REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

10 000 ZAGREB

Poslovni broj: R1-555/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Andriji Krivaku, u pravnoj stvari predlagatelja FC iz [adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Tomislavu Čaviću, odvjetniku u Odvjetničkom društvu Čavić & Partneri d.o.o. sa sjedištem u [adresa], protiv protustranaka 1. ĐC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. GC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 3. MC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 4. IC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 5. JC iz [adresa] ([adresa]), [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 6. PC iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] , radi razvrgnuća suvlasništva, bez održavanja ročišta, 3. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva od 17. srpnja 2026., kao neosnovan.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je 17.07.2026. podnio ovom sudu prijedlog za razvrgnuće suvlasništva na način da se od nekretnine koja je predmet razvrgnuća u ovoj pravnoj stvari oblikuje više katastarskih čestica (parcelacijom) od kojih će svaka pripasti u suvlasništvo pojedine stranke – geometrijska dioba. Podredno, ako takva dioba nije moguća, predlagatelj predlaže razvrgnuće suvlasništva na način da se nekretnina proda na javnoj dražbi i dobiveni iznos (kupovnina) podijeli razmjerno suvlasničkim dijelovima – civilna dioba.

1.2. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da su neke od protustranaka stekle suvlasništvo nekretnine koja je predmet razvrgnuća nasljeđivanjem, tj. da su navedene protustranke izvanknjižni suvlasnici: protustranka 1. – ĐC i protustranka 3.

– MC.

2. Prijedlog za razvrgnuće suvlasništva je neosnovan.

3. Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u čl.47.st.1. (Narodne novine broj: 91/1996, 68/1998, 137/1999, 22/2000, 73/2000, 129/2000, 114/2001, 79/2006, 141/2006, 146/2008, 38/2009, 153/2009, 143/2012, 152/2014, 81/2015 i 94/2017 – ZVDSP) propisuje da suvlasnik ima pravo na razvrgnuće suvlasništva, ako je moguće i dopušteno; to mu pravo ne zastarijeva.

4. Iz navedenih odredbi zakona proizlazi da predlagatelj (aktivno legitimirani pravni subjekt u postupku) i protustranka (pasivno legitimirani pravni subjekt u postupku) moraju biti suvlasnici nekretnine koja je predmet diobe, tj. razvrgnuća suvlasništva. Naime, suvlasnik je taj koji, na temelju čl.47.st.1. ZVDSP, ima pravo na razvrgnuće suvlasništva. Argumentum a contrario osoba koja nije suvlasnik nema pravo na razvrgnuće suvlasništva. Također, iz navedenog proizlazi i da se postupak razvrgnuća suvlasništva može voditi samo protiv pravnog subjekta koji je suvlasnik iste nekretnine.

5. Predlagatelj u prijedlogu tvrdi da su protustranka 1. – ĐC i protustranka 3. – MC izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća.

6. Ovaj sud smatra da izvanknjižni suvlasnici nekretnine, tj. osobe koje su stekle pravo vlasništva na nekretnini bez upisa u zemljišnu knjigu: na temelju zakona (npr. nasljeđivanjem / dosjelošću), na temelju odluke suda (npr. rješenjem o dosudi) ili drugog tijela (npr. rješenjem o izvlaštenju) ili na drugi način, ne mogu biti stranke u postupku razvrgnuća suvlasništva u izvanparničnom postupku, tj. da im nedostaje procesna legitimacija sve dok svoje pravo ne upišu u zemljišnu knjigu i dok u zemljišnoj knjizi nisu vidljivi njihovi točni suvlasnički udjeli.

6.1. Stranka koja tvrdi da je suvlasništvo stekla bez upisa u zemljišnu knjigu dužna je dokazati izvanknjižno stjecanje suvlasništva, što prema mišljenju ovog suda ne može biti predmet izvanparničnog već isključivo parničnog postupka. Naime, izvanparnični postupak razvrgnuća suvlasništva nije namijenjen sređivanju zemljišnoknjižnog stanja u odnosu na pravne subjekte koji imaju pravo upisati svoje pravo (su)vlasništva u zemljišnu knjigu, a to iz nekog razloga nisu učinili prije pokretanja postupka razvrgnuća suvlasništva. Kao što je već navedeno razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina može se zahtijevati isključivo prema stanju u zemljišnoj knjizi i to isključivo u odnosu na upisane (su)vlasnike na tim nekretninama i u odnosu na njihove suvlasničke dijelove (udjele) onako kako su isti upisani u zemljišnoj knjizi.

6.2. U slučaju kada bi sud proveo postupak razvrgnuća suvlasništva u odnosu na stranke od kojih su jedna ili više njih izvanknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća i o tome donio odluku kojom razvrgava suvlasništvo, ista po mišljenju ovog suda ne bi bila provediva u zemljišnoj knjizi i za stranke bi predstavljala neostvarivo (golo) pravo (nudum ius). Posljedično, ne bi se mogla ostvariti niti svrha (smisao) navedenog postupka – prestanak (su)vlasništva jer suvlasništvo na nekretnini koja je predmet razvrgnuća ne bi prestalo. Sve navedeno bilo bi suprotno ustavnopravnoj (i zdravorazumskoj) obvezi sudova da donose odluke koje su provedive, tj. koje stvaraju pravne učinke određene u samoj izreci sudske odluke i time uređuju konkretan sporni pravni odnos između stranaka u postupku (ius facit inter partes).

7. S obzirom da dio protustranaka nisu zemljišnoknjižni suvlasnici nekretnine koja je predmet razvrgnuća suvlasništva u ovoj pravnoj stvari, sud je na temelju čl.47.st.1. ZVDSP – a odbio prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasništva, kao neosnovan.

7.1. Slijedom navedenog, sud je odlučio kao u izreci rješenja.

U Zagrebu, 3. rujna 2026.

SUDAC:

Andrija Krivak

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).

DOSTAVITI:

1. Predlagatelju, po punomoćniku, na broj: 1209-1

2. U spis