REPUBLIKA HRVATSKA

P-1825/2025-21

OPĆINSKI SUD U ŠIBENIKU

Šibenik, Stjepana Radića 81

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Šibeniku, po sucu Toniju Grgurinu, u pravnoj stvari tužitelja OJ (OIB: [osobni identifikacijski broj]) iz [adresa], kojeg zastupaju odvjetnici u Zajedničkom odvjetničkom uredu Nikolina Crnogaća Grubišić i Ivica Crnogaća u Šibeniku, protiv tuženice REPUBLIKE HRVATSKE (OIB: 52634238587), koju kao zakonski zastupnik zastupa Općinsko državno odvjetništvo u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, radi utvrđenja prava vlasništva i uknjižbe, nakon javne glavne rasprave zaključene 13. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnika tužitelja i zamjenice zakonskog zastupnika tuženice SJ, više državnoodvjetničke savjetnice u Općinskom državnom odvjetništvu u Šibeniku, Građansko-upravni odjel, na ročištu za objavu presude održanom 3. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužitelj ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa], stekao valjani pravni osnov za stjecanje prava vlasništva nekretnine koja se identificira kao dio kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina], površine 1896 m2 označen numeričkom oznakom 1-2-3-4-5-6-7-1 (rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) za cijelo, sukladno Skici mjesta očevida od dana 12. svibnja 2026. godine, izrađenoj od vještaka mjernika HJ, ing. geod., a koja Skica mjesta očevida je sastavni dio ove presude.

II. Ovlašćuje se tužitelj ŽJ, OIB: [osobni identifikacijski broj] iz [adresa] da temeljem ove presude, po provedenoj parcelaciji nekretnine sukladno utvrđenjima iz toč. I. izreke ove presude i po provedenom upisu novoformirane nekretnine nastale tako izvršenom parcelacijom u zemljišnim knjigama, zatraži i postigne uknjižbu prava vlasništva nekretnine oznake kat. čest. [katastarska čestica], K. O. [katastarska općina] na svoje ime za cijelo uz istodobni izbris istog prava sa imena REPUBLIKA HRVATSKA za cijelo.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi tvrdi da je u zemljišnim knjigama ovog suda kao vlasnica kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] upisana tuženica, međutim, da je on stekao valjani pravni osnov za stjecanje realnog dijela iste opisanog u izreci ove presude površine 1.896 m2, rezerviranog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]. Naime, da se odgovarajući realni dio predmetne nekretnine od pamtivijeka nalazi u isključivom i od nikog ometanom vlasničkom posjedu njega i njegovih pravnih prednika, kao i da su on odnosno njegovi pravni prednici na dijelu istog izgradili obiteljsku kuću (u vezi kojeg da je ishodio akt o legalizaciji) s okućnicom (na kojoj se zatiču dva pomoćna objekta, vrt i nasadi voćki) koja je sa svih strana omeđena ogradnim zidovima i suhozidovima. Ujedno je naveo da je odgovarajući realni dio predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem oca ĆJ pok. OJ. Slijedom istaknutog činjeničnog supstrata, a u skladu s rezultatima u postupku provedenog očevida, tužitelj je konačno ustao zahtjevom stavljajući ga u sadržaju kao u izreci ove presude.

2. Tuženica se u odgovoru na tužbu opirala istoj i njome stavljenom zahtjevu navodeći da iz dokaza na koje se tužitelj poziva u tužbi poziva ne proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva; da se predmetna nekretnina ne spominje u rješenju o nasljeđivanju iza smrti oca tužitelja ĆJ pok. OJ, dok da iako se ta nekretnina spominje u dopunskom rješenju o nasljeđivanju iza smrti potonje imenovanog kao izvanknjižno vlasništvo, da nije poznato kako bi pravni prednik tužitelja i od koga stekao predmet spora; da rješenje o izvedenom stanju i uporabna dozvola nisu dokaz o stjecanju vlasništva na predmetnoj nekretnini; da je prema podacima iz katastarskog operata kao posjednik predmetne nekretnine upisan GRAD ŠIBENIK, a čime da je oborena presumpcija poštenog posjeda predmetne nekretnine od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika. Stoga je predložila da se zahtjev tužitelja odbije kao neosnovan.

3. U postupku su izvedeni dokazi pregledom i čitanjem zemljišnih knjiga ovog suda i podataka iz katastarskog operata za K. O. [katastarska općina], zapisnika s očevida od 12. svibnja 2026., skice mjesta očevida izrađene po vještaku mjerniku O (nom. HJ) Jurasu, ing. geod. iz „Ureda za izmjeru“ d.o.o., [adresa] i digitalno potpisane 1. lipnja 2026., Geodetske situacije izrađene u lipnju 2025. od strane dipl. ing. geod. O (nom. HJ) Milulandre iz tvrdtke „Podloga“ d.o.o. rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Igora Lučeva iz [adresa] br. O-316/05 od 11. lipnja 2005., dopunskog rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Alise Kale iz [adresa] br. O-316/05 od 1. kolovoza 2005., rješenja o izvedenom stanju od 13. lipnja 2016., Uporabne dozvole od 29. lipnja 2017., iskaza svjedoka LJ, PJ i AJ te iskaza tužitelja, dok stranke nisu imale daljnjih dokaznih prijedloga.

4. Tužbeni zahtjev je osnovan.

5. Analizom i ocjenom svih u postupku provedenih dokaza, kako pojedinačno tako i u njihovoj ukupnosti, kao i rezultata cjelokupnog postupka, sud postavljeni zahtjev tužitelja nalazi osnovanim.

6. Naime, ocjenom u postupku provedenih dokaza sud je sljedećih utvrđenja:

- da predmetna nekretnina u naravi predstavlja obiteljsku kuću s pomoćnim objektima i uređenom okućnicom, sve ograđeno od susjednih nekretnine kameno-betonskim zidovima,

- da je predmetna kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina] od 2006. upisana kao vlasništvo tuženice, dok je ranije bila upisana u korist titulara iz ranijeg društvenog uređenja,

- da se predmet spora, kako to proizlazi iz personalnih dokaza provedenih tijekom postupka (iskaza svjedoka LJ /rođ. 1959./, PJ /rođ. 1951./ i AJ /rođ. 1955./, koji su iskazivali o svojim neposrednim saznanjima glede posjedovnog stanja na predmetu spora, kao i saznanjima stečenima od starijih članova obitelji i mještana, te čijim iskazima su u cijelosti potvrđene tvrdnje tužitelja isticane u tom smislu u činjeničnom supstratu tužbe), odnosno provedenih materijalnih dokaza (i to rezultata očevida provedenog na licu mjesta - kojim je utvrđeno da predmet spora u naravi predstavlja kompleks u cijelosti ograđen kameno- betonskim zidom podignutim na mjestu ranijeg suhozida kamen s kojeg je iskorišten za izgradnju kameno-betonskog zida), nalazio u kontinuiranom, samostalnom i od nikog ometanom posjedu tužitelja i njegovih pravnih prednika (djeda OJ i oca ĆJ) koji su ih koristili u stambene (počev od konca 19. stoljeća), gospodarske (kao tzv. guvno za vršenje žita, odnosno za čuvanje blaga - ovaca, koza i magaraca) i poljoprivredne svrhe (za sadnju različitih povrtnih kultura, s tim da se na okućnici zatiču i stabla koštele, badema te murve).

7. Nadalje, u vezi primjene relevantnih materijalnih propisa u ovoj parnici ističe se kako slijedi:

- da iz dokaza provedenih tijekom postupka, posebno onih personalnih (vodeći pritom računa o dobi u postupku saslušanih svjedoka koji su iskazivali o dugogodišnjem posjedu predmeta spora od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika), nije moguće s dovoljnom sigurnošću zaključiti o izvršavanju posjeda od strane pravnih prednika tužitelja glede predmetne nekretnine kroz vrijeme dosjelosti propisano pravnim pravilom iz paragrafa 1472. Općeg građanskog zakonika (koje bi bilo dovršeno do 6. travnja 1941.), a koji propis se ima primijeniti na odnose nastale prije stupanja na snagu Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima („Službeni list SFRJ“ br. 6/80. i 36/90. te „Narodne novine“ br. 53/91. i 92/94.) tj. 1. rujna 1980., odredbom članka 29. kojeg propisa je bilo izričito zabranjeno stjecanje prava vlasništva dosjelošću na stvarima u vlasničkom režimu ranijeg društvenog uređenja (društveno vlasništvo, općenarodna imovina i sl.),

- da je odredbom članka 388. stavak 4. ZV, a koji propis je stupio na snagu 1. siječnja 1997., bilo propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću nekretnina koje su na dan 8. listopada 1991. bile statusa kao u konkretnom slučaju, kao i za stjecanje prava na tim nekretninama dosjelošću, računa i vrijeme posjedovanja proteklo prije toga dana, s tim da je ta odredba ukinuta odlukom Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-58/97 od 17. studenog 1999. („Narodne novine“ br. 137/99.), te je ujedno Zakonom o izmjenama i dopunama ZV („Narodne novine“ br. 114/01.) dopunjen članak 388. na način da je novom odredbom stavka 4. propisano da se u rok za stjecanje dosjelošću na nekretninama koje su na dan 8. listopada 1991. bile u rečenom statusu kao i stjecanje stvarnog prava na tim nekretninama dosjelošću ne računa vrijeme posjedovanja proteklo prije tog datuma.

8. Pravno je shvaćanje ovog suda da se u konkretnom slučaju, neovisno o vremenu podnošenja tužbe (prije ili poslije naprijed citirane odluke Ustavnog suda RH), u vrijeme dosjelosti valja uračunati i vrijeme proteklo prije 8. listopada 1991., ako se time ne vrijeđaju vlasnička prava osoba koja ta prava nisu stekla na temelju odredbe članka 388. stavak 4. ZV-a, nego na temelju drugih odredaba tog Zakona, te u svezi s tim da rizik bilo kakve greške koju su počinila državna tijela (u konkretnom slučaju izvorna odredba članka 388. stavak 4. ZV-a) mora snositi država i iste se ne smiju ispravljati na teret pojedinca koji je stekao pravo vlasništva dosjelošću na temelju zakonske odredbe koju je Ustavni sud RH naknadno ukinuo, posebice u onom slučaju kada ne postoji drugi suprotstavljeni privatni interes trećih osoba (kakvo pravno shvaćanje je, primjerice, izneseno i u odluci Europskog suda za ljudska prava: Trgo protiv Hrvatske).

9. Slijedom svega naprijed navedenog, a odlučujući o zahtjevu tužitelja u granicama navoda istaknutih u činjeničnom supstratu tužbe (iz kojih zapravo proizlazi i da bi predmet spora po njegovom pravnom predniku bio stečen dosjelošću), te polazeći od utvrđenja ovog suda da je kontinuirani, samostalni i od nikog ometani posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika, i to djeda mu OJ i oca ĆJ, glede predmetnog kompleksa izvršavan najkasnije počev od sredine 50-ih godina prošlog stoljeća (od kojeg vremena su najstariji u postupku saslušani svjedoci imali neposrednih saznanja glede posjedovnog stanja na licu mjesta), i to na način da su ih kontinuirano koristili u stambene, gospodarske i poljoprivredne svrhe, a koji posjed ovaj sud po kvaliteti nalazi makar savjesnim odnosno poštenim, te koja kvaliteta posjeda se presumira po samom zakonu, dok postojeće vlasničko i posjedovno stanje glede predmetne nekretnine upisano u javnim evidencijama (zemljišnim knjigama i katastarskom operatu) samo za sebe, a polazeći od gornjih utvrđenja ovog suda, ne odriče posjedu izvršavanom glede predmeta spora od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika kvalitet savjesnosti odnosno poštenja, pa kako u konkretnom slučaju u vezi potraživanja tužitelja ne postoji suprotstavljeni privatni interes trećih osoba, to je zaključak ovog suda da je pravni prednik - otac tužitelja ĆJ, računajući i posjed izvršavan glede predmeta spora od strane oca mu OJ, sporni realni dio predmetne nekretnine (rezerviranog katastarskog broja kat. čest. [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina]) stekao ispunjenjem za to zakonom propisanih pretpostavki - izvanrednom dosjelošću rok koje je, propisan člankom 159. stavak 4. ZV-a (u trajanju od 40 godina), svakako dovršen do vremena neposredno nakon stupanja na snagu ZV-a, a prije donošenja naprijed navedene odluke Ustavnog suda Republike Hrvatske, te konačno po tužitelju nasljeđivanjem potonje imenovanog stvarnog samovlasnika istog (preminulog 2005.), slijedom čega je zahtjevu tužitelja valjalo udovoljiti i presuditi kao u izreci.

10. Odluka o parničnom trošku je izostala budući da stranke nisu stavile zahtjeve za nadoknadu istog.

Šibenik, 3. rujna 2026.

SUDAC

Toni Grgurin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka iste. Žalba se podnosi putem ovog suda, a o istoj odlučuje nadležni drugostupanjski sud.

DN-a:

- tužitelju, po punomoćnicama

- tuženici, po zakonskom zastupniku