Republika Hrvatska

Općinski sud u Gospiću

Trg Alojzija Stepinca br. 3

53000 Gospić

Poslovni broj: Pp-1626/2024-7

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Gospiću, po sucu pojedincu Goranu Bukviću, uz sudjelovanje zapisničara Marije Šaban, u prekršajnom postupku protiv prvookrivljenika ZI, koju brani Tamara Crnkić Gotovac, odvjetnica iz Zagreba i drugookrivljenika ZIC, zbog prekršaja iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“, broj: 41/77., 52/87., 47/89., 55/89., 5/90. – pročišćeni tekst, 30/90. – ispravak pročišćenog teksta, 47/90., 29/94., 114/22. i 47/23.), u prekršajnom postupku pokrenutom podnošenjem optužnog prijedloga ovlaštenog tužitelja Policijske uprave ličko-senjske, Policijske postaje Otočac KLASA: 211-07/24- 5/30766, URBROJ: 511-04-06-24-1 od 8. studenoga 2024., ispitujući optužni prijedlog, izvan glavne rasprave, dana 2. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Prvookrivljenik ZI, kći Z, rođena u [adresa] **.**.1960., s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno neosuđivana, protiv koje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo

Drugookrivljenik ZIC, kći J, rođena u [adresa] **.**.1978., s prebivalištem u [adresa], državljanka Republike Hrvatske, OIB: [osobni identifikacijski broj], prekršajno neosuđivana, protiv koje se ne vodi postupak za drugi prekršaj ili kazneno djelo

na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona

oslobađaju se od optužbe

da su 2. lipnja 2024. u 18:40 sati u [adresa] narušavale javni red i mir građana na način da je prvookrivljena ZI kada je čula da je nešto udarilo u hodniku izašla iz stana i vidjela da je njezin ormarić za cipele sandukom za drva obitelji ZIC naguran na vrata njezinog stana i potom vikala po hodniku, da bi nakon toga iz susjednog stana izašla drugookrivljena ZIC koja je u hodniku zatekla prvookrivljenu ZI, koja joj se obratila riječima: „Šta sam i tko sam ja, ne možete vi zauzeti hodnik, morat ćemo podijelit zid hodnika na pola“ na što je drugookrivljena ZIC odgovorila riječima: „Smiri se ženo, što ti je, lijepo razgovaraj sa mnom, nemoj lagati da ti ja govorim ružne riječi“, a zatim je prvookrivljena ZI vrijeđala drugookrivljenu ZIC pogrdnim riječima: „Jebem ti mater, zašto me non stop uznemiravate“, da bi potom drugookrivljena ZIC također vrijeđala prvookrivljenu ZI pogrdnim riječima: „Razbit ću te, pička ti materina, vještice, jebem ti mater i oca, razbit ću te, izbacit ću te iz zgrade, tebi ovdje nije mjesto“, nakon čega su prestale s daljnjim narušavanjem javnog reda i mira te su se potom udaljile svaka u svoj stan

pa da su time počinile prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira, kažnjiv po tom članku toga Zakona.

II. Na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz članka 138. stavka 2. točke 2. do 5. i točke 7. toga Zakona padaju na teret proračunskih sredstava suda.

Obrazloženje

1. Ovlašteni tužitelj je podnio ovom sudu optužni prijedlog zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog kao u izreci ove presude.

1.2. Prema članku 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira tko se na javnom mjestu tuče, svađa, viče ili na drugi način remeti javni red i mir, kaznit će se za prekršaj novčanom kaznom u iznosu u iznosu od 300,00 do 2000,00 eura ili kaznom zatvora do 30 dana.

1.3. Zakon o prekršajima protiv javnog reda i mira dijeli javna mjesta na dvije skupine: realna i fiktivna.

1.3.1. Pod (realnim) javnim mjestima podrazumijevaju se ona javna mjesta koja su trajno dostupna neograničenom broju osoba, primjerice ulice, trgovi, parkovi, šetališta i slično. Također, pod javnim mjestima podrazumijevaju se i ona javna mjesta koja su namijenjena neograničenom broju osoba, ali uz određena ograničenja, koja se mogu odnositi na radno vrijeme ili neke druge uvjete, primjerice kazališta, trgovine, ugostiteljski objekti otvorenoga tipa, sredstva javnog prijevoza, brodovi, zrakoplovi, vlakovi, stadioni i sportske dvorane, uredi i čekaonice javnih službi, banaka i drugih institucija, namijenjenih za pristup njihovih stranki i drugih građana i sl.

1.3.2. Fiktivna javna mjesta, tj. ona mjesta koja po svojoj namjeni nisu javna mjesta, ali pod određenim uvjetima to mogu biti. Javnost takvog mjesta procjenjuje se po tome je li na javnom mjestu nastupila posljedica, odnosno je li se radnja prekršaja zaista reflektirala na javnom mjestu. Tako se javnim mjestom mogu smatrati dvorišta i terase privatnih kuća ili hodnici stambenih zgrada, ali pod uvjetom da u vrijeme počinjenja prekršaja postoje okolnosti koju radnju čine dostupnom javnosti – izloženi su pogledu javnosti ili je posljedica nastupila na javnom mjestu.

2. Okrivljenicima se optužnim prijedlogom stavlja na teret da su prekršaj počinili na hodniku (zgrade na adresi [adresa]) što znači da se terete za prekršaj na fiktivnom javnom mjestu.

2.1. Bitno obilježje predmetnog prekršaja da je posljedica nastupila na javnom mjestu. U takvom slučaju u činjeničnom opisu mora biti navedeno (opisano) da se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu, bez koje okolnosti u činjeničnom opisu, djelo nije prekršaj.

2.2. U konkretnom slučaju, okrivljenicima se stavlja na teret da su počinili prekršaj iz članka 13. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira za koji je „javnost mjesta“ konstitutivni element bića prekršaja.

2.3. Prema odredbi članka 160. stavka 2. Prekršajnog zakona optužni prijedlog sadrži, između ostalog, činjenični opis radnje prekršaja iz koje proistječe zakonsko obilježje prekršaja, pa stoga, nije dostatan opis iz optužnog prijedloga u kojem nije navedeno je li se ponašanje okrivljenika reflektiralo, znači da je bilo vidljivo ili čujno, na neograničeno otvorenom javnom mjestu. U konkretnom slučaju ne može se raditi o inkriminiranom prekršaju.

2.4. Zakonski opis odnosno pravno kvalificiranje prekršaja je podvođenje odlučnih činjenica sadržanih u činjeničnom opisu pod biće odgovarajućeg prekršaja. Iz navedenog razloga, sve odlučne činjenice nužno moraju biti navedene isključivo u činjeničnom opisu prekršaja. U protivnom, dakle u nedostatku bilo kojeg konstitutivnog elementa bića prekršaja u činjeničnom opisu, opisano djelo nije prekršaj.

3. U predmetnoj situaciji, sud nije dužan, a zapravo niti ovlašten, pozvati tužitelja na ispravak donosno dopunu optužnog prijedloga kada, ispitujući optužni prijedlog, nađe da djelo koje se okrivljeniku stavlja na teret nije prekršaj. U takvoj procesnoj situaciji, prema citiranoj zakonskoj odredbi sud je dužan odmah donijeti presudu kojom se okrivljenik oslobađa od optužbe. To iz razloga što članak 161. stavak 6. (a i članak 161. stavak 5.) Prekršajnog zakona ima prednost pred člankom 161. stavkom 4. Prekršajnog zakona odnosno primjena članka 161. stavka 4. Prekršajnog zakona može eventualno doći u obzir ako sud ne donese odluku na temelju članka 161. stavka 5. ili članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona. U fazi ispitivanja optužnog prijedloga, a o tome se ovdje radi, sud nije ovlašten ocjenjivati dokaze i donositi bilo kakve zaključke u tom smislu (tako i Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske poslovni broj: Ppž-2471/2026 od 18. ožujka 2026. i Ppž-2981/2026 od 14. lipnja 2026.).

4. Budući da se, poštujući načelo zabrane reformatio in peius, ne može mijenjati činjenični opis prekršaja, navođenjem potpunog činjeničnog opisa radnje prekršaja iz kojeg proistječe zakonsko obilježje prekršaja, na temelju članka 161. stavka 6. Prekršajnog zakona odlučeno je kao u točki I. izreke ove presude. Odluka o troškovima donesena je na temelju članka 140. stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona (točka II. Izreke presude).

ZAPISNIČAR

SUDAC

Marija Šaban

Goran Bukvić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:

Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 8 (osam) dana od dana dostave ove presude. Žalba se pisano podnosi Viskom prekršajnom sudu Republike Hrvatske putem ovog suda u dva istovjetna primjerka.

Dostaviti:

1. Ovlašteni tužitelj PU ličko-senjska, PP Otočac, Otočac, Ćirila i Metoda 4

2. Prvookrivljenik ZI, [adresa]

3. Drugookrivljenik ZIC, [adresa]

4. Branitelj – odvjetnica Tamara Crnkić Gotovac, Zagreb, Tuškanac 37a (e- komunikacija)