REPUBLIKA HRVATSKA

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Pn-10/2023-39

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Karlovcu u ime Republike Hrvatske, po sutkinji Sylviane Kraljević, u pravnoj stvari tužitelja UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Mati Burazinu odvjetniku u Karlovcu, protiv tuženika ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2, zastupan po Odvjetničkom društvu Grgić & Partneri, radi naknade štete, nakon glavne javne rasprave zaključene 20. svibnja 2026. u nazočnosti zamjenice punomoćnika tužitelja odvjetničke vježbenice Franke Diklić i odvjetnika Ivana Glavaša, po objavi 3. rujna 2026.

p r e s u d i o  j e

I Nalaže se tuženiku ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2 da tužitelju UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 870,50 eura uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 21.7.2020.g. do 31.12.2020.g. po stopi od 5,89% godišnje, od 1.1.2021.g. do 30.6.2021.g. po stopi od 5,75%, od 1.7.2021.g. do 31.12.2021.g. 5,61%, a od 1.1.2022.g. do 30.6.2022.g. po stopi od 5,49%, od 1.7.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi od 5,31%, od 01.01.2023.g. do 30.06.2023.g. po stopi od 5,50 %, od 01.07.2023.g. do 31.12.2023. po stopi od 7%, od 01.01.2024. do 30.06.2024. po stopi od 7,50 %, od 01.07.2024. do 31.12.2024. po stopi od 7,25 %, a od 01.01.2025. pa do isplate po stopi od 6,15% , a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, te da tužitelju naknadi parnični trošak u iznosu od 1.266,45 eura sa zateznom kamatom tekućom od dana donošenja presude 3. 9. 2026. do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve u roku 15 dana.

II Odbija se ostali dio tužbenog zahtjeva za iznos od 870,50 eura sa zakonskom zateznom kamatom.

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi da je vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], marke Audi, model vozila A4, godina proizvodnje 1997.

dokaz: uvid u prometnu dozvolu

2. Na predmetnom vozilu je nastala šteta i to totalna šteta dana 12.7.2020.g., a isto je bilo osigurano policom kod tuženika.

Tužitelj je obavijestio tuženika o nastaloj šteti, te je tuženik odgovorio da je tužiteljev odštetni zahtjev pravno neosnovan.

Dokaz: uvid u odgovor tuženika od 30.11.2021.g.

3. Iz potvrde MUP, PU Karlovačka, PP Duga Resa, Klasa: 211 -04/20-P/15518 od 29.10.2020.g. je razvidno da je vozilo tužitelja oštećeno i to na način da je oštećen prednji branik, prednji desni ovjes, prednji desni pneumatik i naplatak prednja i zadnja desna vrata i desni prag.

dokaz: uvid u potvrdu MUP, PU Karlovačka, PP Duga Resa, Klasa: 211 -04/20- P/15518 od 29.10.2020.g., provođenje očevida na licu mjesta uz sudjelovanje prometnog vještaka i vještaka automobilske struke, saslušanje tužitelja

4. Obzirom na navedeno tužitelj potražuje isplatu u iznosu od 2.000,00 eur uz pripadajuću zateznu kamatu tekuću počevši od 21.7.2020.g. (dan kada se tužitelj obratio tuženiku odštetnim zahtjevom) predlaže da sud nakon provedenog postupka donese sljedeću:

PRESUDU

Nalaže se tuženiku: ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2 da tužitelju: UB, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 2.000,00 eur / 15.069,00 kn uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 21.7.2020.g. do 31.12.2020.g. po stopi od 5,89% godišnje, od 1.1.2021.g. do 30.6.2021.g. po stopi od 5,75%, od 1.7.2021.g. do 31.12.2021.g. 5,61%, a od 1.1.2022.g. do 30.6.2022.g. po stopi od 5,49%, od 1.7.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi od 5,31%, a od 1.1.2023.g. pa do isplate po stopi od 5,50%, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a ujedno se tuženiku nalaže da tužitelju naknadi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 5,50% godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena , sve to u roku od 8 dana.

5. Tužitelj je tužbeni zahtjev konačno specificirao podneskom od 4. 6. 2025. tako da glasi:

"Nalaže se tuženiku: ADRIATIC OSIGURANJE d.d., OIB: 94472454976, Zagreb, Listopadska ulica 2 da tužitelju: UB [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] isplati iznos od 1.741,00 eur uz zakonsku zateznu kamatu tekuću počevši od 21.7.2020.g. do 31.12.2020.g. po stopi od 5,89% godišnje, od 1.1.2021.g. do 30.6.2021.g. po stopi od 5,75%, od 1.7.2021.g. do 31.12.2021.g. 5,61%, a od 1.1.2022.g. do 30.6.2022.g. po stopi od 5,49%, od 1.7.2022.g. do 31.12.2022.g. po stopi od 5,31%, od 01.01.2023.g. do 30.06.2023.g. po stopi od 5,50 %, od 01.07.2023.g. do 31.12.2023. po stopi od 7%, od 01.01.2024. do 30.06.2024. po stopi od 7,50 %, od 01.07.2024. do 31.12.2024. po stopi od 7,25 %, a od 01.01.2025. pa do isplate po stopi od 6,15% , a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a ujedno se tuženiku nalaže da tužitelju naknadi parnični trošak uz zakonsku zateznu kamatu po stopi od 6,15 % godišnje, a u slučaju promjene stope zakonske zatezne kamate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sve to u roku od 8 dana."

6. U odgovoru na tužbu tuženik navodi:

Točni su činjenični navodi tužbe da se tužitelj u vansudskom zahtjevu obratio tuženiku sa odštetnim zahtjevom u svezi štetnog događaja prometne nezgode od 12.7.2020. te da je u tom postupku njegov zahtjev otklonjen kao pravno neosnovan. U predmetnoj prometnoj nezgodi kao što je to razvidno iz potvrde sudjelovalo je vozilo reg. oznaka [registarska oznaka] čiji vlasnik je sa tuženikom zaključio Ugovor o osiguranju od AO po polici osiguranja broj: [broj police osiguranja] koja pokriva vrijeme nastanka štetnog događaja iako o tim činjenicama tužba ništa ne govori. Do predmetne prometne nezgode isključivo je došlo krivnjom tužitelja kao vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka] koji je kritične zgode postupao protivno odredbama čl. 57. st. 1. ZOSPC-a na način da nije propustio vozilo osigurano kod tuženika koje je imalo prvenstvo prolaza u raskrižju jer je tužitelju dolazilo s desne strane. Tuženik stoga odriče svoju odgovornost, osporava osnov tužbenog zahtjeva te ga kao neosnovanog predlaže odbiti.

Točni su činjenični navodi tužbe da je na vozilu tužitelja nastala totalna šteta u visini od 6.300,00 kuna / 836,15 EUR.

Stoga tuženik osporava i visinu štete.

Osporava i tijek zatraženih zakonskih kamata, a s obzirom na kvalifikaciju štete.

7. U dokaznom postupku sud je pročitao spis Općinskog suda u Karlovcu poslovni broj: Pp P-2637/2020, prometnu dozvolu, odgovor tuženika od 30.11.2021.g., potvrdu MUP, PU Karlovačka, PP Duga Resa, Klasa: 211 -04/20- P/15518 od 29.10.2020.g., Utemeljeni odgovor od 30.9.2020., Zahtjev tuženika za dostavu dokaza od 13.11.2021., Utemeljeni odgovor od 30.11.2021, zapisnik o očevidu nastao u vezi sa predmetnom prometnom nezgodom te njegove sastavne dijelove, situacijski plan i fotoelaborat, pogledao je fotografije lica mjesta, izveden je dokaz saslušanjem svjedokinje FB i ŠB, te tužitelja UB, izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Domagoju Puljiću na okolnost dinamike prometne nezgode i visine štete.

8. Predmet ove tužbe je potraživanje tužitelja s osnove imovinske štete za oštećenje vozila u prometnoj nezgodi s osnove osiguranja. Nesporno je među strankama da je tužitelj vlasnik vozila registarske oznake [registarska oznaka], marke Audi, model vozila A4, da je na predmetnom vozilu nastala šteta dana 12. 7. 2020. u prometnoj nezgodi u kojoj je sudjelovalo vozilo vlasništvo tužitelja registarske oznake [registarska oznaka] i vozilo vlasništvo CB Renault Clio registarske oznake [registarska oznaka] kojim je upravljala FB, da je tužitelj obavijestio tuženika o nastaloj šteti, te da je tuženik odgovorio da je tužiteljev odštetni zahtjev pravno neosnovan. Među strankama je sporna odgovornost i visina štete.

9. Protiv FB vođen je prekršajni postupaka kod Općinskog suda u Karlovcu. Presudom Općinskog suda u Karlovcu, Prekršajni odjel, Stalna služba u Duga Resi, Poslovni broj: 27 Pp P-2637/2020-10 od 27. prosinca 2022. okrivljenica FB, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći CB i U, rođena **.**.2000. u [adresa], sa mjestom stanovanja u [adresa], drž.RH, SSS, studentica, nezaposlena, neudana, bez djece, uzdržavaju ju roditelji, prekršajno nekažnjavana oslobađa se od optužbe da bi 12. srpnja 2020. u 18,10 sati u općini Barilović, na raskrižju Prilazne ceste i lokalne ceste br.34077 ([adresa] – [adresa]) u mjestu Belaj kod kbr. 50 prouzročila prometnu nesreću upravljajući osobnim vozilom reg. [registarska oznaka], krećući se nerazvrstanom cestom od smjera juga u smjeru sjevera, dolaskom na raskrižje sa lokalnom cestom br.34077 uključivala se na lokalnu cestu u smjeru zapada odnosno u smjeru Belajskih Poljica, a nije propustila osobno vozilo reg. [registarska oznaka], kojim je od smjera zapada u smjeru istoka, odnosno od smjera Belajskih Poljica u smjeru [adresa] upravljao UB, uslijed čega je došlo do udarca prednjeg desnog dijela osobnog vozila reg. [registarska oznaka] u prednji desni bočni dio osobnog vozila reg. [registarska oznaka], koji je nakon sudara sletio izvan kolnika lijevo odnosno sjevernu stranu kolnika, tako je došlo do materijalne štete na vozilima, pa da bi time počinila prekršaj opisan u čl.45.st.1. ZSPC-a, a kažnjiv po čl.45.st.4. u svezi čl.293.st.1.ZSPC-a.

10. Odredbom članka 45. stavkom 1. ZSPC-a (uključivanje u promet) je propisano: (1) Vozač koji se vozilom uključuje u promet na cesti ili drugoj prometnoj površini (izlazak vozila iz garaže, dvorišta, parkirališta, stajališta, s površine na kojoj se ne obavlja promet vozila ili s drugih sličnih površina) dužan je propustiti sva vozila i pješake koji se kreću cestom, odnosno prometnom površinom na koju se uključuje.

11. U obrazloženju navedene presude se navodi:

"7. Nesporno je da se okrivljenica kreće nerazvrstanom cestom, a oštećenik lokalnom cestom, te oštećenik okrivljenoj dolazi s lijeve strane, a oštećeniku okrivljena vozilom dolazi s desne strane. Nesporno je da se nesreća dogodila na površini na kojoj se križaju, spajaju dvije ceste.

8. Sporno u ovom postupku jest jesu li te dvije ceste iste važnosti. Nadalje sporno je odnosno potrebno je odgovoriti da li je nerazvrstana cesta kojom dolazi okrivljena upravljajući vozilom bez suvremenog kolničkog zastora, a lokalna cesta kojom dolazi oštećenik sa suvremenim kolničkim zastorom. U ovom postupku nesporno se utvrdilo da su obje ceste asfaltirane, to je iskazala okrivljena u obrani i to je utvrđeno provedenim personalnim dokazima (ispitima svjedoka) a osim toga to se utvrdilo i iz materijalnih dokaza tj. to je opisano u zapisniku o očevidu i utvrđeno iz fotografija (svi potvrdili gledajući fotografije da je to mjesto događaja). Osim toga valja napomenuti da je zemljana cesta, cesta bez izgrađenog kolnika ili suvremenog kolničkog zastora (asfalt, beton ili kocka). Dakle, u konkretnom slučaju cesta prilazna kojom je dolazila okrivljena, a u optuženju je opisana kao prilazna cesta i kao nerazvrstana cesta, ali na toj cesti je suvremeni kolnički zastor. Ova bitna činjenica utvrđuje da su obje ceste iste važnosti i irelevantna je činjenica koliko su one široke, kao i činjenica što se oštećeni upravljajući vozilom kreće lokalnom cestom. Naime, mjesto prometne nesreće čini raskrižje cesta jednake važnosti, jer su obje asfaltirane i činjenica je da nema postavljenih prometnih znakova, a prometom na raskrižju upravlja se semaforom, prometnim znakom i pravilo desne strane – odredba čl.57.st.1.ZSPC-a.

9. U ovom postupku nije utvrđeno da bi okrivljenica prouzročila ovu prometnu nesreću tj. postupila suprotno čl.45.st.1.ZSPC-a, a da bi se u njezinom djelu stekla sva bitna obilježja prekršaja iz čl.45.st.4.ZSPC-a u svezi čl.293.st.1.ZSPC-a. Stoga je okrivljenica na temelju čl.182.t.3.PZ-a oslobođena od optužbe odnosno odlučeno je kao u izreci ove presude."

12. Dakle, prekršajni sud polazi od utvrđenja da su obje ceste iste važnosti, da mjesto prometne nesreće čini raskrižje cesta jednake važnosti, jer su obje asfaltirane i činjenica je da nema postavljenih prometnih znakova, a prometom na raskrižju upravlja se semaforom, prometnim znakom i pravilom desne strane – odredba čl.57.st.1.ZSPC-a.

13. Shodno navedenom tuženik u ovom parničnom postupku ističe da je do predmetne prometne nezgode isključivo došlo krivnjom tužitelja kao vozača vozila reg. oznaka [registarska oznaka] koji je kritične zgode postupao protivno odredbama čl. 57. st. 1. ZOSPC-a na način da nije propustio vozilo osigurano kod tuženika koje je imalo prvenstvo prolaza u raskrižju jer je tužitelju dolazilo s desne strane.

14. U parničnom postupku sud nije vezan prekršajnim postupkom kojim je oslobođen osiguranik tuženika.

15. U ovom parničnom postupku na okolnost dinamike predmetnog štetnog događaja i visine štete na vozilu tužitelja izveden je dokaz vještačenjem po stalnom sudskom vještaku Domagoju Puljiću.

16. Prema mišljenju vještaka:

Iako se u konkretnom slučaju radi o raskrižju lokalne ceste kojom se kretalo vozilo tužitelja i prilazne ceste kojem se kretao osiguranik tuženika, zakon u tom smislu ne daje prednost prolaska lokalnoj cesti nominalno većeg ranga od prilazne ceste pa stoga pravno i tehnički gledano u predmetnom raskrižju vrijedi pravilo desne strane te je tako osiguranik tuženika imao prednost iako se njegova radnja smatra uključivanjem u promet.

Prilikom vožnje osobnog vozila marke Audi registracijskih oznaka [registarska oznaka] tužitelj se kreće po lokalnoj cesti te dolaskom do raskrižja sa prilaznom cestom sudara se sa osiguranikom tuženika koji je upravljao vozilom marke Renault Clio registracijskih oznaka [registarska oznaka].

Prilikom sudara osiguranik tuženika sa svojim prednjim desnim dijelom udara u desni prednji i bočni dio vozila tužitelja te time uzrokuje štetu pretežito na ovjesu i limariji vozila.

Visina štete na vozilu tužitelja iznosi 1.741,00 EUR.

17. Na nalaz i mišljenje vještaka tužitelj nema primjedbi u pogledu visine štete, već u pogledu mišljenja prednosti prolaska u raskrižju.

Prema mišljenju vještaka stvarna šteta na ostatku vozila iznosi 1.741,00 eur. Iz nalaza i mišljenja vještaka proizlazi da se u konkretnom slučaju radi o raskrižju lokane ceste kojom se kretalo vozilo tužitelja i prilazne ceste kojom se kretao osiguranik tuženik, a zakon u tom smisli ne daje prednost prolaska lokalnoj cesti nominalno većeg ranga od prilazne ceste pa stoga pravno i tehnički gledano u predmetnom raskrižju vrijedi pravilo desne strane te osiguranik tuženika ima prednost iako se njegova radnja smatra uključivanjem u promet.

Takav stav tužitelj ne prihvaća iz razloga što lokalna cesta kojom se kretalo vozilo tužitelja služi za spajanje više mjesta, dok prilazna cesta kojom se koristio osiguranik tuženika dolazi s prilazne ceste koja nema vidljive oznake o kakvoj se cesti radi, a i preglednost u smjeru vožnje tužitelja ukazuje da se radi o zaraslom žbunju te se prilazna cesta i ne primijeti.

Prema stajalištu Županijskog suda u Zadru Gž-2433/13 i Županijskog suda u Splitu Gž x-1607/11 je izraženo pravno shvaćanje da se pri križanju ceste veće prometne važnosti s cestom ili površinom manje prometne važnosti ne primjenjuje pravilo desne strane, već prednost prolaska ima osoba koja se kreće cestom veće prometne važnost iako u raskrižju nisu postavljeni znakovi koji bi određivali prednost prolaska. Dokaz: uvid u presudu Županijskog suda u Zadru Gž-2433/13 i Županijskog suda u Splitu Gž x-1607/11, uvid u rješenje VSRH, RE-3056/15

Iz obrazloženja Županijskog suda u Zadru Gž-2433/13 od 29.10.2013.g. imenovani vještak je sam utvrdio da je „tužitelj isključivo kriv za nastali štetni događaj. Do prometne nezgode je došlo zbog toga što tužitelj nije propustio vozila koja su se kretala cestom DC-106, već je odmah započeo radnju uključivanja na tu cestu višeg ranga.“

Tužitelj moli Naslovni sud da pozove vještaka Domagoja Puljića da se očituje obzirom na odluke Županijskog suda i stav vještaka koji se može primijeniti u konkretnom slučaju.

U konkretnom slučaju tužitelj je upravljao svojim vozilom lokalnom cestom nominalno većeg ranga od prilazne ceste kojom je upravljao osiguranik tuženika bez istaknutih znakova za upravljanje te se ne primjenjuje pravilo desne strane, već prednost prolaska ima osoba koja se kreće cestom veće prometne važnosti (tužitelj), iako u raskrižju nisu postavljeni znakovi.

Tužitelj posebno ističe da prilazna cesta koja se uključivala na lokalnu cestu bila prekrivena žbunjem u trenutku prometne nesreće, a ista nije imala nikakve prometne oznake što svakom prosječnom vozaču ukazuje da osoba koja se nalazi na cesti veće važnosti ima prednost prolaska u odnosu na sve prilazne ceste.

Također tužitelj ukazuje na to da prvostupanjski sud nije vezan prekršajnim postupkom Općinskog suda u Karlovcu koji se oslobođen osiguranik tuženika, a u tom smislu postoji stajalište VSRH ( Rev-431/02, Rev-1122/93 i Rev-1326/84). Nadalje, tužitelj se poziva i na odluku Vrhovnog suda Rev-3056/15 od 26.03.2019.g. koji je zauzeo stajalište Županijskog suda u Zadru Gž-2433/13 i Županijskog suda u Splitu Gž x-1607/11.

Dakle, u konkretnom slučaju osiguranik tuženika je isključivo odgovoran za štetu vozila tužitelja koji je prouzročio prometnu nezgodu.

18. U pisanom očitovanju na prigovore tužitelja sudski vještak navodi:

U potpunosti ostajem kod pisanog nalaza i mišljenja od 25. travnja 2025. te na iznesene prigovore tužitelja objašnjavam što je već i zapisano u nalazu i mišljenju. Takav stav tužitelj ne prihvaća iz razloga što lokalna cesta kojom se kretalo vozilo tužitelja služi za spajanje više mjesta, dok prilazna cesta kojom se koristio osiguranik tuženika dolazi s prilazne ceste koja nema vidljive oznake o kakvoj se cesti radi, a i preglednost u smjeru vožnje tužitelja ukazuje da se radi o zaraslom žbunju te se prilazna cesta i ne primijeti.

U nalazu i mišljenju niti u jednom trenutku ne osporavam kategoriju pojedine ceste, zapravo pojašnjavam da se prometne nesreće dogodila na raskrižju lokalne ceste broja 34077 i prilazne ceste u mjestu Belaj. Samo raskrižje nije označeno prometnim znakovima koji bi uređivali prednost prolaska kroz raskrižje te u skladu sa prometnim propisima i pravilima vrijedi pravilo „desne ruke“ na raskrižju.

Cesta kojom se vozio osiguranik tuženika nema prometnih znakova koji bi upućivali da se radi o sporednoj cesti ili cesti s prednošću prolaska, isto tako vrijedi i za vožnju tužitelja koji nije imao prometnih znakova koji bi upućivali na nailazak na raskrižje, a koji bi ceste, kada se križaju, jasno definirali prednost prolaska.

S obzirom na svoju funkciju ceste moraju imati, odnosno prilazna cesta mora imati prometni znak B01 – „raskrižje s cestom s prednošću prolaska“ ili B02 – „obavezno zaustavljanje“ i ovisno o prometnom znaku horizontalnu punu ili isprekidanu poprečnu crtu zaustavljanja H14 ili H15, dok lokalna cesta treba biti opremljena prometnim znakom A04-2 kada se radi o cesti van naselja.

U konkretnom slučaju nije bilo nikakvih prometnih znakova, a karakteristike ceste nisu toliko različite da se može reći koja je cesta većeg ranga. Prema fotografijama iz spisa vidljivo je raslinje koje otežava preglednost na samom spoju tih dviju cesta, ali prilaz „prilazne ceste“ se kreće odozgora prema dolje na lokalnu cestu, a obje su u svojoj geometriji gotovo potpuno ravne, i prema iskazu tužitelja iz prekršajnog spisa vozilo osiguranika tuženika je bilo vidljivo.

Vozači koji stalno voze po predmetnim cestama, odnosno koji tamo žive i rade mogu znati da se radi o prilaznoj cesti koja prije nije imala suvremeni kolnički zastor te kao takva nije imala prednost, asfaltiranjem iste prometna pravila se mijenjaju, a kako se navodi u odluci Županijskog suda u Zadru dužnost upravitelja sporne ceste je opremanje istih sa prometnim znakovima, a kada cesta nije opremljena prometnim znakovima tada vrijedi pravilo „desne ruke“ na raskrižju. Situacija iz Županijskog suda u Zadru je u bitnome drugačije, jer se radi o cesti puno većeg ranga, gdje su očigledno veći poprečni gabariti državne ceste kao i opremljenost sa dva prometna traka, od „prilazne ceste“. Kako nemam uvid u cijeli spis ne mogu se detaljnije očitovati na odluku Županijskog suda u Zadru niti na stav vještaka u navedenoj odluci.

Županijski sud u Splitu također navodi primjer prometne nesreće na raskrižju dviju cesta, ali sličnih gabarita i opreme te se zauzima stav kako cesta većeg ranga, u konkretnom slučaju županijska cesta u odnosu na cestu koja nije niti županijska niti državna, bez obzira na nepostojanje prometnih znakova kao niti nepostojanje naredbi ovlaštenih osoba svejedno daje prednost prolaska vozilima koja se njome kreću. Vrhovni sud se poziva na takvu praksu te takvom praksom ukazuje na detaljnije i prioritetnije ispitivanje prednosti prolaska.

Kako se u primjerima drugih sudova koje navodi tužitelj nalazilo prometno ogledalo za potrebe onih sudionika koji se kreću cestom koja su nižeg ranga, mogu zaključiti kako su u navedenim slučajevima ceste na neki način opremljene, naročito u tome da se ogledala stavljaju na ceste koje nemaju prednost prolaska i otežano je sa takvih cesta uključivanje u promet zbog slabije preglednosti.

U naslovnom predmetu radi se o cestama koje u svom nalazu i mišljenju imenujem kao lokalna cesta i prilazna cesta te tehnički gledano kada nema prometnih znakova tada vrijedi pravilo „desne ruke“, dok je prema priloženim praksama stav suda, unatoč ne postojanju signalizacije, da se daje prednost vozilima koja se kreću cestom većeg ranga.

U mišljenju vještak navodi „kako se radnja osiguranika tuženika smatra uključivanjem u promet“, naročito je takva radnja poznata sudionicima u prometu koji tamo svakodnevno putuju i koriste navedene ceste, jer oni vjerojatno znaju da cesta kojom se kretao tužitelj služi za kretanje prema lokalnim mjestima, te kao takva ima prednost, jer prilazna cesta kojom se kretao osiguranik tuženika služi za nekoliko kuća i vožnjom iz prilazne ceste se uključuje na iduću cestu.

Netko tko se prvi puta vozi lokalnom cestom i drži se strogo prometnih pravila i propisa će stati i propustiti vozilo koje mu dolazi sa predmetne prilazne ceste jer dolazi sa desne strane, dok je vrlo vjerojatno da će svi imati instiktivnu radnju kočenja kada bi dolazili sa prilazne ceste, jer bi se nakon otprilike 100 metara uvjerili da ceste više nema te bi se trebali vratiti na lokalnu cestu, i sam osiguranik tuženika u konkretnom slučaju je instiktivno zakočio.

Vještak može zaključiti kao što proizlazi u osnovnom nalazu da je osiguranik tuženika poštivao rang ceste i kretao se bliže desnom rubu kolnika prilazne ceste tada bi imao bolju preglednost na lokalnu cestu i vidio bi ranije vozilo koje se kreće lokalnom cestom.

Slijedom svega iznesenog, vještak u cijelosti ostaje kod utvrđenja činjenica u nalazu izrađenom u ovom predmetu, a sudu odlučivanje o odgovornosti za pojedinog sudionika u prometnoj nesreći.

19. Sud je nalaz i mišljenje sudskog vještaka prihvatio u cijelosti, ne uzimajući u obzir tumačenje prava na koje se sudski vještak očitovao, jer o primjeni prava odlučuje sud. Tužitelj se očitovao da sudskog vještaka ne treba pozivati na ročište.

20. Ovaj sud polazi od recentne sudske prakse u istovrsnim predmetima o cestovnom značenju jedne odnosno druge ceste, naime ukoliko je sudionicima u prometu moguće na licu mjesta procijeniti je li neka cesta ima veću važnost, tada se sudionici u prometu, jednako kao i osobe koje za njih odgovaraju, ne mogu opravdano pozivati na nepostojanje prometnih znakova ili naredbi ovlaštenih osoba kao razlog za svoje neznanje o tome koja je od dvije ceste glavna, a koja sporedna. Sud smatra da okolnosti konkretnog slučaja ukazuju da su sudionici u prometnoj nezgodi bili u mogućnosti na licu mjesta procijeniti koja cesta, da li lokalna kojom se kretao tužitelj, ili prilazna kojom se kretala FB, ima veću važnost.

21. Iz Zapisnika o očevidu u prekršajnom spisu proizlazi da je do dolaska policijskih službenika mjesto događaja izmijenjeno utoliko što je vozač FB pomaknula svoj automobil F 870-HA na prilaznu cestu. Mjesto događaja nalazi se na lokalnoj cesti broj 34077 ([adresa]) na raskrižju navedene lokalne ceste i prilaznog puta koji nakon 150 m završava, a nastavlja se livada, u blizini kbr. 50. Na mjestu događaja cestu čini ravni cestovni potez, bez horizontalne i vertikalne signalizacije. Sa južne strane kolnika lokalne ceste nalazi se prilazna cesta koja vodi do vikend kuća, zaklonjena je visokom živicom te u nastavku vikend kuće, a sa sjeverne strane se nalazi travnata površina i u nastavku rijeka Korana.

22. Prema iskazu svjedoka ŠB u ovom parničnom postupku, sada policajca u mirovini, on se sjeća da je bio na očevidu prometne nezgode u kojoj je sudjelovalo vozilo tužitelja i FB. Prema iskazu svjedoka imenovana se kretala prilaznom cestom koja vodi "nikamo", u neku livadu, od smjera juga i dolaskom na križanju s lokalnom cestom za [adresa] u namjeri skretanja u lijevo u smjeru zapada uključivala se u promet i tom prilikom nije pustila osobni automobil Audi kojim je upravljao gospodin UB. Sjeća se da je fotografirao lice mjesta događaja i sačinio skicu lica mjesta događaja. Prema iskazu svjedoka ŠB do prometne nezgode je došlo što imenovana nije propustila vozilo kojim je upravljao tužitelj. Iako je njena preglednost bila smanjena, bio je neki žbun, ali je mogla vidjeti dovoljno daleko, jer je cesta ravna. Ovaj sud je prihvatio iskaz svjedoka ŠB vjerodostojnim, a njegov iskaz dan kod ovog suda 27. studenoga 2024. ne razlikuje se od njegovog iskaza danog u prekršajnom postupku 8. prosinca 2022. u kojem je iskazao da je prilazna cesta isključivo prilaz ljudima koji imaju vikend kuće, te je naveo da je upravo iz toga razloga FB se uključivala na lokalnu cestu te da je bila dužna propustiti vozilo tužitelja koje je dolazilo lokalnom cestom.

23. U prekršajnom postupku FB je iskazala da joj je raskrižje na kojem se dogodila prometna nezgoda poznato i upravo zbog toga je zaustavila vozilo kako bi mogla pogledati lijevo i desno da li dolazi koje vozilo, jer je imala namjeru uključiti se na lokalnu cestu skretati lijevo. Pojasnila je da je nerazvrstana cesta na uzbrdici i teren je kos. S obzirom na navedene okolnosti ovaj sud smatra da je u konkretnoj situaciji osiguranica tuženika mogla zaključiti da se kretala cestom manje važnosti od ceste kojom se kretao tužitelj. S obzirom da se uključivala u promet to je bila dužna propustiti vozilo tužitelja koje se kretalo cestom veće važnosti, a kako to nije učinila što je imalo za posljedicu sraz vozila i štetu na oba, pa tako i tužiteljevom vozilu. S ovog gledišta ne bi stajao navod tuženika da je do predmetne nezgode isključivo došlo krivnjom tužitelja jer da nije propustio vozilo osiguranika tuženika koje je imalo prvenstvo prolaza u raskrižju jer je tužitelju dolazilo s desne strane, sve to pozivom na odredbu članka 57. stavka 1. ZSPC-a kojom je propisano (1) Na raskrižju cesta iste važnosti ili u susretu s drugim vozilom vozač je dužan propustiti vozilo koje nailazi s njegove desne strane.

24. Odredbom članka 58. stavkom 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama je propisano da vozač koji se približava raskrižju mora voziti s povećanim oprezom koji odgovara prometnim uvjetima na raskrižju, te odredbom stavka 2. tog članka vozač je dužan na dovoljnoj udaljenosti pred raskrižjem vozilom zauzeti položaj na onoj prometnoj traci kojom mora proći kroz raskrižje.

25. U smislu navedenog propisa pored okolnosti na strani FB valja uzeti u obzir i okolnosti na strani tužitelja koji svakodnevno prolazi lokalnom cestom za [adresa] gdje i živi na kbr. 75c. Iz njegovog iskaza proizlazi da mu je poznata prilazna cesta sa koje je vozilom dolazila FB, da je na mjestu gdje se dogodio sraz njihovih vozila visoko raslinje do 1,5 metara čak i više, da se FB kretala nizbrdicom, i da ju nije vidio kad se kretala odozgo. S obzirom na navedeno i tužitelj je mogao procijeniti da postoji mogućnost nadolaska vozila sa prilaznog puta na lokalnu cestu kojom se kretalo njegovo vozilo. Iako sudski vještak nije raspolagao elementima o brzini kretanja vozila prije prometne nezgode, u prekršajnom postupku FB je iskazala da se vozilo tužitelja kretalo većom od dopuštene brzine, prema njenoj procjeni više od 100 km/h, što je zaključila jer je njegovo vozilo otišlo skroz u raslinje, s lijeve strane ceste gledajući u smjeru njegovog kretanja, a što je razvidno i iz fotografija koje je slikala i dostavila u prekršajni spis. Prema procjeni štete iz Zapisnika o očevidu razvidna su oštećenja na oba vozila, šteta na vozilu tužitelja procijenjena je u iznosu od 10,000,00 HRK, te na vozilu kojim je upravljala FB u iznosu od 7.000,00 HRK. S obzirom na prometne uvjete na konkretnom raskrižju koje je opisao sam tužitelj i tužitelj se morao tom raskrižju približavati s povećanim oprezom, tim više što mu je teren poznat, poznato mu je da postoji mogućnost nailaska vozila sa prilaznog puta, radi se o nepreglednom dijelu zbog raslinja, pa je i brzinu kretanja potrebno prilagoditi svim okolnostima.

26. Slijedom svega navedenoga sud smatra da su oba sudionika prometne nezgode podjednako odgovorna za prometnu nezgodu i nastanak štete. Kako stranke nisu prigovarale visini štete procijenjene po stalnom sudskom vještaku u iznosu od 1.741,00 eura, to je tužbeni zahtjev prihvaćen kao osnovan za iznos od 870,50 eura, dok je ostali dio zahtjeva za preostali iznos od 870,50 eura odbijen kao neosnovan. Kako se radi o imovinskoj šteti zatezna kamata dosuđena je od 21. 7. 2020., od dana zaprimanja odštetnog zahtjeva po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO - a.

27. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavka 1. i članka 155. . Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07., 84/08., 96/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 89/14., 70/19., 80/22.. 114/22. i 153/23. – u nastavku teksta: ZPP). Sud je uzeo u obzir uspjeh tužitelja u odnosu na osnovu i visinu zahtjeva, pa je tužitelj uspio sa 75 %, a tuženi s preostalih 25 %, pa kad se postotak uspjeha tužitelja umanji za postotak uspjeha tuženika dobije se postotak od 50 % koji predstavlja uspjeh tužitelja u parnici.

28. Trošak tužitelja za zastupanje po punomoćniku odvjetniku je odmjeren temeljem Tarife o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika („Narodne Novine“ broj 138/23. – u nastavku teksta: Tarifa) u visini od 100 bodova kako slijedi: za sastavljanje tužbe, sastavljanje podneska od 11. 5. 2023., sastavljanje podneska od 10. 4. 2025., sastavljanje podneska od 4. 6. 2025., zastupanje na ročištu 3. 9. 2024., zastupanje na ročištu 24. 10. 2024., zastupanje na ročištu 27. 11. 2024. za svaku radnju iznos od 200,00 eura, za sastavljanje podneska od 14. 7. 2025. i pristup na ročište za objavu presude za svaku radnju iznos od 100,00 bodova, što zbrojeno i uvećano za PDV iznosi 1.600,00 eura. Tom iznosu treba dodati trošak sudske pristojbe za tužbu od 66,45 eura i za presudu od 66,45 eura, što sve zbrojeno iznosi 1.732,90 eura pa kad se taj iznos pomnoži sa 50 % dobije se 866,45 eura. Trošak vještačenja u iznosu od 400,00 eura dosuđen je u cijelosti jer je bio neophodan s obzirom da je tuženik osporio iznos tužbenog zahtjeva, stoga ukupni trošak tužitelja iznosi 1.266,45 eura. Tužitelju nije dosuđen trošak za sastavljanje podneska od 19. 10. 2023. – zamolba za zakazivanje ročišta, sastavljanje podneska od 4. 9. 2024. – isprika tužitelja za nepristupanje ročištu, sastavljanje podneska od 17. 9. 2024. – obavijest o svjedoku, je za te podneske Tarifom i nije predviđena nagrada, kao ni za sastavljanje podneska od 9. 1. 2025. – obavijest o uplati predujma za vještačenje jer je taj podatak vidljiv u e-Spisu. Na parnični trošak dosuđena je zatezna kamata od dana donošenja ove presude do isplate temeljem odredbe članka 30. stavka 2. Ovršnog zakona („Narodne novine“ broj 112/12., 25/13., 93/14., 55/16. i 73/17., u daljnjem tekstu: OZ) po stopi iz članka 29. stavka 2. ZOO-a.

U Karlovcu 3. rujna 2026.

Sutkinja Sylviane Kraljević

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa presude. Žalba se predaje pismeno u tri istovjetna primjerka, putem ovog suda, a podnosi se Županijskom sudu.

Dostavljeno:

1. Odvjetnik Mate Burazin, Karlovac

2. OD Grgić & Partneri Zagreb