Republika Hrvatska

Općinski sud u Karlovcu

Trg hrvatskih branitelja 1

47000 Karlovac

Poslovni broj: Ovr-803/2026-6

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Karlovcu po sucu Zrinki Ban, u ovršnom postupku ovrhovoditelja Hrvatska radiotelevizija, javna ustanova, Zagreb, Prisavlje 3, OIB: 68419124305, zastupanog po punomoćnicima iz Odvjetničkog društva Hanžeković & partneri iz Zagreba, protiv ovršenika TT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Hrvoju Medariću, odvjetniku iz Karlovca, radi odlučivanja o žalbi nakon proteka roka i prijedloga za odgodu ovrhe, 2. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

1. Odbacuje se žalba nakon proteka roka ovršenika TT od 24. srpnja 2026.

2. Odbija se prijedlog za odgodu ovrhe.

3. Odbija se prijedlog ovršenika za naknadu troškova ovog ovršnog postupka.

Obrazloženje

1. Podneskom od 24. srpnja 2026. ovršenik je izjavio žalbu nakon proteka roka te podnio prijedlog za odgodu ovrhe.

1.1. Ovršenik u svom prijedlogu u bitnome navodi kako je na temelju prijedloga ovrhovoditelja javni bilježnik Ilinka Lisonek iz Zagreba donijela dana 26. veljače 2010. rješenje o ovrsi na temelju vjerodostojne isprave, broj Ovrv-19811/10, a koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 06. svibnja 2010. Nadalje navodi kako je ovrhovoditelj dana 19. lipnja 2026. dostavio FINI zahtjev za naplatu temeljem naprijed navedenog rješenja o ovrsi javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba, broj Ovrv-19811/10 od dana 26. veljače 2010. na teret ovršenika, te je sa računa ovršenika dana 02. srpnja 2026. ukupno zaplijenjen iznos od 371,31 EUR. U svojoj žalbi nakon proteka roka ovršenik ističe prigovor zastare obzirom da je protekom roka od 10 godina prestala postojati tražbina ovrhovoditelja jer je nastupila zastara potraživanja te je istovremeno prestalo i pravo ovrhovoditelja tražiti ispunjenje tražbine. Obzirom se u konkretnom slučaju ne radi o postupku izravne naplate novčane tražbine predviđene odredbom članka 209. Ovršnog zakona pa stoga ovršenik ne može koristiti pravna sredstva ovršenika u postupku izravne naplate iz članka 210. Ovršnog zakona, već se radi o izvansudskoj ovrsi, a na koju se primjenjuju odredbe članka 284. Ovršnog zakona to ovršenik može jedino i isključivo koristiti pravna sredstva propisana odredbom članka 284. stavak 5. Ovršnog zakona te je isti stoga i podnio ovu žalbu nakon proteka roka te zatražio odgodu ovrhe. U svom prijedlogu, ovršenik navodi i kako mu nije jasno na temelju čega mu je Financijska agencija zaplijenila novčana sredstva obzirom isti nije imao saznanja da se protiv njega vodi ovršni postupak jer nije niti zaprimio rješenje o ovrsi. Slijedom navedenog, ovršenik predlaže da sud uvaži žalbu ovršenika te da ukine sve provedene radnje i obustavi ovrhu te da ujedno odmah donese rješenje o odgodi ovrhe i dostavi ga Agenciji, kao i da ovršeniku naknadi troškove ovog postupka.

2. Prijedlog ovršenika dostavljen je ovrhovoditelju radi očitovanja te se ovrhovoditelj u dodijeljenom mu roku od 8 dana očitovao na način da je isti osporio navode ovršenika. Ovrhovoditelj u svom podnesku od 31. srpnja 2026. navodi kako je predmetno rješenje o ovrsi prvi puta bilo dostavljeno na provedbu Financijskoj agenciji dana 09. ožujka 2011. godine te je isto bilo zavedeno u redoslijed naplate. Predmetna osnova isknjižena je iz redoslijeda naplate 04. kolovoza 2018. te je od tada ponovno počeo teći zastarni rok od deset godina. Slijedom navedenog, ovrhovoditelj ističe da je ovršenikov prigovor zastare u cijelosti neosnovan. U odnosu na ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, ovrhovoditelj ističe da su navodi ovršenika paušalni i nisu ničime dokazani. Odredbom članka 65. Ovršnog zakona taksativno su navedeni razlozi zbog kojih sud može na prijedlog ovršenika u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu štetu ili teško nadoknadivu štetu ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, a nakon što sud utvrdi da su obje pozitivne pretpostavke, objektivni i subjektivni uvjet za odgodu ovrhe ispunjeni. Ovrhovoditelj navodi kako u konkretnom slučaju nisu kumulativno ispunjeni subjektivni i objektivni uvjeti za odgodu ovrhe jer ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi mu provedbom ovrhe nastala nenadoknadiva šteta ili teško nadoknadiva šteta ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje već je samo paušalno naveo da traži odgodu ovrhe. Slijedom svega navedenog, predlaže sudu odbiti prijedlog ovršenika kao neosnovan.

3. Odredbom članka 53. stavkom 1. Ovršnog zakona ("Narodne novine", broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2020., 114/2022. i 06/2024. – dalje: OZ) propisano je kako ovršenik može zbog razloga iz članka 50. stavka 1. točke 7. i točaka 9. do 11. ovoga Zakona podnijeti žalbu protiv rješenja o ovrsi i nakon njegove pravomoćnosti ako taj razlog nije mogao iz opravdanih razloga istaknuti već u roku za žalbu protiv toga rješenja. Stavkom 2. istog članka propisano je da se žalba iz stavka 1. ovoga članka može podnijeti sve do dovršetka ovršnoga postupka , dok je stavkom 3. propisano da je ovršenik dužan u žalbi iz stavka 1. ovoga članka istaknuti sve razloge iz stavka 1. ovoga članka koje može istaknuti u vrijeme njezina podnošenja i dokaze kojima potkrepljuje svoje navode. Ovršenik je dužan uz žalbu priložiti isprave na koje se poziva u žalbi.

3.1. Odredbom članka 54. OZ-a propisano je da će se žalba iz članka 53. ovoga Zakona dostavit bez odgode ovrhovoditelju, koji se o njoj može očitovati u roku od osam dana. Stavkom 2. istog članka propisano je da kada primi odgovor na žalbu ili kad protekne rok za odgovor, sud će, prema okolnostima slučaja, zakazati ročište radi raspravljanja o žalbi ili će donijeti rješenje bez održavanja ročišta, osim u slučaju iz članka 55. ovoga Zakona.

4. Iz sadržaja podnesene žalbe proizlazi kako se ovršenik poziva na odredbu članka 50. stavka 1. točke 11. OZ-a, odnosno da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom.

5. Uvidom u podnesak i dostavljenu dokumentaciju od strane Financijske agencije od 11. kolovoza 2026. (list 17-26 spisa), a koju dokumentaciju su zaprimili tijekom postupka i punomoćnici stranaka, utvrđeno je kako je ovrhovoditelj dana 12. ožujka 2011. podnio zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba od 26. veljače 2010., poslovni broj Ovrv-19811/10, a koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 06. svibnja 2010. (list 26 i list 22 spisa). Obzirom je ovrhovoditelj podnio predmetno rješenje o ovrsi na izravnu naplatu Financijskog agenciji dana 12. ožujka 2011. ističe se kako je toga dana prvi puta prekinut zastarni rok.

5.1. Nadalje, utvrđeno je da je Financijska agencija isknjižila predmetnu osnovu za plaćanje, odnosno prestala je s izvršenjem predmetne osnove za plaćanje na temelju članka 12. Zakona o provedbi ovrhe na novčanim sredstvima dana 4. kolovoza 2018. (list 25 spisa). Od toga dana, odnosno od dana isknjiženja, počinje teći novi zastarni rok.

5.2. Uvidom u zahtjev za naplatu koji je dostavio sam ovršenik (list 6-10 spisa) utvrđeno je kako je ovrhovoditelj dana 2. srpnja 2026. ponovno podnio Financijskoj agenciji zahtjev za naplatu protiv ovršenika na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba od 26. veljače 2010., poslovni broj Ovrv- 19811/10, a koje je postalo pravomoćno i ovršno dana 06. svibnja 2010 .

6. Odredbom članka 233. stavkom 1. Zakona o obveznim odnosima (˝Narodne novine˝, broj: 35/2005., 41/2008., 125/2011., 78/2015., 29/2018., 126/2021., 114/2022., 156/2022., 145/2023., 155/2023. i 69/2026. – dalje: ZOO) propisano je kako sve tražbine koje su utvrđene pravomoćnom sudskom odlukom ili odlukom drugoga nadležnog tijela javne vlasti, ili nagodbom pred sudom ili drugim nadležnim tijelom, odnosno javnobilježničkim aktom, zastarijevaju za deset godina, pa i one za koja zakon inače predviđa kraći rok zastare.

7. Obzirom je od dana isknjiženja predmetne osnove za plaćanje, odnosno od dana 4. kolovoza 2018., počeo teći novi zastarni rok od deset godina, a ovrhovoditelj je zahtjev za izravnu naplatu protiv ovršenika na temelju iste ovršne isprave i to na temelju pravomoćnog i ovršnog rješenja javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba od 26. veljače 2010., poslovni broj Ovrv-19811/10 podnio Financijskog agenciji dana 2. srpnja 2026. to proizlazi da je ovrhovoditelj unutar zastarnog roka od deset godina podnio predmetnu osnovu za plaćanje na provedbu Financijskoj agenciji te stoga istaknuti prigovor zastare nije osnovan.

8. U odnosu na navod ovršenika kako njemu nije jasno na temelju čega mu je Financijska agencija zaplijenila novčana sredstva obzirom isti nije imao saznanja da se protiv njega vodi ovršni postupak jer nije niti zaprimio rješenje o ovrsi pa je stoga predložio da sud službenim putem od Financijske agencije pribavi dokumentaciju, ističe se kako iz potvrde javnog bilježnika (list 22 spisa) proizlazi da je predmetno rješenje o ovrsi javnog bilježnika Ilinke Lisonek iz Zagreba od 26. veljače 2010., poslovni broj Ovrv-19811/10 postalo pravomoćno i ovršno dana 6. svibnja 2010.

8.1. Za istaknuti je i da ukoliko ovršenik smatra da predmetno rješenje o ovrsi nije moglo steći svojstvo ovršenosti, isto predstavlja žalbeni razlog iz članka 50. stavka 1. točke 2. OZ-a, a zbog kojeg razloga ovršenik nije niti mogao podnijeti žalbu nakon proteka roka.

9. Slijedom navedenog, a sukladno odredbi članka 54. stavka 3. OZ-a sud je odbacio žalbu nakon proteka roka ovršenika TT od 24. srpnja 2026. te odlučio kao u točki I. izreke rješenja.

10. Prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe nije osnovan.

11. Ovršenik u svom prijedlogu predlaže da sud naloži Agenciji da odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava.

12. Odredbom članka 206. stavkom 2. OZ-a propisano je da se na prijedlog za odgodu prijenosa na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovog Zakona o odgodi ovrhe.

13. Odredbom članka 65. OZ-a propisano je kako na prijedlog ovršenika sud može, ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu:

1. ako je protiv odluke na temelju koje je određena ovrha izjavljen pravni lijek, 2. ako je podnesen prijedlog za povrat u prijašnje stanje u postupku u kojemu je donesena odluka na temelju koje je određena ovrha ili prijedlog za ponavljanje postupka,

3. ako je podnesena tužba za poništaj presude izbranoga suda na temelju koje je određena ovrha,

4. ako je podnesena tužba za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužba za utvrđenje njezine ništavosti, 5. ako je ovršenik protiv rješenja o ovrsi izjavio žalbu iz članaka 52. ili 53. ovoga Zakona ili podnio tužbu iz članaka 52. ili 55. ovoga Zakona,

6. ako je ovršenik izjavio žalbu protiv rješenja kojim je potvrđena ovršnost ovršne isprave, odnosno ako je podnio prijedlog za ponavljanje postupka u kojemu je to rješenje doneseno,

7. ako ovršenik ili sudionik u postupku zahtijeva otklanjanje nepravilnosti pri provedbi ovrhe,

8. ako ovrha, prema sadržaju ovršne isprave, ovisi o istodobnom ispunjenju neke obveze ovrhovoditelja, a ovršenik je uskratio ispunjenje svoje obveze zato što ovrhovoditelj nije ispunio svoju obvezu niti je pokazao spremnost da je istodobno ispuni,

9. ako je Vlada Republike Hrvatske proglasila katastrofu sukladno propisu kojim se uređuje sustav zaštite i spašavanja građana, materijalnih i drugih dobara u katastrofama i velikim nesrećama, a ovršenik je na dan donošenja odluke o proglašenju katastrofe imao prebivalište ili sjedište i obavljao djelatnost na području za koje je proglašena katastrofa,

10. ako se vodi kazneni postupak po službenoj dužnosti u vezi s tražbinom zbog čijeg se prisilnog ostvarenja vodi ovršni postupak,

11. ako ovršna javnobilježnička isprava potječe iz ugovora koji je zaključio potrošač te je, ovisno o raspoloživim dokazima, vjerojatna ništetnost jedne ili više ugovornih odredbi, do podnošenja tužbe za stavljanje izvan snage nagodbe ili javnobilježničke isprave na temelju koje je dopuštena ovrha ili tužbe za utvrđenje njezine ništetnosti, a najdulje u trajanju do 30 dana.

14. Dakle, navedeni uvjeti moraju biti kumulativno ispunjeni. Ističe se kako ovršenik nije dokazao da je ispunjen niti jedan od razloga iz članka 65. stavka 1. OZ-a, a i u vezi druge pretpostavke koja se odnosi na vjerojatnost da bi provedbom ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, odnosno da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje, ističe se kako ovršenik ničime nije dokazao isto obzirom je ovršenik u svom prijedlogu samo naveo kako predlaže da sud odgodi izdavanje naloga bankama za prijenos zaplijenjenih sredstava, obzirom smatra da su Ovršnim zakonom ispunjeni razlozi predviđeni za navedeno.

15. Slijedom navedenog, valjalo je odbiti prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe te je stoga odlučeno kao u točki II. izreke.

16. Obzirom je sud odbacio žalbu nakon proteka roka ovršenika te je odbijen i prijedlog ovršenika za odgodom ovrhe, valjalo je odbiti istoga i sa prijedlogom za naknadu troškova ovog ovršnog postupka te je stoga odlučeno kao u točki III. izreke rješenja.

17. Slijedom svega iznesenog, odlučeno je kao u izreci rješenja.

U Karlovcu 2. rujna 2026.

Sudac: Zrinka Ban

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka može putem ovog suda uložiti žalbu o kojoj odlučuje županijski sud. Žalba se izjavljuje u roku od 8 dana od dostave ovog rješenja, pisanim putem, u dovoljnom broju primjeraka za sud i protivnu stranu.

Dostavljeno:

1. Odvjetničko društvo Hanžeković & partneri iz Zagreba

2. Hrvoje Medarić, odvjetnik iz Karlovca