Republika Hrvatska

Poslovni broj: P-685/2026-9

Općinski sud u Zadru

Stalna služba u Benkovcu

Benkovac, Ulica Stjepana Radića 10

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Zadru, Stalna Služba u Benkovcu, po sutkinji Božani Mihalj, u pravnoj stvari tužitelja SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Republike Hrvatske, OIB: 52634238587, zastupane po Općinskom državnom odvjetništvu u Zadru, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. kolovoza 2026. u prisutnosti tužitelja, na ročištu radi objave presude 4. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik dijela k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 838 m2 označene narančastom bojom u geodetskom snimku ABCD oznake od 10. prosinca 2025., izrađenom po ovlaštenom geodetu UR, mag. ing. geod., iz društva GEO ZADAR d.o.o., Zadar, Ulica Stjepana Radića 42E, OIB: 37615033858, interne oznake: 3-2024-1084-003 u mjerilu 1:500 omeđene točkama A,B,C,D,E,F,G,H,A, a koji geodetski snimak čini sastavni dio ove presude, a tuženik je dužan tužitelju priznati i trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu, a sve u roku od 15 dana.

II. Utvrđuje se da je tužitelj SR iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] vlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] površine 27 m2 u cijelosti, a tuženik je dužan tužitelju priznati i trpjeti zemljišnoknjižnu provedbu, a sve u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi podnesenoj 31. ožujka 2026. navodi da je u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Zadru, Zemljišnoknjižni odjel Benkovac, u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], na k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 1398 m² te na k. č. br. [katastarska čestica], ukupne površine 27 m² u vlasničkom listu je upisana je Republika Hrvatska. Sukladno posjedovnom listu za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] vidljivo je da su upisane brojne fizičke osobe, među kojima i šira obitelj tužitelja. Sukladno Rješenju Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu od 13. svibnja 2023., Z-415/2025, a sve temeljem Zakona o cestama, formiraju se ceste između mnogih katastarskih čestica. Slijedom toga, k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je cijepana te su formirane čestice 1550/76 i 1550/77 veličina vidljivih u zemljišnim knjigama. Stoga, formiraju se putevi kakvi zaista i postoje preko stotinu godina te je pristupni put asfaltiran prije otprilike 30 godina, dok je suhozid postojao više od jednog stoljeća, što se može zaključiti i prema položaju i starosti stabala uz isti. Inače, put kroz selo je zaista i oformljen u stvarnosti prije 200 godina, ali je tek ucrtan krajem 2025. Štoviše, iz izvoda iz katastarskog plana iz ožujka 2025. jasno je vidljivo da put nije ucrtan, dok je isti vidljiv iz izvoda iz katastarskog plana iz prosinca 2025. Kako je put u stvarnosti postojao dugi niz godina, ljudi su istim prometovali a oko njega formirane su i čestice, posjedi te suhozidi te su oko puta mještani gradili kuće i sadili stabla. Naime, položaj katastarskih čestica jasno je vidljiv iz skice prikaza diobe čestica. Sukladno Rješenju suda od 13. svibnja 2023., Z-415/2025, a sve temeljem Zakona o cestama, formiraju se ceste između mnogih katastarskih čestica. Slijedom toga, na k. č. br. [katastarska čestica] od 11421 m2 vrši se dioba na k. č. br. [katastarska čestica], površine 979 m2, k. č. br. [katastarska čestica], površine 79 m2, k. č. br. [katastarska čestica] površine 2756 m2, k. č. br. [katastarska čestica], površine 8283 m2, k. č. br. [katastarska čestica], površine 325 m2, k. č. br. [katastarska čestica], površine 355 m2. Formiraju se ceste između mnogih katastarskih čestica, pa je k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] cijepana te su formirane čestice 1550/76 i 1550/77 veličina vidljivih u zemljišnim knjigama. Nadalje, tužitelj je sin pok. VR i pok. ŽR, rođ. S te brat pok. RR i drugih. Navedene činjenice proizlaze iz osobnih podataka tužitelja te pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju iza navedenih pokojnika. U ostavinskim postupcima iza navedenih prednika, tužitelj je naslijedio suvlasnički dio katastarskih čestica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je razvidno iz pravomoćnih rješenja o nasljeđivanju, kao i iz zemljišnoknjižnih izvadaka za predmetne nekretnine. Tužitelj je upisani vlasnik nekretnina koje se nalaze u neposrednoj blizini predmetne čestice, i to kuće i dvorišta k. č. br. [katastarska čestica] te pašnjaka k. č. br. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], odnosno navedene čestice su neposredno susjedne čestice. Osim nasljeđivanja, tužitelj je dodatno između ostalog kupio i dijelove katastarskih čestica k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] te k. č. br. [katastarska čestica] na temelju kupoprodajnih ugovora sklopljenih s izvanknjižnim vlasnicima. S tim u vezi, tužitelj je sklopio s braćom Sporazum glede neslužbenog razvrgnuća i dogovora oko nekretnina. Iz navedenog sporazuma vidljivo je da su braća tužitelju ustupila između ostalog i ogradu, a koja čini dio k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Čestice 1550/76 i 1550/77 k. o. [katastarska općina] u stvarnosti su oduvijek bile sastavni dio katastarskih čestica [katastarska čestica] te čestice 111/1 i 111/2, a koje posljednje dvije čestice sada čine česticu 12096 k. o. [katastarska općina], odnosno sve su navedene čestice predstavljale jedinstvenu posjedovnu cjelinu (ograđenu ogradom). Navedene čestice (jedno ograđeno područje) oduvijek su koristili VR, otac tužitelja, zajedno sa svojom obitelji, kao i BR, otac DR i AR, te ostali izvanknjižni vlasnici, odnosno prodavatelji te njihovi predci iz ove pravne stvari. Slijedom navedenog, pravo vlasništva na predmetnim nekretninama stečeno je dosjelošću, budući da su članovi obitelji tužitelja, kao i raniji prodavatelji te njihovi pravni prednici, iste neprekidno koristili više od sto godina. Posebno ističe da su predmetne katastarske čestice bile u isključivom faktičnom posjedu obitelji tužitelja i prodavatelja dulje od jednog stoljeća, pri čemu su ih koristili roditelji tužitelja, kao i njihovi pravni prednici, neprekidno, javno, mirno i u dobroj vjeri, bez protivljenja trećih osoba. Sukladno navedenom, tužitelj se smatra izvanknjižnim vlasnikom predmetne nekretnine, odnosno vlasnikom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti, a k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dijelu površine 838 m2. Naime, iz svega navedenog razvidno je da je tužitelj jedan dio čestica naslijedio, dok je drugi dio kupio (bilo knjižno ili izvanknjižno). Navedene činjenice općepoznate su u lokalnoj zajednici te ih mogu potvrditi svi mještani sela, kao i drugi raspoloživi svjedoci. Postojanje izvanknjižnog vlasništva moguće je dokazivati i iskazima svjedoka, što jasno proizlazi iz ustaljene sudske prakse. Naime, navedeno je potvrđeno presudom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Rev 2342/2019-2 od 09. svibnja 2023., kao i presudom Županijskog suda u Zadru, posl. br. Gž-670/2023-3 od 11. listopada 2023. za susjedne čestice.Također, predlaže se uvid u spis posl.br.P-39/2024 kod Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, koji vođen između U protiv RH, zastupan po ODO Zadar, a koji spor je vođen za sličnu pravnu situaciju kao i u ovoj pravnoj stvari, koji je riješen bez raspravljanja, za susjednu česticu u korist susjeda U. Također, u prilogu dostavlja izjave ovjerene kod javnog bilježnika od TR, ZR, OR. Naime, iz istih izjava je razvidno da isti svjedoci u globalu jedinstveno potvrđuju da od puta koji je tu preko 100 godina sa sjeverne strane u pravcu [adresa] i [adresa] da su uvijek to zemljište koristile privatne osobe i koja je bila ograđena suhozidom, a u naravi su sada te čestice, između ostalog, 1550/76, 1550/77, a koje su iz ove pravne stvari. Tužitelj je prije pokretanja ove tužbe pokušao mirno riješiti spor sukladno odredbi čl. 186.a ZPP-a, ali tuženik istom nije udovoljio.

2. Tuženica u odgovoru na tužbu predlaže predmetnu tužbu odbaciti, budući je tuženici dostavljen nepotpisani nacrt tužbe. Isto tako, prije podnošenja predmetne tužbe nije ispunio procesne pretpostavke propisane odredbom čl.186.a ZPP-a. U konkretnom slučaju, tužitelj se obratio tuženici zahtjevom za mirno rješenje spora 5. siječnja 2026. Međutim, Općinsko državno odvjetništvo u Zadru, je tužitelja u smislu odredbe čl.186.a st. 10. ZPP-a uputilo na osiguranje dokaza saslušanjem svjedoka i uviđajem, sve radi mogućeg sklapanja nagodbe vezane za predmet spora, ali isti se na takav stav državnog odvjetništva oglušio i podnio tužbu naslovnom sudu. Tužena stoga smatra kako se nisu ispunili uvjeti za podnošenje tužbe naslovnom sudu, pa se predlaže sudu istu odbaciti. Opreza radi, za slučaj da Sud iz nekog razloga ne odbaci tužbu, tuženica ističe da se za sada protivi tužbi i postavljenom tužbenom zahtjevu, te isti predlaže u cijelosti odbiti kao neosnovan, ovo stoga jer na okolnosti iz tužbe nisu saslušani svjedoci odnosno nije održan uviđaj na predmetnim nekretninama, što je prethodno bilo nužno da bi se sklopila izvansudska nagodba u obveznom postupku mirenja s tuženicom.

3. U odnosu na navode tuženika, ovaj sud smatra da je tužitelj prije podnošenja tužbe uredno podnio zahtjev za mirno rješenje spora i to dana 30. prosinca 2025. (što je razvidno iz potvrde primitka Hrvatske pošte), čime je ispunio zakonsku pretpostavku iz čl. 186.a st. 1. ZPP-a. Sukladno čl. 186.a st. 5. ZPP-a, nakon isteka tri mjeseca od podnošenja zahtjeva, tužitelj je ovlašten podnijeti tužbu. Okolnost da je državno odvjetništvo uputilo tužitelja na osiguranje dokaza ne predstavlja procesnu pretpostavku za podnošenje tužbe. Naime, čl. 186.a st. 10. ZPP-a propisuje da stranke takvo izvođenje dokaza mogu zatražiti, što jasno ukazuje da je riječ o mogućnosti, a ne obvezi. Stoga činjenica da tužitelj nije proveo predloženo osiguranje dokaza ne može biti razlog za odbacivanje tužbe. Isto tako, činjenica da je tuženici prethodno dostavljen nepotpisani nacrt tužbe ne utječe na valjanost tužbe uredno podnesene sudu te ne predstavlja zakonski razlog za njezino odbacivanje.

4. U dokaznom je postupku sud pročitao izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6-27), prijepis posjedovnog lista broj 922 k. o. [katastarska općina] (l.s. 28-30), rješenje ovog suda broj Z-415/2025 (l.s. 31-32), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] (l.s. 39-50), prijepis posjedovnog lista broj 935 k. o. [katastarska općina] (l.s. 51), rješenje o nasljeđivanju Općinskog suda u Šibeniku poslovni broj O-213/69 iza smrti GR pok. DR (l.s. 90-91), rješenje o nasljeđivanju po javnom bilježniku Miri Grbac iz Vodica poslovni broj O-1150/11, UPP/OS-234/11-8 iza smrti ŽR (pok. V) Savić rođ. Kartelo (l.s. 92), rješenje Općinskog suda u Zadru, Stalne službe u Benkovcu, posl. br. Z-24136/2018 (l.s. 93-95), rješenje o nasljeđivanju po javnom bilježniku Miri Grbac iz Vodica poslovni broj O-47/08, UPP/OS-115/08-11 iza smrti pok. RR (pok. GR) Savića (l.s. 96-99), rješenje Općinskog suda u Zadru- Stalna služba u Benkovcu posl. br. Z-14486/2023 (l.s. 100-104), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 105-108), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 109- 112), izvatke iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 114-119), sporazum sklopljen od 13. ožujka 2010. između NR zvanog Ž, HR i OR MR (l.s. 120), kupoprodajni ugovor sklopljen između PR kao prodavatelja i SR kao kupca od 29. travnja 2022. (l.s. 121), kupoprodajni ugovor sklopljen između IR kao prodavateljice i SR kao kupca od 19. studenog 2021. (l.s. 122), kupoprodajni ugovor sklopljen između ER zv. FR, sina pok. ER HR, a on pok. OR kao prodavatelja i SR kao kupca od 5. rujna 2020. (l.s. 123), kupoprodajni ugovor sklopljen između Troskot HR i DR kao prodavatelja i SR kao kupca od 28. srpnja 2020., ovjeren od javnog bilježnika Martine Dražina iz Benkovca, broj: OV-2249/2020 od 28. srpnja 2020. (l.s. 124), prijepis posjedovnog lista broj 127 k. o. [katastarska općina] (l.s. 126-128), povijest promjena na katastarskim česticama izdanu od DGU, Područnog ureda za katastar Zadar, Odjel za katastar nekretnina Benkovac, klasa: 930-04/25-05/211, urbroj: 541- 24-05/3-25-2 od 17. prosinca 2025. (l.s. 129-138), rješenje Vrhovnog suda Republike Hrvatske Rev 2342/2019-2 od 9. svibnja 2023. (l.s. 139-143), presudu Županijskog suda u Zadru poslovni broj Gž-670/2023-3 od 11. listopada 2023. (l.s. 144-152), geodetski elaborat izrađen od GEO Zadar d.o.o. za geodetsku djelatnost iz Zadra od 22. listopada 2025., broj elaborata: 2-2024-1084-002 sa skicom izmjere i kopijom katastarskog plana (l.s. 53-157), izjavu TR, ovjerenu od javnog bilježnika Nevena Nakića iz Šibenika, broj: OV-3235/2026 od 23. ožujka 2026. (l.s. 158), izjavu ZR, ovjerenu od javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica, broj:

OV-2060/2026 od 17. ožujka 2026. (l.s. 159), izjavu OR, ovjerenu od javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica, broj: OV-2061/2026 od 17. ožujka 2026. (l.s. 160-161), izvadak iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 163-164), zahtjev za mirno rješenje spora s prilozima od 30. prosinca 2025. upućen na adresu Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, GUO Zadar (l.s. 165-177), podnesak Općinskog državnog odvjetništva u Zadru, GUO Zadar, broj: N-DO-210/2026 od 27. svibnja 2026. (l.s. 183), izjavu OR, ovjerenu od javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica broj:

OV-2303/2026 od 24. ožujka 2026. (l.s. 197-198), izjavu ZR, ovjerenu od javnog bilježnika Mire Grbac iz Vodica, broj: OV-2060/2026. od 17. ožujka 2026. (l.s. 1999), izjavu TR, ovjerenu od javnog bilježnika Nevena Nakića iz Šibenika broj: OV-3235/2026 od 23. ožujka 2026. (l.s. 201-202).

5. Tužbeni zahtjev je osnovan.

6. Pasivna legitimacija tuženika je utvrđena na temelju izvatka iz zemljišne knjige zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] (l.s. 6-10).

7. Iz prijepisa posjedovnog lista broj 922 k. o. [katastarska općina], proizlazi da su k. č. br. [katastarska čestica], Kašić, dvorišna zgrada, Kašić površine 26 m2, vinograd površine 550 m2, pašnjak površine 822 m2, ukupne površine 1398 m2 i k. č. br. [katastarska čestica], vinograd površine 27 m2 upisane posjedom SRE pok. R iz [adresa] i drugih osoba.

8. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti GR pok. DR slijedi da su njegovim nasljednicima proglašene kćeri B, D, A, T, IR, supruga ŽR, sve za 1/24 dijela, te sinovi Z, HR, RR i MR, svaki za 4/24 dijela.

9. Iz rješenja o nasljeđivanju iza smrti ŽR slijedi da su njezinim nasljednicima proglašena djeca O, NR, HR, G, MR i RR.

10. Iz sporazuma sklopljenog između NR, HR i MR od 13. ožujka 2010., slijedi da su se isti suglasili da SR u vlasništvo nakon razvrgnuća suvlasničke zajednice pripadne ograda koja ima oko 2.500 m2, podvornica koja ima oko 3.000 m2.

11. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između PR kao prodavatelja i SR kao kupca slijedi da je prodavatelj vanknjižni vlasnik nekretnine zv. Ograde od cca 300 m2, koja se nalazi u produžetku k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u pravcu istoga (Putičanja) gledajući od pravca kupčeve kuće (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a koja je ograđena kamenim zidom (ogradom ) od ceste u pravcu Stankovaca, koje nekretnine je prodavatelj prodao kupcu.

12. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između IR (zvane N) kao prodavateljice i SR kao kupca, slijedi da je prodavateljica vanknjižna vlasnica k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to cca 35 metara širine i cca 40 metara dužine, odnosno oko 1400 m2, a koja je ograđena kamenim zidom. Navedene nekretnine prodavateljica je prodala kupcu u cijelosti.

13. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između ER, sina pok. JR, a on pok. OR, kao prodavatelja i SR kao kupca, slijedi da je prodavatelj vanknjižni suvlasnik k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], odnosno cca 9 metara širine i cca 50 metara dužine, odnosno oko 500 m2 ograde koja se nalazi do međa ograda i novih kuća (111/1 i 111/2 k. o. [katastarska općina]) koje je MR kupio od obitelji JR DR i HR (Stipčevih). Prodavatelj označene nekretnine prodaje kupcu u cijelosti.

14. Iz kupoprodajnog ugovora sklopljenog između JR HR, DR kao prodavatelja i SR MR kao kupca, slijedi da su prodavatelji prodali a kupac kupio k. č. br. [katastarska čestica] zgr., 111/2 zgr., 530/3, vrt više grada i k. č. br. [katastarska čestica] od 500 m2.

15. Iz ovjerene izjave TR proizlazi da je njegov otac ER (rođen 1937.) prodao SR zemlje kojoj se danas nalazi dvorišna ograda SR. Upoznat je da su svoje parcele prodali i CR, AR, IR i KR. Prema njihovim pričama prodane parcele bile su u posjedu njihovih obitelji preko 100 godina. U navedenim gabaritima SR je ogradio svoj posjed. Navodi da od asfaltiranog puta kroz selo prije 20 godina desno u pravcu Stankovaca u blizini SR na posjedu koji je ogradio prije da je postojao suhozid uz sam rub ceste na čijem je temelju SR izgradio novu ogradu. Taj prostor da su koristile gore navedene osobe po njegovu saznanju 45 godina, a po predaji njegovog oca i djeda preko 100 godina. Pregledom današnje mape plana katastarskih česticama po oznakama 1550/76, 1550/77, 530/3, 530/1 i 1827/1 koliko zna 100-tinjak godina kroz povijest da su koristile spomenute privatne osobe i njihove obitelji koje su to prodale SR, što može potvrditi cijelo selo.

16. Iz ovjerene izjave ZR, slijedi da ima 75 godina, da se rodio u Kašiću. Nadalje, slijedi da sve ono što je ograđeno oko kuće SR uvijek bilo privatno vlasništvo. Dio nekretnine da je koristio VR, Šimin otac, a jedan dio ŠR, otac DR i HR te FR, pok. PR kao i IR, udova ČR kao i ĐR pok. H. Koliko mu je poznato SR da je kupio te dijelove nekretnina od njih i njihove djece. Poznato mu je da je sve uz put postojao suhozid po kojem je SR postavio novi zid. Put da je postojao najmanje 70 godina, a po pričanju starijih ljudi da je postojao još bar 70 godina. Pregledom skice sadašnjeg katastra da su k. č. br. [katastarska čestica]-1550/77-1827/1-530/3-530/1, kao i sve druge manje čestice, korištene od gore spomenutih privatnih osoba, koje su to koristili kao svoje. Prema pričama starijih ljudi, tako da je bilo najvjerojatnije minimalno 100 godina. Ovo da govori prema vlastitom saznanju i pričama starijih ljudi s kojima je razgovarao. Ovo da mogu potvrditi svi mještani sela Kašića, a posebno stariji ljudi.

17. Iz ovjerene izjave OR, slijedi da je put kroz selo koji je sada afaltiran star preko 100 godina. S desne strane puta u pravcu sjevera, tj. [adresa] da je postojao suhozid. Dio ograđen unutar suhozida da su redom koristili sljedeće osobe, prva ograda da je njegova koju je prije njega koristio njegov otac M, a prije njega njegov otac ZR, prije njega pradjed HR. Sljedeća ograda da je od njegovog rođaka KR koju je koristio prije njega njegov otac ĐR, a prije ĐR njegov otac P. PR da je svoju ogradu prodao SR pok. GR. Nitko od njih da nije ušao u put ni milimetra, nego čak kad se asfaltiralo da su malo put proširili. Treća ograda da je od ĆR. Njegova žena IR, kao i Milanov brat ER da su to prodali MR. Četvrta ograda da je od DR i HR pok. Z. I oni da su svoje prodali MR. Nakon toga da je ograda GR. DR, tj. njegovih nasljednika, među kojima je i MR. Sve navedene ograde da su u privatnom vlasništvu preko 100 godina i između tih vlasnika da nikad nije bilo sporova ili nesuglasica oko vlasništva. Svatko da je svoje čuvao i održavao na način koji je mislio da je najbolje. SR MR pok. GR da je nakon kupnje sagradio zid umjesto suhozida, a nitko od mještana susjeda nije imao primjedbu što to isti obnavlja. Sve ovo da mogu potvrditi mještani Kašića, a stariji još bolje.

18. Svi izvedeni dokazi su u suglasju, pa ovaj sud nema razloga posumnjati u vjerodostojnost istih.

19. U konkretnom slučaju, iz činjeničnih navoda u tužbi i tijekom postupka, po ocjeni ovog suda, proizlazi da se tužitelj poziva na dosjelost kao pravnu osnovu stjecanja ove nekretnine.

20. Činjenični navodi iz tužbe nisu u suprotnosti s dostavljenim dokazima. Čitanjem dokumentacije utvrđeno je da je tužitelj nekretnine utužene nekretnine naziva „Ograde“ stekao jednim dijelom nasljeđivanjem svojih roditelja i sporazumom, a drugim dijelom kupoprodajom od SR PR, IR i ER, koji su to stjecali nasljeđivanjem svojih prednika, te da je tužitelj osobno i putem pravnih prednika u posjedu utuženih nekretnina više od 100 godina.

21. Stjecanje prava vlasništva dosjelošću predstavlja originarni način stjecanja prava vlasništva na temelju zakona, posjedovanjem određene stvari kroz zakonom određeno vrijeme i pod uvjetom da takav posjed ima određenu kakvoću.

22. Odredba članka 18. stavak 5. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: ZV) propisuje da se posjed smatra poštenim, osim ako se dokaže suprotno, dok će se prema članku 11. stavku 3. ZV-a posjed smatrati samostalnim, ako se ne dokaže suprotno.

23. Odredba članka 159. stavka 2. ZV-a propisuje da samostalni posjednik nekretnine čiji je posjed zakonit, istinit i pošten stječe vlasništvo dosjelošću protekom deset godina neprekidnog samostalnog posjedovanja, a ako je posjed barem pošten, protekom dvadeset godina. Prema stavku 4. istog članka, samostalni posjednik nekretnina u vlasništvu Republike Hrvatske, županija, jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave, čiji je posjed zakonit, istinit i pošten ili barem pošten, stječe vlasništvo dosjelošću nakon proteka dvostrukog vremena u odnosu na rokove iz stavaka 2. i 3., odnosno dvadeset godina za zakonit, istinit i pošten posjed te četrdeset godina ako je posjed barem pošten.

24. Dakle, iz izvedenih dokaza slijedi da je tužitelj dokazao svoje pravo vlasništva na predmetnim nekretninama, pa je na temelju citiranih odredbi, valjalo prihvatiti postavljeni tužbeni zahtjev u ovoj pravnoj stvari.

25. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci presude.

26. Odluka o trošku je izostala jer nije postavljen zahtjev za naknadom troškova postupka.

Benkovac, 4. rujna 2026.

Sutkinja

Božana Mihalj

Uputa o pravnom lijeku

Protiv ove presude dopuštena je žalba nadležnom županijskom sudu. Žalba se podnosi putem ovoga suda u 3 primjerka, u roku 15 dana od dana dostave prijepisa ove presude.

DNA:

- Tužitelju

- Tuženiku

NAKON PRAVOMOĆNOSTI:

Ministarstvo financija, Porezna uprava Zadar, Područni ured Zadar, Ispostava Benkovac