su u prizemlju uredili stan i tamo bili dok nije bilo škole i vrtića.

11. Iz iskaza I. protustranke proizlazi da od kada se rodila tata je živio sa njima. Dolazio je po nju u vrtić, kao i mama. Sjeća se bake i dide po tati, kao i teta s njegove strane G i M, kao i bratića i sestrični. Sjeća se i II. protustranke da je i ona dolazila ljetovati sa njima. Postoje i video snimke iz njihovog stana gdje je prohodala i koje također prikazuju njenog oca. Tate se sjeća sve do njegove smrti, tada je imala šest godina, sjeća se i sprovoda.

12. Iz iskaza II. protustranke proizlazi da ono što ona zna vezano za ovaj postupak jest da su njen otac pok. ČD i predlagateljica bili u vezi i da imaju zajedničku kćer GDT. Želi reći da joj uopće nije ugodno što je pokrenut ovakav postupak protiv nje, jer ne želi biti dio tog postupka, jer je i oboljela zbog raznih privatnih razloga i zaista ju sve ovo ne zanima, a ona se slaže s bilo kakvom odlukom koju će sud u ovom postupku donijeti.

12.1. Na poseban upit pun. HZMO-a odgovara da nema saznanja da bi zajednica njenog oca i predlagateljice u bilo kojem trenutku bila prekinuta.

13. Provedenim postupkom sud je utvrdio da je prijedlog predlagateljice osnovan.

14. Odredbom čl. 3 Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 116/03, 17/04, 136/04, 107/07 dalje: ObZ) propisano je da se odredbe ovoga Zakona o učincima izvanbračne zajednice primjenjuju na životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete. U članku 258. ObZ propisano je da izvanbračna zajednica žene i muškarca koja ispunjava pretpostavke iz članka 3. ovoga Zakona stvara imovinskopravne učinke na koje se na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o imovinskim odnosima bračnih drugova.

14.1. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, dok je st. 3. istog članka propisano da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

15. Na temelju provedenog postupka utvrđeno je da predlagateljica i pokojni ČD, u vrijeme za koje se predlaže utvrditi trajanje njihove izvanbračne zajednice, nisu bili u braku, jer je njegov brak razveden 28. rujna 2001., dok predlagateljica nikada nije sklapala brak. Tijekom navedenog razdoblja, 24. listopada 2001., rođena je njihova zajednička kćer GDT. Rješenjem o nasljeđivanju iza pokojnog ČD, kao njegov nasljednik proglašena je, između ostalih, i predlagateljica GD, izvanbračna supruga. I. protustranka kćer GDT je izjavila da se sjeća kako je tata, od kad se rodila, živio sa njima te da se sjeća rodbine po tatinoj strani. II. protustranka MD, koja je također kćer pokojnog ČD, rođena u ranijem braku, iako je navodila kako joj nije ugodno da se vodi ovakav postupak, da je oboljela zbog privatnih razloga i da ju sve ovo ne zanima, iskazala je da zna da su njezin otac i predlagateljica bili u vezi i da imaju zajedničku kćer GDT te da nema saznanja da bi ta veza u bilo kojem trenutku bila prekinuta. Svjedok HD je izjavio da mu je poznato da su pokojni ČD i predlagatelijca živjeli zajedno u [adresa] i imali kćer, kao i da je njihova veza trajala do Tomislavove smrti. Svjedok (koji stanuje u [adresa]) je radio s pokojnim ČD i predlagateljicom u Krašu te su se vozili zajedno na posao, ponekad samo on i ČD, a ponekad je s njima išla i predlagateljica, jer nisu uvijek imali isto radno vrijeme.

15.1. Stoga je utvrđeno da se radilo o životnoj zajednici neudane žene i neoženjenog muškarca te je u toj zajednici rođeno zajedničko dijete. Zajednica je trajala u kontinuitetu do njegove smrti te je predlagateljica kao izvanbračna supruga proglašena jednom od nasljednica u ostavinskom postupku. Slijedom navedenog utvrđeno je da su predlagateljica i pokojni ČD živjeli u trajnijoj emocionalnoj, ekonomskoj i egzistencijalnoj zajednici u kojoj je rođena zajednička kćer GDT i koja je trajala do njegove smrti pa je primjenom članka 3. ObZ. i članka 22. Zakona o mirovinskom osiguranju valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 4. rujna 2026.

Sudac:

Marina Nikolić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud pisano u tri primjerka.

DNA

1. Predlagateljici po pun. uz rješenje o pristojbi na rješenje

2. I. i II. protustranci

3. HZMO-u