REPUBLIKA HRVATSKA
UPRAVNI SUD U RIJECI
[adresa] J 5
Poslovni broj: Us I-1266/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Upravni sud u Rijeci, po sutkinji Dariji Pugel, uz sudjelovanje zapisničarke Ljiljane Vasiljević, u upravnom sporu tužitelja JĆ iz [adresa], Novi Sad, Gornje Sajlovo 057A, OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenik Boris Hlatki, odvjetnik u Vukovaru, J. J. Strossmayerova 52/12, protiv tuženika Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Uprave za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49, OIB: 72910430276, radi izdavanja suglasnosti za stjecanje prava vlasništva na nekretnini, 3. rujna 2026.,
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev radi poništenja rješenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, KLASA: UP/I-940-01/25-01/332, URBROJ: 514-04- 04-02-01/01-25-02 od 15. svibnja 2025.
II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Rješenjem Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, KLASA: UP/I-940-01/25-01/332, URBROJ: 514-04-04-02-01/01-25-02 od 15. svibnja 2025. točkom I. daje se suglasnost tužitelju za stjecanje k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 165 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], dok se točkom II. odbija zahtjev tužitelja za davanje suglasnosti za stjecanje k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 421 m², upisane u zk. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].
2. Odbijajući dio pobijanog rješenja utemeljen je na utvrđenju da je riječ o zemljištu koje se prema prostornoplanskoj dokumentaciji dijelom nalazi izvan granica građevinskog područja, unutar zone ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumska zemljišta, iz čega proizlazi da je riječ o nekretnini na isključenom području, čiji vlasnik sukladno čl. 3. st. 1. Zakona o poljoprivrednom zemljištu u svezi čl. 358. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ne može biti strana osoba.
3. Osporavajući zakonitost pobijanog rješenja tuženika, tužitelj KĆ u tužbi i kasnijem tijeku spora (podnesku od 26. kolovoza 2025., ročištu za raspravu) ističe da je pobijano rješenje doneseno uz bitne povrede odredaba postupka te na temelju pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja. Navodi da je kao državljanin Republike Srbije podnio zahtjev za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva na nekretnini označenoj kao k. č. br. [katastarska čestica], oranica površine 421 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], priloživši Ugovor o darovanju, putnu ispravu, izvadak iz zemljišne knjige te uvjerenje o statusu čestice Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju Istarske županije, Odsjeka u Puli od 22. srpnja 2024. Tužitelj naglašava da iz navedenog uvjerenja jasno proizlazi kako se predmetna čestica dijelom nalazi unutar granica građevinskog zemljišta područja naselja Suhača, odnosno da u naravi predstavlja pretežito građevinsko zemljište, radi čega smatra neopravdanim i pogrešnim zaključak tuženika da se radi o poljoprivrednom zemljištu na kojem postoji zakonsko ograničenje stjecanja. Ističe da suprotno stajalištu tuženika ispunjava sve zakonske uvjete propisane čl. 356. st. 2., odnosno čl. 358. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima. Nadalje tužitelj osporava pravni stav tuženika prema kojem bi za izdavanje suglasnosti cijela čestica morala biti označena kao građevinsko zemljište, tvrdeći da takav uvjet nije propisan niti sadržan u odredbama Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima niti Zakona o poljoprivrednom zemljištu. Tužbenim zahtjevom predlaže da Sud usvoji tužbu i tužbeni zahtjev, poništi pobijano rješenje tuženika te naloži tuženiku naknadu troškova upravnog spora.
4. Tuženik u odgovoru na tužbu ostaje kod svih navoda iznijetih u obrazloženju osporavanoga rješenja, ističući da je za davanje suglasnosti nužno da cijela čestica za koju se izdaje suglasnost bude označena kao građevinsko zemljište. Predlaže odbijanje tužbenog zahtjeva kao neosnovanog.
5. U tijeku spora održana je rasprava na ročištu održanom 27. kolovoza 2026., u prisutnosti zamjenice opunomoćenika tužitelja, a na temelju čl. 98. st. 3. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, 39/26, dalje: ZUS) u odsutnosti uredno pozvanog tuženika, koji svoj izostanak nije opravdao, čime se smatra da je strankama u smislu čl. 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim zahtjevima i navodima druge strane te o svim činjenicama i pravnim pitanjima koji su predmet ovog upravnog spora.
6. Radi ocjene zakonitosti pobijanog rješenja tuženika izvršen je uvid u dokumentaciju koji prileži spisu upravnog spora te dostavljenom spisu upravnog postupka.
7. Sud nije prihvatio dokazni prijedlog tužitelja (saslušanje tužitelja kao stranke) smatrajući da pravno relevantne činjenice nisu sporne, te se mogu utvrditi na temelju materijalne dokumentacije iz postupka i ovog spora, slijedom čega da provođenje dodatnih dokaza nije svrsishodno.
8. Razmatrajući sva sporna pitanja ovog spora, sud smatra da tužbeni zahtjev nije osnovan.
9. Predmetni postupak pokrenut je zahtjevom tužitelja kao državljanina Republike Srbije za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva na temelju ugovora o darovanju na k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina]. Pobijanim rješenjem tuženika zahtjev je usvojen u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], za koju je utvrđeno da ne postoje ograničenja u pogledu stjecanja prava vlasništva strane osobe, dok je u odnosu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] zahtjev odbijen, temeljem utvrđenja se ista prema prostornoplanskoj dokumentaciji djelomično nalazi unutar zone označene kao ostalo poljoprivredno tlo, šume i šumska zemljišta, dakle na isključenom području u smislu čl. 2. st. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu i čl. 358. st. 1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima.
10. Među strankama ovoga sporna nije sporno da se k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nalazi dijelom unutar granica građevinskog područja naselja Suhača, neizgrađeni i uređeni dio, a dijelom izvan granica građevinskog područja u području ostalog poljoprivrednog tla, šume i šumska zemljišta.
11. Međutim, sporno je predstavlja li okolnost što se predmetna nekretnina samo djelomično nalazi izvan građevinskog područja, u području isključenom od stjecanja za strane fizičke osobe, razlog za odbijanje zahtjeva za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva.
12. Sukladno čl. 356. st. 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj: 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 94/17 - službeni pročišćeni tekst, 152/14, 81/15
- službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV), strane fizičke i pravne osobe mogu ako zakonom nije drukčije određeno, pod pretpostavkom uzajamnosti, stjecati vlasništvo nekretnina na području Republike Hrvatske, ako suglasnost za to dade ministar nadležan za poslove pravosuđa Republike Hrvatske.
13. Prema odredbi čl. 358. st. 1. ZV-a, strana osoba ne može biti vlasnikom nekretnine koja leži na području koje je radi zaštite interesa i sigurnosti Republike Hrvatske zakonom proglašeno područjem na kojem strane osobe ne mogu imati pravo vlasništva, osim ako je zakonom što drugo određeno.
14. Sukladno čl. 2. Zakona o poljoprivrednom zemljištu („Narodne novine" broj 20/18, 115/18, 98/19, 57/22, dalje: ZPZ), poljoprivredno zemljište je dobro od interesa za Republiku Hrvatsku i ima njezinu osobitu zaštitu (st.1.). Nositeljima prava vlasništva na zemljištu iz stavka 1. ovoga članka ne mogu biti strane pravne i fizičke osobe, osim ako međunarodnim ugovorom i posebnim propisom nije drukčije određeno (st. 2.). Iznimno od stavka 2. ovoga članka, strane pravne i fizičke osobe mogu stjecati pravo vlasništva na poljoprivrednom zemljištu iz stavka 1. ovoga članka nasljeđivanjem uz uvjet reciprociteta (st. 3.).
15. Sukladno čl. 3. st. 1. ZPZ-a, poljoprivrednim zemljištem, u smislu ovoga Zakona, smatraju se poljoprivredne površine koje su po načinu uporabe u katastru opisane kao: oranice, vrtovi, livade, pašnjaci, voćnjaci, maslinici, vinogradi, ribnjaci, trstici i močvare, kao i drugo zemljište koje se može privesti poljoprivrednoj proizvodnji.
16. Primijenivši citirane odredbe na nesporno utvrđeno činjenično stanje, Sud smatra da je tuženik pravilno i zakonito odbio zahtjev tužitelja za davanje suglasnosti za stjecanje prava vlasništva nad k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], neovisno o okolnosti što se ista dijelom nalazi u građevinskom području.
17. Naime, okolnost što se ista, makar i djelomično, nalazi na poljoprivrednom području, predstavlja zakonsku zapreku za davanje suglasnosti, budući da niti suglasnost, a niti pravo vlasništva, nije moguće dati djelomično, na način da se ista odnosi samo na građevinski dio parcele. Ukoliko tužitelj ishodi parcelaciju navedene nekretnine na način da se formiraju zasebne parcele unutar građevinskog odnosno unutar poljoprivrednog dijela, isti će moći podnijeti novi zahtjev u odnosu na nekretninu unutar građevinskog područja.
18. Slijedom navedenog, proizlazi da je pobijanim rješenjem tuženika pravilno i zakonito odbijen tužiteljev zahtjev, pa je stoga na temelju čl. 116. ZUS-a valjalo odbiti tužbeni zahtjev kao neosnovan i riješiti kao pod točkom I. izreke.
19. Točka II. izreke ove presude temelji se na odredbi čl. 147. st. 1. ZUS prema kojoj odredbi stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora.
U Rijeci 3. rujna 2026.
Sutkinja
Daria Pugel
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude dopuštena je žalba Visokome upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog Suda u roku od 15 dana od dana dostave presude. Žalba odgađa izvršenje pobijane presude (čl. 126. st. 6. ZUS-a).
Dostaviti:
- opunomoćeniku tužitelja Borisu Hlatkom, odvjetniku u Vukovaru, J. J. Strossmayerova 52/12
- tuženiku Ministarstvu pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, Upravi za građansko, trgovačko i upravno pravo, Zagreb, Ulica grada Vukovara 49
