Republika Hrvatska
Županijski sud u Karlovcu
Stalna služba u Gospiću
Gospić
Gž-631/2026-2
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E N J E
Županijski sud u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, kao drugostupanjski sud, po sutkinji toga suda Kristini Pavelić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagateljice FO, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] s boravištem u [adresa], zastupana po punomoćnici Ani Galoši Comisso, odvjetnici iz Zagreba protiv protustranaka 1. ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj] i 2. ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj], oboje iz [adresa] str. 55, [adresa] s boravištem u [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Josipu Klafuriću, odvjetniku iz Velike Gorice, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, odlučujući o žalbi predlagateljice i protustranaka, izjavljenoj protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici posl.br. R1- 21/2025-12 od 24. travnja 2026., 3. rujna 2026.
r i j e š i o j e
Uvažavaju se žalbe predlagateljice i protustranaka, ukida se rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici posl.br. R1- 21/2025-12 od 24. travnja 2026., i predmet se vraća istom sudu na ponovan postupak.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odlučeno je:
„I. Određuje se razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnine i to k. č. br. [katastarska čestica] izgrađeno zemljište površine 15 m2, izgrađeno zemljište površine 25 m2, dvorište površine 216 m2 i stambena zgrada [adresa] površine 82 m2, ukupne površine 338 m2, koja nekretnina je u suvlasništvu predlagateljice FO, OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/3 dijela, te protustranaka ZO, OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/3 dijela i ČO, OIB: [osobni identifikacijski broj] u 1/3 dijela, geometrijskom diobom temeljem odredbe članka 50. stavak 1. i 2. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, sukladno nalazu i mišljenju građevinskog vještaka mr.sc. DO, dipl.ing. građevinarstva od 13. svibnja 2018. na način da predlagateljici FO pripada u vlasništvo prizemlje kuće, te dvorište s vrtom ispred kuće, a protustrankama ZO ČO i ČO pripada u vlasništvo prvi kat i potkrovlje kuće, te garaža i dvorište iza kuće uz pravo služnosti prolaska puta protustrankama, a podrum koji se sastoji od kotlovnice i spremišta, te zajedničke instalacije, kao i ulaz u kuću zajedno koriste predlagateljica i protustranke.
II. Nalaže se protustrankama da plate predlagateljici razmjerni dio troškova ovog izvanparničnog postupka u iznosu od 210,14 eura u roku od 15 dana.“
2. Protiv navedenog rješenja, žalbu je izjavila predlagateljica i to protiv toč. II. izreke rješenja. U žalbi je navela predlagateljica da rješenje o trošku pobija iz svih zakonom predviđenih razloga, a posebno zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka te pogrešne primjene materijalnog prava.
3. Protiv rješenja žalbu su izjavile protustranke u kojoj su navele da žalbu podnose zbog bitne povrede odredaba parničnog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđeno činjeničnog stanja, pogrešne primjene materijalnog prava i zbog odluke o trošku parničnog postupka. U bitnom, protustranke su navele da su tijekom izvanparničnog postupka protiv predlagateljice pokrenule parnični postupak radi utvrđenja djelomične ništetnosti ugovora o prodaji od 1.srpnja 1993., a u odnosu na predmetnu nekretninu, da su preložile prekid ovog postupka, o čemu da sud nije odlučio. Dalje su navele u žalbi da je sud razvrgnuće suvlasničke zajednice vezao na način da je odvojio vlasništvo predlagateljice, a da je vlasništvo protustranaka utvrđeno kao zajedničko.
4. Na žalbu protustranaka, predlagateljica je podnijela odgovor u kojem je navela da osporava žalbene navode protustranaka.
5. Žalbe stranaka su osnovane.
6. Ovaj sud ispitao je pobijano rješenje u granicama razloga određenih u žalbama, te na temelju odredbe članka 365. stavka 2. u vezi s člankom 381. stavkom 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 84/2008., 96/2008. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 123/2008.
– ispravak, 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014. – Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 70/2019., 80/2022., 114/2022., 155/2023. i 146/2025.; dalje: ZPP).
7. Sud prvog stupnja razvrgao je suvlasničku zajednicu nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] iz z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te je odredio da predlagateljici FO pripada u vlasništvo prizemlje kuće, te dvorište s vrtom ispred kuće, a protustrankama ZO i ČO prvi kat i potkrovlje kuće, te garaža i dvorište iza kuće uz pravo služnosti prolaska puta protustrankama, a podrum koji se sastoji od kotlovnice i spremišta, te zajedničke instalacije, kao i ulaz u kuću da zajedno koriste predlagateljica i protustranke.
8. Odredbom čl. 50. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine br. 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 90/2010, 143/2012, 152/2014, dalje: ZV) je propisano da kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnoga posla ili zakona. Ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. ovoga članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski. Prigodom geometrijske diobe nekretnine sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Ako dioba iz stavka 2. ovoga članka nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće).
9. Odredbom čl. 53. ZV–a je propisano da ako suvlasnici suglasno odluče da će umjesto diobe nekretnine svoja suvlasnička prava ograničiti tako što će s određenim idealnim dijelom povezati vlasništvo posebnoga dijela suvlasničke nekretnine (uspostaviti etažno vlasništvo), uzima se da je to njihova odluka o načinu razvrgnuća, pa se na odgovarajući način i na nju primjenjuju pravila o razvrgnuću.
10. Iz izreke rješenja je vidljivo da je sud prvog stupnja razvrgnuo suvlasničku zajednicu na temelju odredbe čl. 53. ZV–a, dakle uspostavom etažnog vlasništva.
11. Međutim, protustranke prigovaraju, da je razvrgnuće trebalo provesti na način da se sa idealnim dijelovima svih stranaka poveže vlasništvo posebnog dijela nekretnine.
12. U pogledu razvrgnuća kojeg je odredio sud prvog stupnja, na način da se idealni dio protustranaka poveže sa samo jednim posebnim dijelom, izostalo je obrazloženje suda koje bi bio utemeljeno na odredbama ZV-a, jer sve i da predlagateljica koristi jedan poseban dio, a protustranke zajedno drugi, samo to nije na zakonu predviđeni razlog, da se sukladno tome uspostavi etažno vlasništvo.
13. Nadalje, ukazuje se da je na temelju odredbe čl. 11. Zakona o zemljišnim knjigama ( Narodne novine br. 63/2019, 128/2022, 155/2023, 127/2024) propisano da odluke sudova i drugih vlasti o knjižnim pravima moraju sadržavati oznake i podatke o broju i površini katastarske čestice, kao i o katastarskoj općini u kojoj leže, onako kako su ti podaci označeni u zemljišnoj knjizi. Iz izreke pobijanog rješenje je vidljivo da za katastarsku česticu koja je predmetnom diobe nije navedena katastarska općina u kojoj leži. Osim toga, sud prvog stupnja u izreci rješenja nije jasno naveo koji dio dvorišta ima pripasti predlagateljici, a koji protustrankama, u smislu da za te dijelove nije navedena točna površina i položaj.
14. Potrebno je bilo utvrditi može li se vlasništvo posebnog dijela protezati na sporedne dijelove kao što su terase i tavanske prostorije, kućni vrtovi odnosno dijelovi okućnice, a vodeći računa o kriterijima koji moraju biti ispunjeni u smislu odredbe čl. 67. st. 3.-6. ZV-a i čl. 73. st. 3. ZV-a. Što se tiče služnosti, za koju sud u izreci rješenja navodi da protustrankama pripada pravo služnosti prolaska puta, ukazuje se da na temelju odredbe čl. 50. st. 3. ZV-a, sud može osnovati služnost i stvarni teret na ostalim njezinim dijelovima, ako je to nužno za uporabu ili iskorištavanje dijela koji se diobom odvaja. Dakle, potrebno je u izreci rješenja jasno navesti za koji dio, koji se diobom odvaja se osniva služnost, a cijeneći odredbe čl. 190. ZV–a.
15. Slijedom navedenog, pozivom na odredbu čl. 380. toč. 3. ZPP-a, valjalo je odlučiti kao u izreci ovog rješenja te pobijano rješenje ukinuti. U ponovnom postupku, sud će otkloniti sve nedostatke na koje mu je ukazano ovim rješenjem, te će donijeti na zakonu utemeljenu odluku u pogledu razvrgnuća suvlasničke zajednice i troška izvanparničnog postupka.
U Gospiću, 3. rujna 2026.
Sutkinja
Kristina Pavelić
