REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU
Ulica grada Vukovara 84
10 000 ZAGREB
Poslovni broj: R1-543/2026-5
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Općinski građanski sud u Zagrebu, po sucu Lei Golomeić, u pravnoj stvari predlagatelja predlagatelja ČT, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupana putem punomoćnika HT, [adresa] protiv protustranke ET, prije na adresi [adresa], Republika Srbija, radi priznanja strane sudske odluke, dana 2. rujna 2026.
r i j e š i o j e
I. Odbacuje se prijedlog za priznanje strane sudske odluke od 14. srpnja 2026. kao nedopušten
Obrazloženje
1. Predlagateljica je dana 14. srpnja 2026. podnijela ovom sudu prijedlog za priznanje strane sudske odluke suda u Presude Općinskog suda u Beogradu, P- 190/92 od 27. siječnja 1992. koji prijedlog podnosi radi upisa činjenice razvoda braka u matičnim knjigama Republike Hrvatske.
2. Zakon o međunarodnom privatnom pravu u čl.67.st.1. (Narodne novine broj: 101/2017 i 67/2023 – ZMPP) propisuje da podnositelj zahtjeva za priznanje strane sudske odluke – predlagatelj, uz odluku čije priznanje traži, mora podnijeti i dokaz o pravomoćnosti te odluke po pravu države u kojoj je donesena (čl.67.st.1. ZMPP). Prema odredbi čl. 68. st. 2. ZMPP-a, propisano je da će sud Republike Hrvatske odbiti priznanje strane sudske odluke, ako u povodu prigovora stranke protiv koje se priznanje traži utvrdi da u postupku u kojem je odluka donesena bilo povrijeđeno pravo te stranke na sudjelovanje. Naime, s obz irom na sadržaj čl. 68. Zakona o međunarodnom privatnom pravu, proizlazi kako je rješenje o priznanju strane sudske odluke nužno dostaviti protustranci, odnosno osobi protiv koje se priznanje traži, koja ima pravo izjaviti prigovor na rješenje o priznanju strane sudske odluke.
2.1. Zakon o parničnom postupku u čl.106.st.1. i 2. (Narodne novine broj:
53/1991, 91/1992, 112/1999, 88/2001, 117/2003, 88/2005, 2/2007, 84/2008, 123/2008, 57/2011, 148/2011, 25/2013, 89/2014, 70/2019, 80/2022,114/2022, 155/23, 146/25 – ZPP), koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP), propisuje da podnesci moraju biti razumljivi i moraju sadržavati sve ono što je potrebno da bi se u vezi s njima moglo postupiti. Podnesci osobito trebaju sadržavati: oznaku suda, ime, prebivalište, odnosno boravište stranaka, njihovih zakonskih zastupnika i punomoćnika, ako ih imaju, osobni identifikacijski broj (OIB) stranke koja podnosi podnesak, predmet spora, sadržaj izjave i potpis podnositelja.
3. Rješenjem od 18. kolovoza 2026. sud je predlagateljici, sukladno čl.109.st.4. ZPP – a, naložio u roku 8 dana od primitka rješenja, dopuniti prijedlog od 14. srpnja 2026. na način da način da navede ime i prezime protustranke, adresu njezina prebivališta i OIB ako joj je isti dodijeljen.
4. Predlagateljica je podneskom od 31. kolovoza 2026. dopunila prijedlog te navela da je protustranka ET preminuo **.**.2020., dakle prije pokretanja ovog postupka u ovoj pravnoj stvari, slijedom čega dostava prijedloga protustranci, kao i omogućavanje protustranci da se o prijedlogu očituje, objektivno nije moguća. Uz navedeni podnesak predlagateljica je dostavila smrtni list za protustranku.
5. Naime, u postupku priznanja strane sudske odluke prijedlog mora sadržavati podatke na temelju kojih je moguće pouzdano utvrditi identitet i adresu protustranke, odnosno njezinu točnu adresu, OIB, ako ga ima, ili datum rođenja, budući da je sud, sukladno pravilima postupka priznanja strane sudske odluke, dužan prijedlog dostaviti protustranci radi omogućavanja očitovanja i iznošenja eventualnih prigovora. Od dostave prijedloga protustranci može se odstupiti jedino kada su predlagatelj i protustranka suglasno podnijeli prijedlog za priznanje strane sudske odluke. Osim toga, rješenje kojim se prihvaća prijedlog za priznanje strane sudske odluke mora biti dostavljeno protustranci radi omogućavanja ostvarivanja prava na žalbu, nakon čega, protekom roka za žalbu, odnosno nakon pravomoćnog okončanja žalbenog postupka, takvo rješenje može steći svojstvo pravomoćnosti i proizvoditi pravne učinke. Budući da iz dostavljenog smrtnog lista proizlazi da je protustranka ET preminuo prije pokretanja ovog postupka, protiv preminule osobe nije moguće provoditi postupak priznanja strane sudske odluke niti joj se može omogućiti ostvarivanje procesnih prava koja joj pripadaju kao protustranci. Stoga, imajući u vidu da je smrt protustranke nastupila prije podnošenja prijedloga, nije riječ o nedostatku koji bi se mogao otkloniti određivanjem druge adrese za dostavu, već o okolnosti koja onemogućuje vođenje postupka protiv navedene osobe.
6. Odredbom članka 82. ZPP-a koji se u izvanparničnom postupku primjenjuje na temelju čl.2. i 8. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 - ZIP) propisano je kako sud u tijeku cijelog postupka po službenoj dužnosti, pazi može li osoba koja se pojavljuje kao stranka biti stranka u postupku i je li parnično sposobna, zastupa li parnično nesposobnu stranku njezin zakonski zastupnik i ima li zakonski zastupnik posebno ovlaštenje kad je ono potrebno. Odredbom čl. 9. st. 1. ZIP-a propisano je da sud će tijekom cijelog postupka po službenoj dužnosti paziti na nedostatke koji se tiču stranačke sposobnosti stranaka, urednog zastupanja stranaka te posebnih ovlasti potrebnih za vođenje postupka
7. Iz naprijed iznijetoga, proizlazi da protustranka u trenutku podnošenja prijedloga nije bila živa, zbog čega nije imala stranačku sposobnost sukladno odredbi članka 77 st.1. ZPP-a. Gubitak stranačke sposobnosti zbog tužitelja ili tuženika, prije podnošenja tužbe predstavlja neotklonjiv nedostatak u smislu odredbe članka 83. ZPP - a (Zaključak sa sastanka predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske održanog 27. studenog 2019.)
8. Slijedom svega iznijetoga, kako smrću fizičke osobe prestaje stranačka sposobnost, to proizlazi da je prijedlog podnesen protiv osobe koja nije bila živa, obzirom da je u tijeku postupka utvrđeno da je ista preminula prije podnošenja prijedloga u ovoj pravnoj stvari, a koji prema ocjeni ovoga suda predstavlja neotklonjivi nedostatak koji sprječava daljnje vođenje postupka priznanja strane sudske odluke. Iz razloga jer protustranka ne može biti stranka zbog toga što je preminula prije podnošenja prijedloga, a koji prema ocjeni ovoga suda predstavlja neotklonjivi nedostatak koji sprječava daljnje vođenje ovoga postupka sud je primjenom odredbe članka 83. st. 5. ZPP-a u svezi sa odredbom čl.2. i 8. Zakona o izvanparničnom postupku (Narodne novine broj: 59/2023 – ZIP) koji se primjenjuje u ovome postupku odlučio kao u izreci ovoga rješenja. Takvo stajalište suda u skladu je sa odlukama Županijskog suda u Puli- Pola, Gž-225/2025, Županijskog suda u Osijeku, Gž-eu-1/25, Gž-1343/2022, Županijskog suda u Vukovaru, Gž-733/2022.
U Zagrebu, 2. rujna 2026.
Sudac:
Lea Golomeić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ovog rješenja nezadovoljna stranka ima pravo izjaviti žalbu u roku petnaest (15) dana od primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi županijskom sudu, putem ovog suda, u dovoljnom broju primjeraka (čl.36.st.1. ZIP).
DOSTAVITI:
1. Predlagatelju putem punomoćnika za primanje pismena
