REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U SPLITU
Domovinskog rata 4, Split
Broj: Pp-7075/2025-8
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski prekršajni sud u Splitu, po sucu Mariju Bakoti, uz sudjelovanje Sanje Tolić kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljene MĐ zbog prekršaja iz članka 10. stavka 3. i dr. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti (Narodne novine 61/11 i 66/19, dalje: Zakon o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti), po optužnom prijedlogu Državnog inspektorata, Područnog ureda Split, Službe nadzora neregistriranog obavljanja ugostiteljske djelatnosti, pružanja ugostiteljskih usluga i usluga u turizmu (dalje u tekstu: Državni inspektorat), klasa: 334-01/25-03/251, urbroj: 443-02-03-08-25-5 od 21. svibnja 2025., nakon glavne i javne rasprave održane i zaključene 3. rujna 2026. u nazočnosti okrivljenice te u odsutnosti ovlaštenog tužitelja, istoga dana objavio je i
p r e s u d i o j e
Okrivljena:
MĐ, OIB: [osobni identifikacijski broj], kći M i N, rođena **.**.2002. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], SSS, kozmetičarka, zaposlena, mj. primanja 800,00 eura, lošeg imovnog stanja, neudana, bez djece, državljanka Republike Hrvatske, prekršajno nekažnjavana
k r i v a j e
1) što je tijekom 2023. godine, koristeći digitalnu platformu "Booking.com", pružala ugostiteljske usluge smještaja u domaćinstvu u objektu na adresi [adresa], a da nije tu djelatnost registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima sukladno odredbi članka 4., 5., 30. i 34. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21 i 152/24), čime je ostvarila imovinsku korist u iznosu od 3.000,00 eura,
dakle, kao fizička osoba obavljala djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
2) što je u istom razdoblju kao pod 1) reklamirala neregistriranu djelatnost, i to djelatnost iznajmljivanja smještaja na platformi "Booking.com" na adresi [adresa], bez da je djelatnost registrirala kod nadležnog tijela ili obavljanje te djelatnosti prijavila poreznim tijelima, sukladno odredbi članka 4., 5., 30. i 34. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti (Narodne novine broj 85/15, 121/16, 99/18, 25/19, 98/19, 32/20, 42/20, 126/21 i 152/24),
dakle, reklamirala obavljanje djelatnosti iz članka 5. Zakona o ugostiteljskoj djelatnosti, a da tu djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima,
čime je pod točkom 1) počinila prekršaj opisan u članku 5. stavku 1. podstavku 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 3. istog Zakona te pod točkom 2) prekršaj opisan u članku 7. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti, kažnjiv po članku 10. stavku 8. istog Zakona.
I. Na temelju naprijed citiranih propisa, uz primjenu članka 37. stavka 3. točke
1. Prekršajnog zakona, okrivljenoj se
u t v r đ u j e
za djelo pod 1) novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura za djelo pod 2) novčana kazna u iznosu od 100,00 (stotinu) eura
Nakon toga joj se na temelju članka 39. stavka 1. točke 2. Prekršajnog zakona
i z r i č e
UKUPNA NOVČANA KAZNA U IZNOSU OD 400,00 (četiristo) EURA
Na temelju članka 33. stavka 11. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna novčanu kaznu platiti u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude. Sukladno članku 152. stavku 3. Prekršajnog zakona, ako okrivljena plati dvije trećine izrečene novčane kazne u naprijed navedenom roku, smatrat će se da je novčana kazna u cijelosti uplaćena.
II. Na temelju članka 76. Prekršajnog zakona, od okrivljene se oduzima imovinska korist u iznosu od 3.000,00 (tri tisuće) eura.
Oduzeta imovinska korist ima se u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske.
III. Na temelju članka 139. stavka 3. u vezi s člankom 138. stavkom 3. Prekršajnog zakona okrivljena je dužna na ime troškova prekršajnog postupka platiti iznos od 50,00 (pedeset) eura u roku od 90 (devedeset) dana po pravomoćnosti presude, jer će se u protivnom isti naplatiti prisilno.
O b r a z l o ž e n j e
1. Državni inspektorat podnio je protiv okrivljenice optužni prijedlog pod gornjom poslovnom oznakom od 21. svibnja 2025. zbog prekršaja činjenično opisanih i pravno označenih kao u izreci presude.
2. Postupajući po optužnom prijedlogu, ovaj sud je 26. svibnja 2025. na temelju članka 229. stavka 1. točke 1. Prekršajnog zakona izdao prekršajni nalog, jer su bili ispunjeni uvjeti iz članka 230. istog Zakona. Okrivljena je 11. lipnja 2025. u zakonskom roku podnijela prigovor protiv prekršajnog naloga pa ga je sud stavio izvan snage i na temelju članka 238. stavka 10. Prekršajnog zakona proveo glavnu raspravu.
3. Očitujući se o optužnom aktu na glavnoj raspravi, okrivljena je izjavila kako se smatra krivom zbog prekršaja koji joj se stavljaju na teret. U svojoj obrani je navela kako ona nije vlasnica spornog prostora koji je služio za najam smještaja, već je to bio poznanik njenog oca koji se tom djelatnošću bavio prije nje. Na očev prijedlog, s obzirom da je tada bila nezaposlena, da je preuzela iznajmljivanje toga apartmana i mislila je da on posluje zakonito, odnosno da ima sva odobrenja nadležnih tijela. Iz tog razloga da je bila neugodno iznenađena kada joj je inspektor rekao da nije registriran za pružanje usluge smještaja. Istaknula je kako joj je žao zbog počinjenog prekršaja, zaista nije imala namjeru kršiti propise, u to vrijeme je imala nepunih dvadeset godina i nedovoljno iskustva pa moli sud da to uzme u obzir prilikom odluke o kazni. Dodala je kako ja nije primila tako veliki iznos imovinske koristi koji se navodi u prekršajnom nalogu. Da je najmanje 20% iznosa išlo kao provizija digitalnoj platformi Booking, a tu su bili i razni drugi troškovi, uključujući režije, nabavka potrošnog materijala, s tim da je vlasniku objekta isplatila oko 3.000,00 eura. Naglasila je da je bila samo posrednik i da njena zarada sigurno nije iznosila više od 3.000,00 eura.
4. Tijekom dokaznog postupka pročitani su zapisnik o obavljenom inspekcijskom nadzoru od 30. travnja 2025. i izvješće operatera platforme Booking DAC7 za 2023. godinu. Na kraju je izvršen uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije, iz koje je vidljivo da okrivljena nije prekršajno kažnjavana.
5. Na temelju ovako provedenog postupka, i to iz priznanja okrivljene koje je potkrijepljeno izvedenim materijalnim dokazima, u prvom redu sadržajem zapisnika o inspekcijskom nadzoru i izvješća operatera platforme Booking.com; ovaj sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljena MĐ počinila prekršaje koji joj se stavljaju na teret, upravo kako je to naznačeno u izreci presude.
6. Sukladno članku 5. stavku 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti u smislu ovoga Zakona obavljanjem neregistrirane djelatnosti smatraju se sljedeće aktivnosti:
– kad pravna osoba obavlja djelatnost koja nije upisana u sudski registar ili drugi odgovarajući registar
– kad pravna osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti
– kad fizička osoba obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela ili prijavila poreznim tijelima
– kad fizička osoba nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti
– kad pravna ili fizička osoba obavlja djelatnost unatoč zabrani obavljanja djelatnosti.
6.1. Odredbom članka 10. stavka 3. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako će se novčanom kaznom od 10.000,00 do 30.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz članka 5. stavka 1. podstavka 3. i 4. ovoga Zakona fizička osoba koja obavlja djelatnost koju nije registrirala kod nadležnog tijela, obavljanje djelatnosti nije prijavila poreznim tijelima ili nema zakonom propisane akte o ispunjavanju uvjeta za obavljanje registrirane djelatnosti.
6.2. Odredbom članka 7. stavka 1. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako se u smislu ovoga Zakona sudionikom u obavljanju neregistrirane djelatnosti smatra i fizička i pravna osoba koja naručuje, posreduje ili objavljuje oglas (nedopuštena reklama) u tisku, putem televizije, radija i drugih medija (organizacija za oglašavanje) ili reklamnih obavijesti na neki drugi način koji je dostupan javnosti.
6.3. Odredbom članka 10. stavka 8. Zakona o zabrani i sprječavanju obavljanja neregistrirane djelatnosti propisano je kako će se novčanom kaznom od 5.000,00 do 10.000,00 kuna kazniti za prekršaj iz članka 7. stavka 1., 2. i 3. ovoga Zakona fizička osoba ako objavljuje, nudi, odnosno reklamira obavljanje djelatnosti iz članka 5. ovoga Zakona.
7. Pri odmjeravanju kazne vođeno je računa o svim okolnostima koje se odnose na počinjeni prekršaj i osobu okrivljene pa su tako kao olakotne okolnosti uzete u obzir njezino priznanje, kojim je pridonijela bržem okončanju postupka, zatim njezine skromne imovinske prilike, stupanj krivnje koji je na razini nesvjesnog nehaja te osobito činjenica da se do sada nije pojavljivala kao počinitelj prekršaja, pa tako ni iz područja gospodarstva. Kako istovremeno kod okrivljene nisu utvrđene nikakve otegotne okolnosti, sud smatra da citirane okolnosti u svojoj ukupnosti predstavljaju naročito olakotne u smislu članka 37. Prekršajnog zakona koje služe kao temelj za primjenu instituta ublažavanja kazne.
7.1. Stoga je okrivljenoj prethodno utvrdio novčane kazne u manjem iznosu od najniže kazne koju zakon propisuje za predmetne prekršaje, nakon čega joj je primjenom odredaba o stjecaju izrekao ukupnu novčanu kaznu navedenu u izreci presude. Na taj način će se prema stajalištu suda adekvatno ostvariti svrha kažnjavanja, kako u smislu izražavanja društvenog prijekora za počinjeni prekršaj, tako i s aspekta generalne i specijalne prevencije
7.2. Na temelju članka 183. stavka 2. Prekršajnog zakona ako okrivljena u roku koji joj je određen za plaćanje novčane kazne uplati dvije trećine izrečene novčane kazne, smatrat će se da je novčana kazna u cjelini uplaćena.
8. Na koncu, na osnovi članka 76. Prekršajnog zakona od okrivljene je oduzeta imovinska korist u visini od 3.000,00 eura, koju je obvezna vratiti i uplatiti u Državni proračun Republike Hrvatske u roku od 90 dana po pravomoćnosti ove presude. Pritom se ističe kako je sud predloženi iznos umanjio za proviziju operatera platforme te je uvažio navode okrivljene da je u konkretnom slučaju bila samo posrednik, odnosno da je zaradu dijelila s drugim osobama, a polazeći od njene životne dobi te socijalnih i imovinskih prilika, odnosno prihvatio je njezin izračun kao realističan. Naime, prema Prekršajnom zakonu nitko ne može zadržati protupravno stečenu imovinsku korist.
9. Odluka o troškovima postupka temelji se na odredbi članka 138. stavka 3. i članka 139. stavka 3. Prekršajnog zakona, a odnosi se na paušalni iznos troškova, određen s obzirom na složenost i trajanje postupka.
Split, 3. rujna 2026.
Zapisničarka
Sudac
Sanja Tolić,v.r.
Mario Bakota,v.r
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude okrivljena i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe u roku od 8 (osam) dana od primitka njezinog pisanog otpravka. Žalba se predaje Općinskom prekršajnom sudu u Splitu u 2 (dva) istovjetna primjerka, a o istoj odlučuje Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske.
Dostaviti: okrivljenoj, ovlaštenom tužitelju, u spis
