REPUBLIKA HRVATSKA

UPRAVNI SUD U RIJECI

[adresa] P 5

Poslovni broj: Us I-1249/2025-14

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Upravni sud u Rijeci, po sucu dr. sc. Antunu Žagaru, uz sudjelovanje zapisničara Vanje Vidakovića, u upravnom sporu tužitelja PČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica Marija Maričević, odvjetnica u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 237D, protiv tuženika Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak, Zagreb, Gruška 20, OIB: 84691127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe ŠČ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju Vatroslav Abramović i Marijan Abramović, odvjetnici u Rijeci, Prolaz M. K. Kozulić 1/III, radi promjene u katastarskom operatu, 2. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Poništava se rješenje Državne geodetske uprave, Samostalne službe za drugostupanjski postupak KLASA: UP/II-932-07/24-07/619, URBROJ: 541-11/4-25-2 od 12. svibnja 2024. i rješenje Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I-932-07/24-02/19, URBROJ: 541-19-01/4-24-2 od 17. siječnja 2024.

II. Predmet se vraća prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak, koje je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude.

III. Nalaže se tuženiku da tužitelju naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 1.250,00 € (slovima: tisuću dvjesto pedeset eura) u roku od 60 dana od dana dostave pravomoćne odluke o troškovima upravnog spora, dok se u preostalom dijelu zahtjev tužitelja odbija.

IV. Odbija se zahtjev zainteresirane osobe za naknadu troškova spora.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Rijeka, Odjela za katastar nekretnina Krk KLASA: UP/I 932-07/24-02/19, URBROJ: 541-19- 01/4-24-2 od 17. siječnja 2024., povodom zahtjeva ŠČ, ovdje zainteresirane osobe, na temelju elaborata koji je izradilo društvo GEO HB d.o.o., broj elaborata: 2023- 89 od 1. prosinca 2023., potvrđenog potvrdom KLASA: 932-06/2023-02/918, URBROJ: 541-19-01/11-24-3 od 11. siječnja 2024., promijenjeni su podaci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina] za k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u svrhu evidentiranja stvarnog položaja pojedinačnih već evidentiranih katastarskih čestica.

2. Protiv navedenog prvostupanjskog rješenja žalbu je izjavio PČ, ovdje tužitelj, povodom koje žalbe je prvostupanjsko tijelo provelo usmenu raspravu te po upotpunjenom postupku žalbu dostavilo tuženiku, koji je rješenjem KLASA: UP/II-932- 07/24-07/619, URBROJ: 541-11/4-25-2 od 12. svibnja 2024. žalbu odbio. U obrazloženju rješenja tuženik u bitnom navodi da je podnositeljica zahtjeva kao samovlasnica k. č. br. [katastarska čestica] dokazala pravni interes sukladno članku 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina te da geodetski elaborat udovoljava svim propisanim uvjetima. Obrazlaže da je tužitelj kao nositelj prava na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] pozvan na predočavanje elaborata, a da se u situaciji kada nositelji prava na susjednim česticama ne pokažu granice primjenjuje članak 90. stavak 4. Zakona, prema kojem se upotrebljavaju podaci lomnih točaka koje je pokazao nositelj prava na čestici za koju se elaborat izrađuje i podaci katastarskog plana. Uvidom u skicu izmjere i izvod iz plana utvrđeno je da je međa snimljena prema zatečenom suhozidu na gromači koji u naravi dijeli k. č. br. [katastarska čestica] te pripada k. č. br. [katastarska čestica], a u arhivi elaborata nije pronađen podatak koji bi opravdao drugačiji tijek međe, pri čemu arhivski elaborat RN576/2003 potvrđuje da je zapadna međa topografirana kao suhozid. Nadalje obrazlaže da se međe ne mogu smatrati spornima, jer u trenutku izrade elaborata nije bio u tijeku sudski postupak uređenja međa u smislu članka 90. stavka 6. Zakona, a puko nezadovoljstvo pojedinih nositelja prava ne čini među spornom. U svezi prigovora smanjenja površine tužiteljeve čestice navodi da k. č. br. [katastarska čestica] nije bila predmet postupka niti je u cijelosti mjerena, zbog čega se ne može govoriti o smanjenju površine niti je od utjecaja priloženi kupoprodajni ugovor iz 2006. godine, dok osnove za prekid upravnog postupka po članku 55. Zakona o općem upravnom postupku nije bilo.

3. Tužitelj je protiv tuženika pravodobno ovome Sudu podnio tužbu kojom osporava zakonitost navedenog rješenja, iz istih razloga koje je iznosio i u žalbenom postupku. U tužbi i kasnijem podnesku u bitnom navodi da je pobijano rješenje doneseno temeljem nezakonitog elaborata, jer da tužitelj kao nositelj prava na susjednoj k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] nije bio obaviješten o izradi elaborata, niti pisanim putem pozvan na obilježavanje međa sukladno članku 46. stavku 2., članku 70. stavku 1. i članku 90. stavcima 1. i 2. Zakona te članku 13. stavku 5. Pravilnika o katastarskoj izmjeri. Nadalje nvodi da mu je onemogućeno sudjelovanje i pokazivanje međe, čime mu je uskraćeno pravo da se međa označi spornom i obilježe oba njezina tijeka sukladno pravilima postupka. Pojašnjava da mu je izvoditelj poslao dopis o predočavanju elaborata od 4. prosinca 2023. u kojem je neistinito navedeno da podaci o površini njegove čestice ostaju nepromijenjeni, dok je iz grafičkog prikaza razvidno da je međa znatno pomaknuta na njegovu štetu, čime da je površina njegove k. č. br. [katastarska čestica] neosnovano smanjena za 116 m[2] , odnosno za 33%, što da prelazi dopuštena odstupanja propisana člankom 93. Zakona i člankom 23. Pravilnika. Nadalje ističe da sporni suhozid-gromača nikada nije predstavljao među, već da se nalazio unutar k. č. br. [katastarska čestica], koju je kupio 2006. godine u površini od 356 m[2] , koja nekretnina da je u neprekinutom posjedu i vlasništvu njega i njegovog prednika preko 40 godina. Poziva se na povijest promjena Odjela za katastar nekretnina Krk od 11. kolovoza 2025., diobni nacrt Geodetskog zavoda Rijeka od 19. rujna 1984., kopije katastarskog plana iz 2002. i 2004., popis čestica iz 2004. te izvod iz katastarskog plana iz 2025., koje prilaže uz tužbu, tvrdeći da je stanje čestice nepromijenjeno od osnutka katastra. Predlaže da Sud provede dokazni postupak uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog postupka i dokumentaciju koju prilaže uz tužbu (diobni nacrt Geodetskog zavoda Rijeka od 19. rujna 1984. i dr.), pa da po provedenom postupku poništi tuženikovo i prvostupanjsko rješenje.

4. Tuženik u odgovoru na tužbu navodi da ostaje kod navoda iz osporenog rješenja i predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

5. Zainteresirana osoba se u odgovoru na tužbu u bitnom pridružuje navodima tuženika iz osporenog rješenja. Ističe da su prvostupanjsko tijelo i tuženik u pravilno provedenom postupku potpuno utvrdili činjenično stanje i pravilno primijenili materijalno pravo, temeljeći odluke na pregledanom i potvrđenom geodetskom elaboratu. Pojašnjava da je samovlasnica predmetne k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], čime da je dokazala pravni interes za provedbu promjene u svrhu evidentiranja stvarnog položaja čestice prema članku 94. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina. Naglašava da je međa utvrđena rubom suhozida na gromači koji u naravi dijeli predmetne nekretnine, što je potvrđeno i arhivskim elaboratom RN576/2003, dok u katastarskom operatu ne postoje pokazatelji koji bi opravdali drugačiji tijek međe. Dodaje da tužiteljeva čestica k. č. br. [katastarska čestica] nije predmet ovog postupka te da nije mjerena u cijelosti, zbog čega su neosnovani prigovori o smanjenju površine, a kupoprodajni ugovor iz 2006. godine da nije od utjecaja na rješenje ove upravne stvari. Zaključno navodi da se međa ne može smatrati spornom jer u vrijeme izrade elaborata nije bio pokrenut sudski postupak uređenja međa, a samo protivljenje susjeda ne sprečava donošenje zakonite odluke Predlaže da Sud tužbeni zahtjev odbije.

6. Sud je održao ročište za raspravu 28. kolovoza 2026., na koje su pristupili tužitelj osobno i zainteresirana osoba zastupana po opunomoćeniku, a kako je tuženik uredno pozvan, ročište je održano u njegovom odsustvu.

6.1. Tužitelj je na ročištu izjavio da ostaje kod dotadašnjih navoda. Istaknuo je da je u vlasništvu i posjedu predmetne nekretnine više od 20 godina te da je tijek između dvaju međa oduvijek bio takav kakvim su mu ga pokazali pravni prednici od kojih je kupio predmetnu nekretninu, a k tome da je 2019. provedena nova katastarska izmjera u kojoj je predmetna međa snimljena upravo na način kakva je bila i u naravi. Dodao je da je zainteresirana osoba predmetnu nekretninu kupila pred 2-3 godine. U spis predaje povijest promjena na katastarskim česticama i predložio da se na okolnosti iz tužbe provede geodetsko vještačenje.

6.2. Zainteresirana osoba je izjavila da ostaje kod navoda iznesenih u odgovoru na tužbu. Istaknula je da predmetni geodetski elaborat ispunjava sve uvjete i pretpostavke propisane Zakonom o državnoj izmjeri i katastru te Pravilniku o geodetskim elaboratima u svezi odstupanja od ranijih površina, a da je činjenica da su predmetne međe nesporne, što da je tuženik sve pravilno obrazložio u osporenom rješenju. Dodala je da iz spisa predmeta upravnog postupka proizlazi da je tužitelju omogućeno sudjelovanje u postupku, jer je uredno pozvan na predočavanje elaborata, a koju mogućnost je tužitelj i iskoristio. Usprotivila se provođenju geodetskog vještačenja jer ga smatra suvišnim, dok je u odnosu na dostavljenu povijest promjena na katastarskim česticama navela da ne dokazuje navode tužitelja, a niti da je u suprotnosti sa navodima iz osporenog rješenja.

7. Među strankama je u ovome sporu sporno je li pravilno provedena promjena u katastarskom operatu iz predmeta ovoga spora.

8. Sud je izveo dokaze uvidom u dokumentaciju koja se nalazi u spisu predmeta upravnog spora i u spisu predmeta upravnog postupka koji je ovom sporu prethodio.

9. Na temelju razmatranja svih činjeničnih i pravnih pitanja, Sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev osnovan.

10. Prema odredbi članka 90. stavka 1. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina ("Narodne novine" broj 112/18, 39/22, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, dalje: Zakon o državnoj izmjeri i katastru nekretnina), koji je važio u vrijeme pokretanja postupka iz predmeta ovoga spora, nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, kao i nositelji prava na susjednim katastarskim česticama obavještavaju se o izradbi geodetskog elaborata i dužni su pokazati granice katastarskih čestica.

10.1. Stavkom 4. istoga članka propisano je da kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom

26. stavkom 2. toga Zakona.

10.2. Stavkom 6. je propisano da se granice katastarskih čestica za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i granice katastarskih čestica koje neposredno graniče s katastarskim česticama za koje se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, u primjeni ovoga Zakona, smatraju se spornim ako je u trenutku izrade elaborata, u vezi s njima, u tijeku sudski postupak uređenja međa.

11. Prema odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 90/10, 143/12, 152/14, dalje: Zakon o vlasništvu i drugim stvarnim pravima) ako su međašni znakovi između dvije nekretnine zbog bilo kakvih okolnosti toliko oštećeni da bi se moglo dogoditi da se međe neće moći raspoznati, ili ako se međe više ne raspoznaju, ili su sporne, onda svaki od susjeda ima pravo zahtijevati da sud u izvanparničnom postupku (postupku uređenja međa) obnovi ili ispravi među.

11.1. Stavkom 6. Istoga članka propisano je da i nakon što je sud u postupku uređenja međa obnovio ili ispravio među, svatko može u parnici dokazivati vlasništvo i zahtijevati da se u skladu s njim označi međa.

12. Iz spisa predmeta kako ga je dostavio tuženik ne proizlazi da je tužitelj pozvan na obilježavanje međa radi izrade elaborata, već je pozvan na predočenje elaborata, u kojem pozivu je k tome navedeno da podaci o površini njegove čestice ostaju nepromijenjeni, stoga u ovom slučaju nije mogla doći u primjenu odredba članka 90. stavka 4. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina, kako to pogrešno obrazlaže tuženik, jer se citirana odredba primjenjuje ukoliko stranka bude pozvana na obilježavanje međa radi izrade elaborata pa se pozivu ne odazove, što ovdje nije slučaj.

13. Nadalje, citiranim odredbama članka 90. Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina nije propisano da se pri izradi geodetskih elaborata upotrebljavaju isključivo lomne točke granica katastarskih čestica kako ih je je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat, neovisno o tome postoji li suglasnost nositelja prava na susjednim česticama, već prema shvaćanju Suda, iz citiranih odredbi proizlazi da se u ukoliko postoji nesuglasje o lomnim točaka između nositelja prava na susjednim nekretninama, uzimaju podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata, osim u slučaju da se radi o spornoj međi u smislu da je u tijeku sudski postupak uređenja međa, što u ovom predmetu nije na stvari.

14. Uvidom u geodetski elaborat izvođača GEO HB d.o.o., broj elaborata: 2023-89 od 1. prosinca 2023., na temelju kojeg je provedena promjena iz predmeta ovoga spora, Sud je utvrdio da je navedenim elaboratom međa između k. č. br. [katastarska čestica] vidno promijenjena u odnosu na stanje iz katastarskog operata, jer je na važećem katastarskom planu predmetna međa prikazana ravnom gotovo okomitom linijom, dok je geodetskim elaboratom međa prikazana zaobljenom linijom koja bitno zadire u k. č. br. [katastarska čestica] u vlasništvu tužitelja i značajno ju smanjuje

14.1. Pritom upravna tijela obrazlažu da je međa prikazana po suhozidu koji da je oduvijek činio predmetnu među, što da je potvrđeno i arhivskim elaboratom RN576/2003. Međutim, u spisu predmeta kako ga je dostavio tuženik se navedeni elaborat ne nalazi, a niti ga je tuženik dostavio naknadno u ovome sporu. Štoviše, tužitelj je uz tužbu dostavio diobni nacrt Geodetskog zavoda Rijeka od 19. rujna 1984., te kopije katastarskog plana iz 2002. i 2004., na kojima je predmetna međa prikazana ravnom linijom kao i na sada važećem katastarskom planu.

15. Stoga iz navedenog proizlazi da je u predmetu ovoga spora, protivno volji tužitelja, promijenjen tijek međe prikazan u katastarskom operatu, za što sukladno citiranim odredbama Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina katastarski ured nije ovlašten, već je za to sukladno citiranoj odredbi članka 103. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nadležan samo redovni sud.

16. Slijedom svega navedenog, osporena odluka tuženika se nije mogla ocijeniti zakonitom pa je stoga na temelju odredbe članka 117. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“ broj 36/24, dalje: Zakon o upravnim sporovima) valjalo poništiti osporeno rješenje tuženika i prvostupanjskog tijela te predmet vratiti prvostupanjskom tijelu na ponovni postupak.

17. Kako su odlučne činjenice iz kojih proizlazi osnovanost tužbenog zahtjeva utvrđene na razine izvjesnost koja isključuje svaku razumnu sumnju u njihovu istinitost, Sud je ostale dokazne prijedloge odbio kao suvišne.

18. U ponovnom postupku će se tijek predmetne međe pravilno prikazati.

19. Sukladno odredbi članka 119. stavka 4. Zakona o upravnim sporovima prvostupanjsko tijelo je dužno postupiti u skladu s pravnim shvaćanjem i primjedbama Suda izraženima u obrazloženju ove presude. Predmet je vraćen na ponovni postupak, budući da će Sud nema stručnih znanja da sam ocijeni jesu predmetnim elaboratom lomne točke pravilno prikazane.

20. Tužitelj su zatražili naknadu troškova ovoga spora za zastupanje po odvjetniku, za sastav tužbe i dva naknadna podneska, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 3.750,00 eura.

20.1. Zainteresirana osoba je zatražila naknadu troškova spora, za sastav odgovora na tužbu i pristup ročištu, za svaku radnju po 1.000,00 eura, uvećano za PDV, što ukupno iznosi 2.500,00 eura.

21. Prema odredbi članka 147. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve troškove spora, ako zakonom nije drukčije propisano.

21.1. Prema članku 144. stavku 3. Zakona o upravnim sporovima vrijednost predmeta spora smatra neprocjenjivom.

22. Budući da je uspio u sporu, tužitelju je priznato pravo na naknadu troškova zastupanja, pri čemu mu je sukladno Tbr. 27. Odvjetničke tarife, priznato pravo na naknadu sastava tužba, ali mu nije priznato pravo sastava naknadnih podnesaka, budući da su sve navode koje su iznio u tim podnescima mogao iznijeti u tužbi ili na ročištu, stoga je tuženiku naloženo da mu naknadi troškove ovoga upravnog spora u iznosu od 1.250,00 eura, u roku od 60 dana od dostave pravomoćne presude. Budući da je spor izgubila, zahtjev zainteresiranih osoba za naknadu troškova spora je odbijen.

23. Budući da tužba nije odbačena, niti je tužbeni zahtjev odbijen, sukladno članku 22. stavku 1. Zakona o sudskim pristojbama ("Narodne novine" broj 118/18, 51/23) tužitelj nije u obvezi plaćanja sudske pristojbe.

U Rijeci 2. rujna 2026.

S u d a c

dr. sc. Antun Žagar

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv točaka I. i II. ove presude žalba nije dopuštena.

Protiv točaka III. i IV. ove presude dopuštena je žalba Visokom upravnom sudu Republike Hrvatske. Žalba se podnosi putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka za sud i sve stranke u sporu, u roku od 15 dana od dana dostave rješenja. Žalba protiv odluke o troškovima odgađa izvršenje rješenja (članak 148. stavak 6. Zakona o upravnim sporovima).

Dostaviti:

- opun. tužitelja, Mariji Maričević, odvjetnici u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 237D

- tuženiku Državnoj geodetskoj upravi, Samostalna služba za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Gruška 20

- opun. zaint. osobe, Vatroslavu Abramoviću, odvjetniku u Rijeci, Prolaz M.K. Kozulić

1/III