Poslovni broj: Ovr-1293/2026-5

REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U ZADRU

Zadar, Ulica plemića Borelli 9

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E NJ E

Općinski sud u Zadru, po sutkinji toga suda Nevi Lukin, na prijedlog sudske savjetnice Marije Hrboka u ovršnom predmetu predlagatelja osiguranja CI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupana po punomoćniku Mariu Šarušiću, odvjetniku iz Zagreba (dalje: predlagateljica osiguranja) protiv protivnika osiguranja, OI, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po Ivanu Deliću, odvjetniku iz Odvjetničkog društva Strukan Delić Mandac d.o.o. iz Zagreba (dalje: protivnika osiguranja) povodom prijedloga za osiguranje privremenim mjerama radi ostvarenja novčane tražbine, 3. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja novčane tražbine predlagateljice osiguranja prema protivniku osiguranja, u ukupnom iznosu od 218.874,37 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, dosuđenim presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-221/2021-81, od 2. travnja 2026., koja je preinačena presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna Služba u Gospiću, poslovni broj: Gž Ob - 32/2026-2 od 7. srpnja 2026., određuje se

p r i v r e m e n a  m j e r a

zabranom otuđenja i opterećenja na nekretnini protivnika osiguranja oznake čest. br. 2320/5, upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], neplodno zemljište, Pocukmarak, površine 485 m2.

II. Nalaže se Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru, da provede u zemljišnim knjigama zabilježbu privremene mjere na nekretnini protivnika osiguranja iz točke I. ovog Rješenja.

III. Zabrana se smatra provedenom danom dostave prijepisa ovog rješenja Zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Zadru.

IV. Ova privremena mjera određuje se do pravomoćnog okončanja ovršnog postupka koji je predlagateljica osiguranja dužna pokrenuti protiv protivnika osiguranja radi namirenja tražbine u ukupnom iznosu od 218.874,37 eura, zajedno sa zakonskim zateznim kamatama, dosuđenim presudom Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-221/2021-81, od 2. travnja 2026., koja je preinačena presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna Služba u Gospiću, poslovni broj: Gž Ob-32/2026-2 od 7. srpnja 2026. u roku od 30 dana, od primitka ovog rješenja, odnosno do proteka roka od 30 dana od primitka ovog rješenja, ukoliko predlagateljica osiguranja u tom roku ne pokrene postupak.

V. Nalaže se protivniku osiguranja da predlagateljici osiguranja naknadi troškove ovoga postupka u iznosu od 4.867,50 eura u roku od 8 dana od primitka ovog rješenja.

VI. Odbija se zahtjev protivnika osiguranja za naknadu troškova postupka osiguranja u cijelosti.

Obrazloženje

1. Predlagateljica osiguranja je u prijedlogu radi osiguranja navela kako se između stranaka ovog prijedloga vodio parnični postupak radi utvrđenja i diobe bračne stečevine pred Općinskim građanskim sudom u Zagrebu, pod poslovnim brojem P Ob-221/2021. Ističe kako je u prvostupanjskom postupku donesena presuda kojom se nalaže protivniku osiguranja isplatiti iznos od ukupno 218.874,37 eura, a da je drugostupanjskom presudom potvrđena prvostupanjska presuda u dijelu kojim je odlučeno o dosuđenim iznosima uz djelomičnu preinaku odluke isključivo u odnosu na tijek zakonskih kamata. Predlagateljica osiguranja navodi kako na strani protivnika osiguranja postoji stvarna, konkretna i objektivna opasnost da će bez određivanja predložene mjere onemogućiti ili u znatnoj mjeri otežati buduću naplatu predlagateljice osiguranja, jer su odnosi između stranaka već dugi niz godina izrazito narušeni, te nije postojala nikakva mogućnost mirnog rješenja spora tijekom trajanja prvostupanjskog postupka. Navodi kako je protivnik osiguranja tijekom cijelog postupka osporavao postojanje prava predlagateljice na bračnu stečevinu iz čega je razvidno kako svoju obvezu neće dobrovoljno ispuniti. Nadalje navodi kako je protivnik osiguranja zatvorio i svoj posljednji račun otvoren kod Imex banke dana 30. travnja 2026. iz čega proizlazi kako se naplata dosuđene tražbine neće moći ostvariti ovrhom na njegovim novčanim sredstvima. Prema navodima protivnika osiguranja isti da ne raspolaže bilo kakvom ušteđevinom niti ostvaruje prihode, te nema sredstava za podmirenje dosuđene tražbine. Ističe kako je navedenu činjenicu protivnik osiguranja potvrdio i u drugom parničnom postupku koji se vodio radi uzdržavanja njegove kćeri EI, a u kojem je isti izričito naveo kako ne ostvaruje prihode niti raspolaže ušteđevinom, te da se u predmetnom postupku tražbina po osnovi alimentacije ostvaruje prisilnim putem, ovrhom na pokretnini protivnika osiguranja. Predlagateljica osiguranja ističe kako ponašanje protivnika osiguranja ukazuje na sustavno izbjegavanje mogućnost i prisilne naplate tražbine čak i tražbine uzdržavanja djece, zbog čega postoji opravdana bojazan da bi bez određivanja predložene privremene mjere ostvarenje tražbine predlagateljice bilo onemogućeno ili znatno otežano. Predlagateljica osiguranja posebno ističe kako određivanjem privremene mjere protivniku osiguranja ne nastaje nikakva nenadoknadiva niti nerazmjerna šteta, jer ukoliko isti dobrovoljno ispuni svoju obvezu u roku od 15 dana od pravomoćnosti odluke, prestaje potreba za daljnjim trajanjem privremene mjere koja će se po namirenju tražbine brisati iz zemljišnih knjiga.

2. Protivnik osiguranja je u podnesku od 13. kolovoza 2026. koji je dostavio temeljem zaključka suda od 24. srpnja 2026. naveo kako se protivi određivanju privremene mjere. Ističe da je prijedlog zaprimljen tijekom godišnjih odmora i da nema na raspolaganju odvjetnika koji bi podnio cjelovit i detaljan odgovor, te će detaljan i potpun odgovor dostaviti po završetku godišnjih odmora. Ističe kako ne postoji nikakav zakonski razlog donošenja privremene mjere niti opasnost da neće ispuniti svoju obvezu utvrđenu pravomoćnom presudom, te da potraživanje predlagateljice osiguranja ne predstavlja niti deset posto vrijednosti imovine kojom raspolaže. Ističe da je predlagateljica već i ranije na svim nekretninama protivnika osiguranja izvršila zabilježbu spora, pa tako i na predmetnoj nekretnini, te je već podnijela prijedlog za donošenje privremene mjere u drugom predmetu i da samo neosnovano ponavlja svoje zahtjeve.

2.1. Protivnik osiguranja je putem odvjetnika dana 31. kolovoza 2026. ovom sudu dostavio podnesak u kojem navodi kako se dodatno očituje na Prijedlog za određivanje privremene mjere. Ističe kako ustraje kod stava da ne postoji nikakav zakonski razlog za donošenje privremene mjere i da ne postoji opasnost da protivnik osiguranja neće ispuniti svoju obvezu utvrđenu pravomoćnom presudom. Ističe da je prijedlog predlagateljice osiguranja u pogledu zahtjeva za osiguranje njene tražbine neprecizan i neodređen te ne odgovara priloženoj ovršnoj ispravi. Nadalje ističe kako predlagateljica osiguranja pokušava iskonstruira ti navodno postojanje nenamirene tražbine za uzdržavanje zajedničke kćeri kako bi prikazala zaduženost i nevoljkost protivnika osiguranja da podmiri čak i takvu jednu prioritetnu tražbinu kakvo je uzdržavanje. Protivnik osiguranja ističe kako je FINA 8. veljače 2023. provela prisilnu naplatu svih dugovanja koja su na taj dan teretila račun ovršenika, budući je tog dana na račun uplaćen iznos od 126.000,00 eura, od prodaje vlastite nekretnine čime je protivnik osiguranja podmirio sva svoja dugovanja koja su na taj dan teretila njegov račun, pa tako i dugovanje s osnova uzdržavanja. Nadalje ističe kako je i prije ove jednokratne uplate podmirio sva svoja dugovanja s osnova uzdržavanja direktnim uplatama na račun kćeri EI, a koje uplate su izvršene nakon razdoblja zaduženja navedenih u potvrdi FINA-e koju je tužiteljica dostavila u spis. Protivnik osiguranja navodi kako u ovom trenutku nema nikakvih dugovanja po bilo kojoj osnovi i da njegova imovina nije opterećena nikakvim teretima osim onih koje je već stavila sama predlagateljica osiguranja. Isto tako navodi kako potraživanje predlagateljice osiguranja ne predstavlja niti deset posto vrijednosti imovine kojom raspolaže protivnik osiguranja, te stoga ne prijeti nikakva opasnost od nemogućnosti naplate potraživanja predlagateljice osiguranja.

3. Na temelju čl. 341. st 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16., 73/17., 131/20., 114/22. i 06/24., dalje: OZ) privremena mjera može se predložiti prije pokretanja i tijekom sudskoga ili upravnoga postupka te nakon završetka tih postupaka, sve dok ovrha ne bude provedena.

4. Prema čl. 344. OZ-a privremena mjera radi osiguranja novčane tražbine može se odrediti ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnim opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, time što će svoju imovinu otuđiti, prikriti ili na drugi način njome raspolagati. Prema odredbi čl. 344. st. 2. OZ-a predlagatelj osiguranja ne mora dokazivati opasnost ako učini vjerojatnim da bi predloženom mjerom protivnik osiguranja pretrpio samo neznatnu štetu.

5. U članku 345. stavak 1. točka 3. OZ-a kao jedan od načina osiguranja nenovčane tražbine predviđena je zabrana otuđenja i opterećenja nekretnine uz zabilježbu te zabrane u zemljišnoj knjizi. Člankom 345. stavkom 4. OZ-a propisano je da je učinak zabilježbe zabrane iz članka 345. stavka 1. točke 3. u tome što predlagatelj osiguranja može predložiti ovrhu radi naplate svoje tražbine kad ona postane ovršna na nekretnini uknjiženoj u zemljišnoj knjizi ili na pravu uknjiženom na nekretnini, na koje se zabrana odnosi, bez obzira na to š to je poslije te zabrane treća osoba na temelju dobrovoljne raspoložbe protivnika osiguranja stekla i uknjižila u zemljišnu knjigu neko svoje pravo. Ovrhu na nekretnini, odnosno pravu uknjiženom na nekretnini predlagatelj osiguranja može predložiti izravno protiv osobe koja je uknjižena kao vlasnik nekretnine, odnosno nositelj stvarnoga prava uknjiženoga na nekretnini, na temelju izvršne isprave kojom je protiv protivnika osiguranja utvrđena njegova tražbina radi osiguranja koje je zabrana zabilježena te dokaza da je osoba protiv koje se ovrha predlaže stekla vlasništvo nekretnine, odnosno pravo na nekretnini nakon zabilježbe zabrane.

6. Uvidom u presudu i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, posl. br. P Ob-221/2021-81, od 2. travnja 2026. i presudu Županijskog suda u Karlovcu, Stalna služba u Gospiću, Gž Ob-32/2026-2, od 7. srpnja 2026. sud je utvrdio da je predlagateljica osiguranja učinila vjerojatnim postojanje svoje tražbine u ukupnom iznosu od 218.874,37 eura bez obračunatih zakonskih zateznih kamata, koja se predlaže osigurati privremenom mjerom.

7. Nadalje, predlagateljica osiguranja je dostavila sudu očevidnik svih osnova plaćanja bez specifikacije naplate Financijske agencije (ls. 46-111) iz kojeg je vidljivo na ls. 111. kako u času izdavanja potvrde 10. lipnja 2026., ukupan preostali iznos duga za naplatu / zapljenu, temeljem presude P Ob-349/19, ovrhovoditelja EI (kćeri protivnika osiguranja) iznosi 17.548,92 eura, uz napomenu kako je ovršenik dana 30. travnja 2026. zatvorio i posljednji račun u banci te se predmetna osnova za plaćanje trenutno ne izvršava. Nadalje predlagateljica osiguranja dostavlja Obavijest o vraćanju osnove za plaćanje FINA-e, od 15. lipnja 2026., KLASA: 034-011/26-07/50, URBROJ: 118-08-2012-26-BBB., ls. 113 iz kojeg je vidljivo kako u Jedinstvenom registru računa ovršenik nema upisanih računa na teret kojih se može provesti ovrha. Nadalje, predlagateljica osiguranja dostavlja sudu pravomoćnu i ovršnu presudu Općinskog suda u Splitu, P Ob -349/2019-69 od 31. kolovoza 2021. kojom se tuženiku OI, ovdje protivniku osiguranja, nalaže isplata dospjelog uskraćenog uzdržavanja tužiteljici (kćeri) EI. Predlagateljica je u privitku dostavila i prijedlog za ovrhu na vozilu ovršenika zbog naplate novčane tražbine temeljem pravomoćne i ovršne presude Općinskog suda u Splitu, P Ob-349/2019-69 od 31. kolovoza 2021.

9. Za određivanje privremene mjere sukladno članku 344. stavku 1. i 2. OZ -a potrebno je da predlagatelj učini vjerojatnim postojanje tražbine i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao naplatu tražbine, osobito time što bi svoju imovinu otuđio, prikrio ili na drugi način njome raspolagao. Prema tome potrebno je da ukaže na konkretne radnje protivnika osiguranja kojima bi on nastojao spriječiti ili znatno otežati naplatu tražbine predlagatelj, dakle postupanja koja stvarno ugrožavaju buduće ostvarenje tražbine predlagatelja.

10. Cijeneći navedene činjenice u njihovoj međusobnoj svezi, Sud smatra da je predlagateljica osiguranja dokazala visoki stupanj vjerojatnosti postojanja zakonske opasnosti iz članka 344. stavka 1. OZ-a. Zatvaranje svih računa u poslovnim bankama od strane protivnika osiguranja, u situaciji kada zna da protiv njega postoji aktivna i pravomoćna osnova za plaćanje s naslova uzdržavanja u iznosu od 17.548,92 eura prema službenim podacima FINA-e, ne može se smatrati redovitim upravljanjem imovinom. Takvo postupanje predstavlja svjesnu, namjernu i izravnu radnju usmjerenu na to da se onemogući zakonsko namirenje tražbine na njegovim novčanim sredstvima. Radi se o eklatantnom primjeru prikrivanja imovine (novčanih tijekova) i izbjegavanja zakonske obveze uzdržavanja vlastitog djeteta. U suvremenom pravnom i gospodarskom prometu, posjedovanje barem jednog bankovnog računa nužno je za svakodnevni život (za primanje plaće odnosno mirovine, plaćanje režija itd.). Potpuno gašenje svih računa u svim poslovnim bankama ekonomski je potpuno neopravdan potez. Ono jasno ukazuje na svjesnu odluku pojedinca da se prebaci u „sivu zonu” poslovanja (gotovinsko poslovanje, rad na crno ili korištenje tuđih računa) kako bi njegova imovina postala nevidljiva sustavu. Iz takvog ponašanja protivnika osiguranja proizlazi opravdan, logičan i životno utemeljen zaključak da će on na isti ili sličan način pokušati osujetiti, odnosno potpuno onemogućiti naplatu i na preostaloj imovini – konkretno, otuđenjem ili opterećenjem svojih nekretnina. Budući da je predlagateljica učinila vjerojatnim da bi bez određivanja predložene mjere ostvarenje njezine tražbine bilo onemogućeno ili znatno otežano, Sud utvrđuje da su ispunjeni svi zakonski uvjeti iz članka 344. stavka 1. i 2. OZ-a, slijedom čega je donesena odluka kao u izreci ovog rješenja.

11. Nadalje, sud je stava da će predloženom privremenom mjerom protivnik osiguranja pretrpjeti samo neznatnu štetu (članak 344. stavak 2. OZ -a). Naime, ukoliko protivnik osiguranja nema namjeru prodati predmetnu nekretninu predloženom i određenom mjerom će trpjeti neznatnu štetu koja se sastoji u tome da s nekretninom privremeno neće moći raspolagati bez pravnih posljedica, ali ju i dalje može koristiti izvršavajući sva druga vlasnička ovlaštenja.

12. Za istaknuti je da ova mjera traje do pravomoćnog okončanja ovršnog postupka koji je predlagateljica osiguranja dužna pokrenuti protiv protivnika osiguranja radi namirenja tražbine u dosuđenim iznosima prema presudi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj: P Ob-221/2021-81, od 2. travnja 2026., koja je preinačena presudom Županijskog suda u Karlovcu, Stalna Služba u Gospiću, poslovni broj: Gž Ob-32/2026-2 od 7. srpnja 2026. u roku od 30 dana, od primitka ovog rješenja, odnosno do proteka roka od 30 dana od primitka ovog rješenja, ukoliko predlagateljica osiguranja u tom roku ne pokrene postupak.

13. Obje stranke su podnijele zahtjeve za naknadu troškova postupka osiguranja.

14. Osnovanost zatraženih troškova postupka sud je utvrđivao temeljem članka 14. stavka 4. OZ-a, dok je visinu utvrđivao primjenom Tarife o nagradama i naknadi za rad odvjetnika (Narodne novine broj 138/2023, 107/2025, dalje: OT) sukladno vrijednosti predmeta spora u iznosu od 218.874,37 eura.

15. Sud smatra osnovanim trošak predlagateljice osiguranja koji se odnosi na sastav prijedloga za osiguranje u iznosu od 4.117,50 eura sa PDV-om (Tbr 11. t. 1. u svezi s Tbr 7. t. 1. OT). Predlagateljici osiguranja pripada i trošak sudske pristojbe na prijedlog za osiguranje u iznosu od 750,00 eura. Slijedom navedenog predlagateljici osiguranja se odobrava trošak u ukupnom iznosu od 4.867,50 eura.

16. S obzirom na to da je predlagateljica osiguranja u cijelosti uspjela u postupku, protivniku osiguranja ne pripada pravo na trošak, a sve u skladu s odredbom članka 154. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22 ., 155/23., 146/25.) a u vezi s člankom 21. OZ-a.

17. Slijedom navedenog odlučeno je kao u izreci.

U Zadru, 3. rujna 2026.

Sudska savjetnica

Sutkinja

Marija Hrboka

Neva Lukin

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 8 (osam) dana od dana primitka pismenog otpravka istog. Žalba se podnosi putem ovog suda za drugostupanjski sud, pisano u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku. Žalba ne odgađa provedbu rješenja.

DNA:

1. Predlagateljici osiguranja po punomoćniku

2. Protivniku osiguranja po punomoćniku

3. Zemljišnoknjižni odjel Zadar, uz prijedlog za osiguranje