Poslovni broj: P-348/2023-46
REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U VELIKOJ GORICI
Stalna služba u Ivanić-Gradu
Ivanić Grad, Športska 2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Velikoj Gorici, Stalna služba u Ivanić-Gradu, po sucu toga suda Nenadu Tudoru kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja ĆL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Romanu Biharu, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Kapitel d.o.o. iz Ivanić-Grada, Trg Vladimira Nazora 15, OIB 44838895379, zastupanog po direktoru UL, a on po punomoćniku Zoranu Badovincu, odvjetniku u Zagrebu, radi povišenja rente, nakon provedene javne glavne rasprave zaključene 14. srpnja 2026. u nazočnosti punomoćnika stranaka, temeljem čl. 335 Zakona o parničnom postupku, 2. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I Nalaže se tuženiku Kapitel d.o.o. iz Ivanić-Grada, Trg Vladimira Nazora 15, OIB 44838895379, da u roku od 15 dana tužitelju ĆL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], isplati iznos od 4.590,90 EUR sa zakonskom zateznom kamatom na svaki pojedinačni mjesečni obrok rente po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, time da je referentna stopa ona kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, ili granična kamatna stopa proizašla iz natječanih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, koja teče:
za rujan 2023. na iznos od 229,36 EUR od 15. listopada 2023.
za listopad 2023.na iznos od 229,36 EUR od 15. studenoga 2023. za studeni 2023. na iznos od 229,36 EUR od 15. prosinca
za prosinac 2023. na iznos od 263,42 EUR od 15. siječnja 2024. za siječanj 2024. na iznos od 263,42 EUR od 15. veljače 2024.
za veljaču 2024. na iznos od 263,42 EUR od 15. ožujka 2024.
za ožujak 2024. na iznos od 238,25 EUR od 15. travnja 2024.
za travanj 2024. na iznos od 261,32 EUR od 15. svibnja 2024.
za svibanj 2024. na iznos od 261,32 EUR od 15. lipnja 2024.
za lipanj 2024. na iznos od 261,32 EUR od 15. srpnja 2024.
za srpanj 2024. na iznos od 261,32 EUR od 15. kolovoza 2024.
za kolovoz 2024. na iznos od 227,89 EUR od 15. rujna 2024.
za rujan 2024. na iznos od 244,60 EUR od 15. listopada 2024.
za listopad 2024. na iznos od 244,60 EUR od 15. studenoga 2024. za studeni 2024. na iznos od 244,60 EUR od 15. prosinca 2024. za prosinac 2024. na iznos od 248,60 EUR od 15. siječnja 2025. za siječanj 2025. na iznos od 309,37 EUR od 15. veljače 2025.
za veljaču 2025. na iznos od 309,42 EUR od 15. ožujka 2025.
sve do isplate, a od ožujka 2025. pa ubuduće da tužitelju plaća stalnu mjesečnu rentu po osnovi gubitka u zaradi u mjesečnom iznosu od 309,37 EUR počev od 1. ožujka 2025. najkasnije do svakog 15. dana u mjesecu za tekući mjesec, time da je sve dospjele mjesečne iznose rente dužan platiti odjednom sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od dana dospjeća svakog pojedinačnog mjesečnog obroka rente pa do isplate, po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, time da je referentna stopa ona kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, ili granična kamatna stopa proizašla iz natječanih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
II Nalaže se tuženiku tuženiku Kapitel d.o.o. iz Ivanić-Grada, Trg Vladimira Nazora 15, OIB 44838895379, da u roku od 15 dana tužitelju ĆL iz [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], naknadi parnični trošak u iznosu od 7.743,27 EUR sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja ove presude 2. rujna 2026. do isplate po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, time da je referentna stopa ona kamatna stopa koju je Europska središnja banka primjenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja, ili granična kamatna stopa proizašla iz natječanih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke.
III U preostalom dijelu preko dosuđenog pod točkom II zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan odbije se za iznos od 4.050,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
Obrazloženje
1.1 Tužitelj ĆL podnio je u ovoj parnici tužbu protiv tuženika i svojeg bivšeg poslodavca trgovačkog društava Kapitel d.o.o. radi povišenja rente, te u tužbi navodi da je kao radnik tuženika 20. travnja 2007. na radu doživio tešku ozl jedu za koju je odgovoran tuženik, pa da je tako i utvrđeno u ovosudnoj parnici presudom od 17. siječnja 2014. poslovni broj P-452/13-19, ispravljenom rješenjem od 3. veljače 2014. poslovni broj P-452/13-23. Dalje navodi tužitelj kako je uslijed ove ozljede nakon završenog liječenja i bolovanja otišao u invalidsku mirovinu, a nakon žalbe tuženika odlukom žalbenog suda citirana je presuda preinačena na način da je tuženiku naloženo da tužitelju isplati 48.622,38 kn (6.453,30 EUR) sa zakonskim zateznim kamatama, a počev od 1. lipnja 2010. godine pa na dalje plaćanje mjesečne rente u iznosu od 380,07 kn (50,44 EUR). Renta je tužitelju dosuđena po osnovi izgubljene zarade.
1.2 Tužitelj drži da su se od vremena donošenja citiranih sudskih odluka izmijenile prilike, pa da sada svakog mjeseca gubi veći iznos od već presuđene mjesečne rente. Konkretno, da nije bilo štetnog događaja tužitelj drži da bi sada primao plaću u visini 700,00 EUR (5.274,15 kn), dok sada prima mirovinu u visini 350,00 EUR (2.637,08 kn). Prema tome svakog mjeseca tužitelj gubi 350,00 EUR, tako da (prvobitnim) tužbenim zahtjevom tužitelj potražuje od tuženika mjesečnu rentu u iznosu od 700,00 EUR, počev od 1. rujna 2023. pa na dalje. Nakon provedenog dokaza vještačenjem, konačno postavljenim tužbenim zahtjevom (list 108-109) tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 4.590,90 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, te počev od ožujka 2025. na dalje mjesečnu rentu u iznosu od 309,37 EUR, dospjelu 15. dana u mjesecu za tekući mjesec. Tužitelj potražuje i troškove postupka.
1.3 U prilogu tužbe tužitelj je dostavio presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici od 14. svibnja 2014. broj Gžr-23/14-2 (list 3-6).
2.1 U odgovoru na tužbu (list 13-16) tuženik je osporio osnovu i visinu tužbenog zahtjeva. Priznaje štetni događaj, ali ističe kako ga je svojim činjenjem i nečinjenjem uzrokovao upravo sam tužitelj. Upućuje na ovosudni parnični postupak poslovn i broj P-452/13 (ranije P-378/09) i presudu Županijskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Gžr-23/2014, kojim odlukama je utvrđen doprinos tužitelja (kao oštećenika) u uzrokovanju štetnog događaja (prema tome i štete) u omjeru od 50%. Dalje tuženik ističe da je u upravnom postupku kod HZMO rješenjem od 26. veljače 2009. kod tužitelja utvrđena profesionalna nesposobnost za rad, koja je uzrokovana ozljedom na radu u omjeru od 80% i bolešću u omjeru od 20%, te je tužitelju priznato pravo na invalidsku mirovinu. Tuženik navodi kako je zbog štetnog događaja protiv njega pokrenut i prekršajni postupak, koji je međutim obustavljen, jer nije utvrđeno da bi tuženik proces rada organizirao zanemarivši propise o zaštiti na radu. Na koncu, tuženik konstatira da je tužitelj pogrešno izračunao visinu izgubljene zarade odnosno visinu rente, da nije uračunao umanjenje od 50% kao niti daljnje umanjenje od 20%, obzirom da je invalidska mirovina po osnovi ozljede na radu tužitelju priznata upravo u omjeru od 80%.
2.2 U prilogu odgovora na tužbu tuženik je dostavio rješenje HZMO od 9. veljače 2009. (list 21-22), rješenje HZMO od 26. veljače 2009. (list 18-20), potpisanu izjavu tužitelja od 20. travnja 2007. (list 23), i rješenje Prekršajnog suda u Ivanić-Gradu od 8. travnja 2009. broj GS-95/07 (list 24-25).
3 Tijekom postupka sud je izveo sve dokaze koje su stranke predložile, a nakon analize i ocjene tih dokaza, svakog za sebe i svih zajedno, sud nalazi da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
4 Uvidom u ovosudni spis parničnog predmeta poslovni broj P-452/2013 (ranije P-378/2009) utvrđeno je da je ovosudnom presudom od 17. siječnja 2014. broj P - 452/13-19, ispravljenom rješenjem od 3. veljače 2014. broj P-452/13-23, djelomice potvrđenom i djelomice preinačenom presudom Županijskog suda u Velikoj Gorici od 14. svibnja 2014. broj Gžr-23/14-2 pravomoćno dosuđena tužitelju renta u mjesečnom iznosu od 380,07 kn, upravo kako se navodi u tužbi. Doprinos tužitelja kao oštećenika pravomoćno je utvrđen u omjeru od 50%, kako se također navodi u tužbi. 5 Saslušan kao stranka, tužitelj ĆL navodi (list 58) da je u mirovini od 2009. godine, a tijekom vremena zdravstveno stanje mu se nešto i pogoršalo. Obrađuje vrt i drži nešto malo peradi. Renta mu se isplaćuje neredovito i sa zakašnjenjima, ponekad za cijelu godinu odjednom, time da za zakašnjele isplate nikada nije ništa primio po osnovi zateznih kamata.
6 Direktor tuženika UL saslušan kao stranka navodi (list 59) nema saznanja zbog čega tuženo trgovačko društvo tužitelju rentu ne isplaćuje redovito. Potvrđuje da tuženik i sada ima zaposlene radnike iste struke odnosno kvalifikacije kao i tužitelj. Ne zna koliku sada plaću prima takav polukvalificirani radnik, iako upravo on određuje visinu plaća radnika tuženika. Osim rente, tuženik isplaćuje još i invalidsku mirovinu na račun HZMO-a. Saznao je da tužitelj radi u građevini, ali nije prijavljen i ne plaća poreze i doprinose.
7 Neosnovano iz rješenja HZMO od 9. veljače 2009. (list 21-22) i od 26. veljače 2009. (list 18-20) tuženik zaključuje da rentu tužitelja treba umanjiti u omjeru od 80%, jer je doprinos tužitelja kao oštećenika u uzrokovanju štetnog događaja i š tete pravomoćnom sudskom presudom utvrđen u omjeru od 50%, kako je već navedeno. Iz istog razloga neosnovano tuženik u odgovoru na tužbu prigovara da je štetni događaj uzrokovao isključivo sam tužitelj. Suprotno pravnom stavu tuženika, tužbeni zahtjev tužitelja je osnovan, i to prema odredbama čl. 1088 st. 1 i st. 2 Zakona o obveznim odnosima (NN 35/05, 41/08, 125/11, 78/15, 29/18, 126/21, 114/22, 156/22).
8.1 Radi utvrđenja visine primanja koja bi tužitelj sada ostvarivao da nije bilo štetnog događaja i izračuna razlike između tih primanja i invalidske mirovine koju tužitelj sada stvarno prima, proveden je dokaz vještačenjem po vještaku za financ ije, računovodstvo i poreze Petri Blašković iz Centra za financijska vještačenja d.o.o. iz Zagreba. U nalazu i mišljenju od 21. ožujka 2025. (list 39-43) vještak Petra Blašković u cijelosti je udovoljila traženju suda, uz još dodatno objašnjenje u očitovan ju od 10. listopada 2025. (list 69), nakon primjedaba tuženika. Međutim, kako je istaknula u dopunskom usmenom nalazu i mišljenju na ročištu 12. studenoga 2025. (list 73), budući o tome u spisu predmeta nema podataka nije utvrdila da li je tuženik redovito isplaćivao rentu, niti je taj podatak istraživala. Stoga je po nalogu suda (list 74) tuženik te podatke dostavio naknadno (list 79-86), uključujući obračun kamata. Stoga je vještak Petra Blašković uzela u obzir još i ove uplate tuženika i ponovo izračunala razliku između očekivane neto plaće i stvarno isplaćenih iznosa invalidske mirovine u dopunskom pisanom nalazu i mišljenju od 21. travnja 2026. (list 100 -101) i razliku prikazala u tablici za razdoblje od rujna 2023. godine do veljače 2025 godine. U koloni broj 18 tablice (list 101) prikazana je razlika između primanja koja bi tužitelj ostvarivao da nije bilo štetnog događaja i invalidske mirovine koju stvarno prima, ali umanjena za doprinos tužitelja u omjeru od 50%. Na temelju ovih izračuna vještaka konačno formuliranim tužbenim zahtjevom (list 108-109) tužitelj potražuje od tuženika isplatu iznosa od 4.590,90 EUR kao zbroja mjesečnih renti za razdoblje od rujna 2023. do veljače 2025. godine, sa zakonskim zateznim kamatama na svaki mjesečni iznos rente, te ubuduće od ožujka 2025. godine na dalje po 309,37 EUR mjesečno.
8.2 Sud prihvaća kao istinit nalaz i mišljenje liječnika vještaka Petre Blašković jer je u svojem nalazu i mišljenju bila jasna i uvjerljiva, a za vještačenje je koristila nespornu dokumentaciju.
9.1 Tužitelj je u sporu uspio u cijelosti, pa je o troškovima postupka sud odlučio primjenom čl. 154 st. 1 Zakona o parničnom postupku. Tužitelj je troškovnikom (list 117) potraživao trošak postupka u ukupnom iznosu od 11.793,27 EUR, od čega po osnovi pristojbe na tužbu 13,27 EUR, pristojbe na presudu 30,00 EUR, po osnovi troška vještačenja 500,00 EUR, te po osnovi zastupanja prema odredbama odvjetničke Tarife 11.250,00 EUR.
9.2 Primjenom odredaba čl. 151. i čl. 155. Zakona o parničnom postupku sud tužitelju nije priznao kao potrebne troškove sastavljanja obrazloženih podnesaka od 12. lipnja 2025. (list 51-52), od 10. srpnja 2025. (list 62-63), od 11. studenoga 2025. (list 71-72), od 27. studenoga 2025. (list 87-88), i podneska od 24. lipnja 2026. (list 110), u ukupnom iznosu od 4.050,00 EUR. U podnescima od 12. lipnja 2025. (list 51- 52), od 10. srpnja 2025. (list 62-63), od 11. studenoga 2025. (list 71-72), i od 27. studenoga 2025. (list 87-88) tužitelj nepotrebno preuranjeno „precizno određuje“ tužbeni zahtjev, jer je zanemario doprinos tužitelja kao oštećenika u uzrokovanju štetnog događaja iako to navodi još u tužbi, i ne uzima u obzir isplate koje je primio iako o njima svakako ima saznanja i prije parnice. U podnesku od 24. lipnja 2026. (list 110) tužitelj se nepotrebno poziva na sudsku praksu koja upućuje na osnovanost tužbenog zahtjeva, što je osim toga tužitelj mogao istaknuti i u prethodnom podnesku od 2. lipnja 2026. (list 108-109).
9.3 Sve druge zatražene troškove u ukupnom iznosu od 7.743,27 EUR sud je tužitelju priznao kao potrebne. To se odnosi na pristojbu na tužbu 13,27 EUR, pristojbe na ovu presudu 30,00 EUR, trošak vještačenja 500,00 EUR, i trošak zastupanja po punomoćniku koji je odvjetnik prema odredbama odvjetničke Tarife uzimajući u obzir vrijednost predmeta spora ukupno 7.200,00 EUR. Ovi troškovi zastupanja sastoje se od sastavljanja tužbe po Tbr. 7.1 odvjetničke Tarife 1.000,00 EUR, sastavljanja jednog obrazloženog podneska po Tbr. 8.1 odvjetničke Tarife 1.000,00 EUR (za svaki podnesak), sastavljanja četiri ostala podneska po Tbr. 8.3 odvjetničke Tarife 50,00 EUR (za svaki podnesak), i zastupanja na pet ročište za glavnu raspravu na kojima se raspravljalo o meritumu ili su se izvodili dokazi po Tbr. 9.1 odvjetničke Tarife.
9.4 Stoga je pod točkom II izreke sud tuženiku naložio da tužitelju naknadi trošak postupka u iznosu od 7.743,27 EUR sa zakonskim zateznim kamatama, dok je iz gore navedenih razloga zahtjev tužitelja za naknadu troškova postupka kao neosnovan pod točkom III izreke odbijen za iznos od 4.050,00 EUR sa zakonskim zateznim kamatama.
U Ivanić-Gradu, 2. rujna 2026.
Sudac:
Nenad Tudor
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude nezadovoljna stranka može izjaviti žalbu u roku od 15 dana, računajući od dana dostave presude. Žalba se podnosi žalbenom sudu putem ovoga suda.
Dna:
Tužitelju po pun.
Tuženiku po pun.
