REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI KAZNENI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Ilica-Selska, Ilica 207

Poslovni broj: K-2077/2025-41

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski kazneni sud u Zagrebu, po sucu tog suda Ivani Milički, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Gabrijele Jelak, kao zapisničara, u kaznenom postupku protiv optuženog ĐG, zbog kaznenih djela iz članka 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24), povodom optužnice Općinskog kaznenog državnog odvjetništva u Zagrebu (u daljnjem tekstu: OKDO Zagreb) broj KO-DO-1425/2025 od 30. rujna 2025. godine, izmijenjene 02. rujna 2026. godine, nakon održane javne rasprave 04. veljače 2026. godine, 25. ožujka 2026. godine, 10. srpnja 2026. godine, i 02. rujna 2026. godine, u prisutnosti zamjenika OKDO-a Zagreb MG, optuženog ĐG osobno i branitelja po službenoj dužnosti optuženog, odvjetnika Viktora Makovca, dana 02. rujna 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Optuženi ĐG, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin Ivana i ŽG rođene Đ, rođen **.**.1985. u [adresa], s prijavljenim prebivalištem u [adresa], državljanin Republike Hrvatske, po zanimanju strojobravar, sa završenom SSS, zaposlen u Ljevaonici umjetnina Ujević na adresi u [adresa], sa mjesečnom plaćom u iznosu od 1.500,00 eura, bez imovine u vlasništvu, lošeg imovnog stanja, udovac, vojsku služio 2004. godine u Puli, Požegi i Zagrebu (Črnomerec), nema vojni čin niti odlikovanje, kazneno osuđivan, prekršajno kažnjavan, vodi se drugi kazneni postupak za kazneno djelo iz članka 311. stavak 3. KZ/11 i za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 na štetu pokojne izvanbračne supruge pred ovim sudom

k r i v  j e

što je

– u vremenu od neutvrđenog dana 2018. do 1. srpnja 2025. u [adresa], protivno članku 10. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji ("Narodne novine" broj 70/17., 126/19., 84/21., 114/22. i 36/24.) u nakani da omalovaži i ustraši brata ZG i majku ŽG, učestalo bratu ZG govorio da izađe van da mu odvali čeljust, da nema roditelja da bi ga odavna riješio, da si nađe život, da nema život, odgurivao ga, glavom gurao njegovu glavu, govorio mu da će mu zabiti sataru u glavu, a majci ŽG govorio da je majka Tereza, psovao joj M i Ž, svjestan da majku to smeta, govorio svima da su oni krivi za njegovo ponašanje, da ga nisu odgoji li već ga je odgojila ulica, a dok je 1. srpnja 2025. najprije rekao ocu RG da je pička kao i stric, a kada je njegov brat ZG došao smiriti situaciju, počeo psovati i rekao mu da nema život te nekoliko puta udario svojom glavom o stol i rekao bratu ZG da ako pozove policiju da će reći da mu je on to napravio, nakon čega je otišao u kuhinju po nož govoreći da će se izrezati, u čemu ga je spriječila majka ŽG, koja ga je izgurala van, nakon čega je počeo glavom gurati glavu brata ZG i rekao mu da nema roditelja da bi ga odavno riješio, a kada je izašao van iz kuće rekao da će se raznijeti i da će ga skupljati po dvoriš tu te pozivao ZG riječima: “izađi pičko, izađi van, da ti otkinem čeljust”, nakon čega je počeo uništavati suncobran, a kojim ponašanjem i riječima je kod brata ZG i majke ŽG izazvao osjećaj uznemirenosti, poniženosti i straha,

- dakle, učestalo teško kršio propise o zaštiti od nasilja u obitelji i time kod člana obitelji izazvao strah za njegovu sigurnost i doveo ga u ponižavajući položaj, a time nije počinjeno teže kazneno djelo,

- čime je počinio dva kaznena djela protiv braka, obitelji i djece – nasiljem u obitelji – opisana i kažnjiva po članku 179.a Kaznenog zakona (Narodne novine broj 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23 i 36/24; u daljnjem tekstu: KZ/11).

II. Temeljem članka 179.a KZ/11 optuženom ĐG se za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 na štetu ZG

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

III. Temeljem članka 179.a KZ/11 optuženom ĐG se za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 na štetu ŽG

u t v r đ u j e

KAZNA ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE.

IV. Temeljem članka 51. stavak 2. KZ/11 optuženi ĐG se

o s u đ u j e

NA JEDINSTVENU KAZNU ZATVORA U TRAJANJU OD 1 (JEDNE) GODINE

i 6 (ŠEST) MJESECI.

V. Temeljem članka 57. KZ/11 optuženom ĐG se

i z r i č e

DJELOMIČNA UVJETNA OSUDA

time da se od kazne zatvora na koju je osuđen ima izvršiti 6 (šest) mjeseci, dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko ne krši obveze određene mu izrečenom sigurnosnom mjerom, s time da vrijeme provjeravanja iz uvjetovanog dijela kazne ne teče za vrijeme izdržavanja neuvjetovanog dijela kazne.

VI. Temeljem članka 54. KZ/11 optuženom ĐG se u neuvjetovani dio jedinstvene zatvora na koju je osuđen uračunava vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 01. srpnja 2025. godine do 01. listopada 2025. godine.

VII. Temeljem članka 69. KZ/11 optuženom ĐG se izriče sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti, koja će se za vrijeme neuvjetovanog dijela kazne zatvora izvršavati unutar zatvorskog sustava, a za vrijeme uvjetovanog dijela kazne će se izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, s time da ista može trajati najdulje 3 (tri) godine.

VIII. Temeljem članka 58. stavak 5. KZ/11 sud može opozvati djelomičnu uvjetnu osudu i odrediti izvršenje izrečene kazne zatvora optuženom koji bez opravdanog razloga krši obveze koje su mu određene sigurnosnom mjerom izrečenom uz djelomičnu uvjetnu osudu.

IX. Temeljem članka 148. stavak 6. u vezi s člankom 145. stavak 2. točka 1. do 6. Zakona o kaznenom postupku (Narodne novine broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 80/22, 36/24, 72/25 i 13/26; u daljnjem tekstu: ZKP/08) optuženi ĐG se u cijelosti oslobađa dužnosti plaćanja troškova kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i dužnosti plaćanja troškova na ime nužnih izdataka i nagrade postavljenog branitelja po službenoj dužnosti, koji padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Općinsko kazneno državno odvjetništvo u Zagrebu podiglo je uvodno citiranu optužnicu protiv optuženog ĐG, zbog dva kaznena djela iz članka 179.a KZ/11, koja je izmijenjena na raspravi 02. rujna 2026. godine u činjeničnom opisu i prijedlogu sankcije.

2. Optuženi VG, pozvan da se očituje o optužbi, izjavio je da se ne smatra krivim za kaznena djela koja mu se optužnicom stavljaju na teret, međutim, tijekom iznošenja obrane isti je naveo da priznaje u cijelosti počinjenje terećenih kaznenih djela, te se suglasio sa izmijenjenim prijedlogom kaznenopravne sankcije.

3. Tijekom dokaznog postupka pročitani su i pregledani zapisnik o zaprimanju kaznene prijave II. Policijske postaje Zagreb od 01. srpnja 2025. godine, do dijela: "Prijavitelj izjavljuje:" (list 10-11 spisa), zapisnik o pretrazi doma i drugih prostora II. Policijske postaje Zagreb broj 511-19-28/3-K-701/2025 od 02. srpnja 2025. godine (list 45-50 spisa), zapisnik II. Policijske postaje Zagreb o ispitivanju prisutnosti alkohola, opojnih droga ili lijekova u organizmu za ĐG serijski broj [serijski broj] od 01. srpnja 2025. godine (list 52 spisa) te pisani nalaz i mišljenje sudskog vještaka od 03. ožujka 2026. godine (list 180-199 spisa), zatim su pročitani iskaz svjedoka RG sa dokaznog ročišta kod suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 29. rujna 2025. godine (list 105 spisa), iskaz oštećenog ZG u svojstvu svjedoka sa dokaznog ročišta kod suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 29. rujna 2025. godine (list 106-107 spisa), iskaz oštećene ŽG u svojstvu svjedoka sa dokaznog ročišta kod suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 29. rujna 2025. godine (list 108-109 spisa), te iskaz svjedoka ŠG sa dokaznog ročišta kod suca istrage Županijskog suda u Zagrebu od 29. rujna 2025. godine (list 110-111 spisa), kao i iskaz sudskog vještaka prim. dr. sci. KG sa zapisnika od 12. lipnja 2026. godine (list 219 spisa), te je ispitan svjedok TG (list 238-239 spisa), zatim su pročitani izvaci iz kaznene (list 231-232 spisa) i prekršajne evidencije (list 229-230 spisa) za optuženog, te je optuženi iznio svoju obranu.

4. Odbijen je prijedlog obrane da se na raspravi neposredno u svojstvu svjedoka ispitaju oštećeni ZG i ŽG, kao i svjedoci RG i SG, kao nevažan i odugovlačeći budući su sve navedene osobe ispitane na dokaznim ročištima, uz prisustvo optuženog i njegovog branitelja po službenoj dužnosti, tako da se radi o konfrontiranim dokazima, uz naglasak da bi ponovno ispitivanje oštećenih, majke i brata optuženog, a u situaciji kada nema novih okolnosti, predstavljalo sekundarnu viktimizaciju žrtava, kao što bi i ponovno ispitivanje već ispitanih svjedoka, i to oca i brata optuženog, dovelo do odugovlačenja postupka, a nisu se pojavile nove okolnosti na koje bi isti trebali biti ispitani, s time da je otac optuženog koristio zakonsku blagodat nesvjedočenja.

5. U obrani koji je odlučio iznijeti na kraju dokaznog postupka, optuženi je naveo da priznaje da je počinio oba kaznena djela koja mu se stavljaju na teret na način na koji je to opisano u optužnici. Istaknuo je da je sada svjestan da se nije tako trebao ponašati. Potom je naveo da mu je jako žao te da se iskreno kaje, kao i da je sigurno da se tako nešto više neće ponoviti.

6. Budući da je optuženi tijekom iznošenja obrane naveo da priznaje da je počinio kaznena djela koja su mu stavljena na teret, te je učinio nespornim sve činjenične navode optužnice, te je njegovo priznanje suglasno sa svim dokazima koje je sud prihvatio, sud je utvrdio da je ovakvim postupanjem optuženi ostvario sve subjektivne i objektivne elemente kaznenih djela koja su mu stavljena na teret.

7. Obzirom na navedeno, a sukladno odredbi članka 459. stavak 7. ZKP/08, obrazlaže se dalje samo odluka o kazni na koju je optuženi osuđen, odnosno , koje je okolnosti sud uzeo u obzir prilikom odmjeravanja kazne.

7.1. Prilikom odluke o kazni sud je primijenio opće pravilo o izboru vrste i mjere kazne, te je u odnosu na optuženog ocijenio sve olakotne i otegotne okolnosti.

7.2. Kao olakotne okolnosti na strani optuženog sud je cijenio priznanje kaznenih djela, te izraženo žaljenje i kajanje zbog počinjenih kaznenih djela, dok je otegotnim cijenio njegovu kaznenu osuđivanost, prekršajnu kažnjavanost i okolnost da mu se stavlja na teret počinjenje dva kaznena djela sa elementima nasilja, prema dva člana obitelji, u roku kušnje, a što ukazuje na izraženu upornost u protupravnom ponašanju.

7.3. Odlučujući o vrsti i visini kazne, sud je uzeo u obzir i zapriječenu kaznu za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, pri čemu je posebno cijenjeno postupanje optuženog, odnosno, da je isti kaznena djela počinio s najtežim stupnjem krivnje – izravnom namjerom, koja, iako je sastavni element kaznenog djela, ima biti uzeta u obzir prilikom odluke suda o kazni. Također je uzeto u obzir da je optuženi počinio kaznena djela u stanju smanjene ubrojivosti, ali ne bitno smanjene ubrojivosti. Sud je također uzeo u obzir da je optuženi prihvatio prijedlog vrste i mjere kaznenopravne sankcije predložene po zastupniku optužbe, pa mu sud nije niti mogao izreći drugu vrstu kazne ili druge mjere propisane kaznenim zakonom, niti veću mjeru kazne od predložene.

7.4. Stoga je sud, odlučujući o vrsti i visini kazne, a cijeneći sve prethodno izložene okolnosti, kako one koje se tiču osobe počinitelja, tako i one koje se tiču počinjenja djela i okolnosti pod kojima su djela počinjena, optuženom za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 na štetu ZG utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, te za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11 na štetu ŽG utvrdio kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine, pa ga potom, a primjenjujući pravila o odmjeravanju kazne za kaznena djela u stjecaju, osudio na jedinstvenu kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, gdje se jedinstvena kazna sastoji u povišenju najviše pojedinačne utvrđene kazne, ali ne smije doseći zbir pojedinačnih kazni, niti premašiti najveću mjeru kazne dugotrajnog zatvora. Za ovu kaznu na koju je optuženi osuđen sud smatra da je nije potrebno neposredno u cijelosti i izvršiti, te da će se ista svrha u vidu generalne i specijalne prevencije postići i samo djelomičnim izvršenjem kazne zatvora, i to u trajanju od 6 (šest) mjeseci, dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko optuženi u vremenu provjeravanja od 3 (tri) godine od pravomoćnosti presude ne počini novo kazneno djelo, te ukoliko ne bude kršio obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom iz članka 69. KZ/11. Sud smatra da će već i sama izdržana kazna zatvora u trajanju od 6 (šest) mjeseci te uvjetna osuda za preostali dio kazne utjecati na optuženog, ali i na sve ostale potencijalne počinitelje kaznenih djela, da kaznena djela ne čine, odnosno, da usklade svoje ponašanje sa društveno priznatim normama, te da će ovakvom kaznom biti izražena i društvena osuda optuženom za počinjena djela te se jačati povjerenje građana u pravni poredak utemeljen na vladavini prava, kao i da će se istom jačati svijest optuženog, ali i ostalih potencijalnih počinitelja, o pogibeljnosti činjenja kaznenih djela, kao i o pravednosti kažnjavanja.

7.5. Sud je prilikom odmjeravanja kazne uzeo u obzir da je optuženi presudom ovog suda broj Ko-521/2015 od 15. svibnja 2015. godine, pravomoćnom 29. svibnja 2015. godine, osuđen za kazneno djelo iz članka 228. stavak 1. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od 8 (osam) mjeseci uvjetno na 2 (dvije) godine, presudom ovog suda broj K- 1347/19 od 25. studenog 2019. godine, pravomoćnom 14. siječnja 2020. godine, za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. KZ/11 na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine uvjetno na 4 (četiri) godine uz izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o opojnim drogama te presudom ovog suda broj K-1613/22 od 19. prosinca 2022. godine, pravomoćnom 08. veljače 2023. godine, za kazneno djelo iz članka 179.a KZ/11, za kazneno djelo iz članka 139. stavak 2. i 3. KZ/11 i za kazneno djelo iz članka 144.a stavak 1. KZ/11, uz opozivanje uvjetne osude iz ovosudne pravomoćne presude broj K-1347/19, na bezuvjetnu kaznu zatvora u trajanju od 2 (dvije) godine uz izricanje sigurnosne mjere obveznog liječenja od ovisnosti. Također je sud uzeo u obzir da je isti prekršajno kažnjen za počinjenje prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji. Sud smatra da se svrha kažnjavanja u konkretnoj situaciji može ostvariti i djelomičnom uvjetnom osudom uz izrečenu sigurnosnu mjeru obveznog liječenja od ovisnosti, koja je negativno poticajno djelovala na optuženog, tako da je istom svakako potrebno liječenje od ovisnosti, i to pod prijetnjom opoziva djelomične uvjetne osude. Također je prilikom odmjeravanja kazne sud imao u vidu da je kaznena djela počinio u stanju smanjene ubrojivosti, iako ne bitne, te da je optuženi priznao počinjenje istih te izrazio iskreno kajanje i žaljenje, što pokazuje da je optuženi svjestan nedopustivosti i neprimjerenosti ovakvog svog ponašanja te da u cijelosti prihvaća društvenu osudu zbog takvog neprihvatljivog ponašanja, a što u suštini predstavlja potvrdu njegove potpune samokritičnosti spram počinjenih kaznenih djela, tako da je ocjena suda da sada postoji visok stupanj vjerojatnosti da i bez izvršenja cijele kazne optuženi neće ubuduće činiti kaznena djela, odnosno, da je i činjenica da je bio lišen slobode, utjecala na optuženog da shvati svu ozbiljnost i nedopuštenost ovakvog načina postupanja te da bilo kakve emotivne i životne probleme ne može rješavati ispoljavanjem nasilja. Dakle, ocjena je suda, a uzimajući u obzir sve navedeno, da će optuženi promijeniti svoje obrasce ponašanja te da će se kloniti činjenja kaznenih djela i shvatiti da svoje ponašanje mora uskladiti sa društveno prihvaćenim normama pa da ga je potrebno uputiti na izdržavanje dijela kazne zatvora, ali da će mu se kroz vrijeme provjeravanja od tri godine, a u kojem vremenu se uvjetovani dio kazne zatvora neće izvršiti ukoliko isti ne počini novo kazneno djelo te ukoliko ne bude kršio obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom, pružiti prilika da pokaže da je izrečena djelomična uvjetna osuda i bezuvjetni dio kazne na njega doista i utjecao u smislu specijalne prevencije. Odlučujući o duljini roka kušnje, sud je imao na umu sve već ranije navedene okolnosti na strani optuženog, ali i okolnosti vezane uz sama djela i njihovo počinjenje, odnosno, svijest i volju optuženog da postupa protivno zakonu pa tako sud smatra da je rok kušnje od 3 (tri) godine upravo primjeren i dostatan za ispunjenje svoje svrhe, a u tom roku provjeravanja pod prijetnjom izvršenja preostalog dijela kazne isti će imati priliku pokazati da je shvatio neprimjerenost ovakvog načina postupanja te će imati priliku opravdati ocjenu suda da i bez izvršenja cijele kazne neće ubuduće činiti kaznena djela jer će mu se u protivnom uvjetovani dio kazne opozvati i kazna zatvora na koju je osuđen će se izvršiti u cijelosti, kao i u slučaju da prekrši obveze koje su mu određene izrečenom sigurnosnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti.

8. Nadalje, tijekom postupka je provedeno psihijatrijsko vještačenje optuženog te je u nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka prim. dr. sci. KG navedeno da se optuženi tijekom vještačenja deklarirao kao osoba emocionalno sniženog kapaciteta, pasivno-agresivnih, ali i nezrelih i impulzivnih odlika osobnosti, a što odgovara disocijalnoj strukturi ličnosti. Nadalje je navedeno da je kod optuženog prisutno dugogodišnje konzumiranje alkoholnih pića, ali i kanabinoida i opijata, a što je sve zajedno dovelo da razvoja sindroma ovisnosti politoksikomanskog tipa sa cijelim nizom osobnih, obiteljskih i širih socijalnih problema, kao i da je isti zbog svoje ovisnosti bio do sada obuhvaćen liječenjem (ambulantno i bolničko) te da je uglavnom apstinirao od droge, ali da je u zadnje vrijeme počeo ponovno konzumirati alkohol, što je registrirano kroz medicinsku dokumentaciju. Zatim vještak navodi da je mišljenja, a cijeneći način i stil življenja optuženog, strukturu ličnosti i prateće psihičke poteškoće koje proizlaze iz iste, ponovno konzumiranje alkohola i akutnu alkoholiziranost, očito duboko poremećene obiteljske međuodnose i dinamiku istih, situacione uvjete u kojima se nalazio, te socijalnu komunikaciju, da je to sve zajedno svakako utjecalo na njegovo ponašanje i odlučivanje, tako da je njegova mogućnost shvaćanja značenja svojeg postupanja, kao i vladanja svojom voljom, bila smanjena, ali ne bitno. Nadalje je vještak naveo da obzirom na politoksikomansku ovisnost optuženog i ponovno konzumiranje alkohola, kao i prateća događanja, preporuča izricanje sigurnosne mjere liječenja od alkohola, na koji način bio optuženi bio uključen u redoviti lječidbeni postupak, čime bi se imao uvid u njegov psihički status, ponašanje i apstinenciju, a samim time bi se umanjila mogućnost ponavljanja kaznenih djela i praktički bi se otklonila opasnost za okolinu, a ukoliko isti ne bi bio uključen u navedeni terapijski postupak, da postoji značajna vjerojatnost od ponavljanja kaznenog djela pa i težeg stupnja. Obzirom na navedeno, optuženom je izrečena sigurnosna mjera obveznog liječenja od ovisnosti iz članka 69. KZ/11, koja će se za vrijeme neuvjetovanog dijela kazne izvršavati unutar zatvorskog sustava, dok će se za vrijeme uvjetovanog dijela kazne izvršavati izvan zatvorskog sustava uz nadzor nadležnog tijela za probaciju, a koja sigurnosna mjera može trajati najdulje 3 (tri) godine, s time da je optuženi upozoren na mogućnost opoziva djelomične uvjetne osude ako bude bez opravdanog razloga kršio obvezu koja mu je određena izrečenom sigurnosnom mjerom.

9. Budući je odredbom članka 54. KZ/11 propisano da se u izrečenu kaznu zatvora uračunava svako oduzimanje slobode u vezi s kaznenim djelom, kao i vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru, optuženom je u neuvjetovani dio jedinstvene kazne zatvora uračunato vrijeme uhićenja i vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 01. srpnja 2025. godine do 01. listopada 2025. godine.

10. Iako je optuženi oglašen krivim za učin kaznen ih djela, sud je istog temeljem zakonske odredbe članka 148. stavak 6. ZKP/08 u cijelosti oslobodio dužnosti naknade troškova ovog kaznenog postupka iz članka 145. stavak 2. točke 1. do 6. ZKP/08, kao i troškova na ime nužnih izdataka i nagrade postavljenog branitelja po službenoj dužnosti, a budući isti ima mjesečnu plaću u iznosu od 1.500,00 eura, te je lošeg imovnog stanja, bez imovine u vlasništvu, tako da je ocjena suda da optuženi nije u mogućnosti podmiriti trošak postupka bez opasnosti po svoje uzdržavanje.

11. Obzirom na sve navedeno, odlučeno je kao u izreci presude.

U Zagrebu, 02. rujna 2026. godine

Sudac:

Ivana Milički

UPUTA O PRAVU NA ŽALBU:

Protiv ove presude stranke imaju pravo podnijeti žalbu u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka pisanog otpravka presude. Žalba se podnosi ovom sudu u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranku, a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud kao drugostupanjski sud.

DNA:

1. OKDO-u Zagreb na broj KO-DO-1425/2025

2. optuženom – [adresa]

3. branitelju po službenoj dužnosti optuženog – Viktor Makovac, odvjetnik

4. oštećenoj ŽG – [adresa] – po pravomoćnosti

5. oštećenom ZG - [adresa] – po pravomoćnosti