Republika Hrvatska
Općinski sud u Rijeci
Stalna služba u Opatiji
Maršala Tita 4
51410 Opatija
Poslovni broj P-213/2024-33
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji, po sutkinji Ani Župić, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužitelja 1. RIJEKAPROJEKT d.o.o., [adresa], OIB: 06443766961, 2. RIJEKAPROJEKT ENERGETIKA d.o.o., [adresa], OIB: 96541170357, 3. RPK DESIGN d.o.o., [adresa], OIB: 72218237859, 4. RIJEKAPROJEKT VODOGRADNJA d.o.o., [adresa], OIB: 11358640435, 5. ŽU, [adresa], sada na adresi: [adresa], OIB: 10257468052 6. I.T.T. d.o.o., [adresa], OIB: 82717287037 i 7. RIJEKAPROJEKT PRIMA NOTA d.o.o., [adresa], OIB: 97025108032, svi zastupani po punomoćnici Silvani Demark, odvjetnici u Čavlima, protiv tuženika Grada Rijeke, Korzo 16, Rijeka, OIB: 70499188297, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici iz Odvjetničkog društva Miletić i Barić d.o.o., Rijeka, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane javne glavne rasprave, zaključene 21. srpnja 2026. u prisutnosti zakonske zastupnice tužitelja RIJEKAPROJEKT PRIMA NOTA d.o.o. MU, punomoćnice tužitelja i punomoćnika tuženika, po objavi od 2. rujna 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se tužbeni zahtjev koji glasi:
"Utvrđuje da su tužitelji stekli pravo vlasništva nekretnine označene kao k. č. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to:
- RIJEKAPROJEKT d.o.o., OIB: 06443766961, u 3386/10000 dijela,
- RIJEKAPROJEKT ENERGETIKA d.o.o., OIB: 96541170357, u 1684/10000 dijela,
- RPK DESIGN d.o.o., OIB: 72218237859, u 1240/10000 dijela,
- RIJEKAPROJEKT VODOGRADNJA d.o.o., OIB: 11358640435 u 1067/10000 dijela,
- ŽU, OIB: [osobni identifikacijski broj], u 786/10000 dijela,
- I.T.T. d.o.o., OIB: 82717287037, u 576/10000 dijela,
- RIJEKAPROJEKT PRIMA NOTA d.o.o., OIB: 97025108032, u 1261/10000 dijela,
slijedom čega je tuženik Grad Rijeka dužan trpjeti da se u zemljišnim knjigama izvrši upis prava vlasništva s njegovog imena na imena tužitelja uz istovremeno brisanje prava vlasništva Grada Rijeke.
Nalaže se tuženiku da tužiteljima isplati troškove parničnog postupka zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim od dana donošenja prvostupanjske presude, po stopi propisanoj čl. 29. st. 2. Zakona o obveznim odnosima, koja se određuje za svako polugodište uvećanjem prosječne kamatne stope na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunate za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu za tri postotna poena, sve do isplate, svakom u pripadajućem dijelu iz točke 1. ove presude, u roku od 15 dana."
II. Nalaže se tužiteljima da tuženiku naknade parnični trošak u iznosu od 3.750,00 eura, u roku 15 dana.
Obrazloženje
1. Tužitelji u tužbi navode da je u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], upisana nekretnina označena kao k. č. br. [katastarska čestica], u naravi dvorište u ulici Moše Albaharija, površine 214 m2, a kao vlasnik nekretnine upisan Grad Rijeka. Upisano pravo vlasništva na nekretnini opisanoj u toč. 2. tužbe ne odgovara stvarnom stanju vlasništva i posjeda, obzirom da su stvarni suvlasnici nekretnine u cijelosti tužitelji. Slijedom toga, tužitelji su Općinskom sudu u Rijeci podnijeli prijedlog radi pokretanja i otvaranja pojedinačnog ispravnog postupka na nekretninu iz točke 2. tužbe, koji je otvoren pod posl. Br. 88 Z- 10614/20. U navedenom postupku Općinski sud u Rijeci, Stalna služba u Opatiji pod posl. br. 88 Z-10614/20 u Z-18698/20 od 19. veljače 2021. godine donio je rješenje kojim je usvojen prigovor ovdje tuženika kao osnovan te je odbijen prijedlog tužitelja kao predlagatelja radi ispravka prava vlasništva na k. č. [katastarska čestica] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] kao neosnovan pa je naređena provedba tog rješenja zemljišnoknjižnom odjelu Općinskog suda u Rijeci, sve uz obrazloženje da u konkretnom slučaju nije sporno da je nekretnina (ranije oznake k. č. [katastarska čestica]) bila u režimu društvenog vlasništva, međutim da se na nekretninama u društvenom vlasništvu pravo vlasništva nije moglo stjecati dosjelošću, a da je rok za posjedovanje stvari za stjecanje prava vlasništva dosjelošću mogao početi teći tek od 01. listopada 1991. godine kada je na snagu stupio Zakon o preuzimanju Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, a kako se radi o nekretnini koja je iz društvenog vlasništva prešla u vlasništvo Grada Rijeke, vrijeme potrebno za dosjedanje nekretnine na temelju samostalnog poštenog posjeda iznosi 40 godina, koje u ovom slučaju da nije proteklo. Nadalje navode da niti ranije društveno poduzeće Rijekaprojekt Rijeka nije navedene nekretnine u procesu pretvorbe društvenog vlasništva prijavilo u temeljni kapital društva i upisao u vlasništvo jer mu takvo rješenje nije izdao Hrvatski fond za privatizaciju temeljem odredbi Zakona o pretvorbi društvenih poduzeća, a osim toga da su tužitelji od Grada Rijeke zatražili suglasnost za utvrđenje građevne čestice na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] pa proizlazi da oni nisu bili pošteni samostalni posjednici te nekretnine pa nije ispunjena niti ta potrebna pretpostavka za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, pa je analizom svih dokaza i na temelju pravične ocjene utvrdio da tužitelji nisu učinili vjerojatnim postojanje svojeg prava odnosno dokazali osnovanost prijedloga. Protivno iznesenog u rješenju suda, tužitelji držeći svoj zahtjev osnovanim podnose ovu tužbu za ispravak pogrešnog upisa sukladno članku 203. stavak 5 i članku 205. stavak 2. Zakona o zemljišnim knjigama. Naime, tužitelji su suvlasnici zemljišta i etažni vlasnici poslovne zgrade sagrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], koja predstavlja poslovnu zgradu, dvorište, gospodarsku zgradu i plinsku stanicu površine 1457 m2, a koja katastarska čestica odgovara sadašnjim zemljišnoknjižnim k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 10, gospodarska zgrada i plinska stanica u ulici Moše Albaharija površine 1243 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], kao vlasništvo predlagatelja, te k. č. br. [katastarska čestica], površine 214 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], koja je predmet ovog postupka. Iz povijesti promjena na katastarskoj čestici [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] vidljivo je da je navedena nekretnina upisana 1965. godine kao društveno vlasništvo, organ upravljanja Rijekaprojekt Rijeka, te se i danas Rijekaprojekt d.o.o., [adresa], u posjedovnom listu br. 1847 za k. o. [katastarska općina], vodi kao posjednik iste. Kasnijim statusnim promjenama Rijekaprojekt Rijeka i kupoprodajama, vlasništvo predmetne nekretnine stekli su tužitelji. Iz uvjerenja kojeg je izdala Državna geodetska uprava, Područni ured za katastar Rijeka, od dana 13.04.2016. godine, vidljivo je da su građevine: kuća i dvije gospodarske zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], označene plavom bojom, evidentirane prije 15.02.1968., dok su dijelovi tih građevina označene crvenom bojom evidentirane 1995. godine, a izgrađene temeljem građevinske dozvole, kao i da se na istoj nalaze dvije gospodarske zgrade površine 85 m2. Grad Rijeka, Odjel gradske uprave za provedbu dokumenata prostornog uređenja i građenja, pod posl. br. Klasa: UP/I-361-03/13-03/569 dana 08.06.2017. g. donio je Rješenje o izvedenom stanju kojom se ozakonjuje gospodarska zgrada sagrađena na k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u [adresa]. Isto tako, Grad Rijeka je izdao suglasnost radi formiranja građevne česticu postojeće poslovne građevine na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad sukladno grafičkom prilogu. Temeljem istog je izvršeno cijepanje k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja čini sastavni dio k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i koja je predmet je ovog postupka te na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] na koju tužitelji ne polažu pravo. Od svojeg osnutka 1947. godine, bivše društveno poduzeće Rijekaprojekt Rijeka i njegovi pravni sljednici te kasniji stjecatelji nekretnine, ovdje tužitelji, stvarni su vlasnici i posjednici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] čiji sastavni dio, uz sadašnju k. č. br. [katastarska čestica], kuća br. 10, gospodarska zgrada i plinska stanica u ulici Moše Albaharija površine 1243 m2, upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], čini i zemljišno-knjižna k. č. br. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] površine 214 m2, a upis Grada Rijeke je samo formalne naravi. Nikada, cijelo vrijeme posjedovanja, tuženik ni njegovi prednici nisu bili u posjedu prijepora niti su osporavali tužiteljima posjed nekretnine. Nekretnina u naravi čini dio dvorišta iza poslovne zgrade u [adresa], u [adresa], i gospodarsku zgrada u naravi skladište i radionica koja predstavlja sastavni dio poslovne zgrade u [adresa], te je kao posebni dio zgrade upisana je u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], 6. Suvlasnički dio: 289/10000 etažno vlasništvo (E-6), poslovni prostor ukupne neto korisne površine 58,83 m2 u izdvojenom dijelu prizemlja s posebnim pristupom iz Ul. Lj. Matešića i to skladište i radionica označene brojevima 22 i 23, na planu posebnih dijelova zgrade prostor je označen sivom bojom i upisan kao posebno vlasništvo prvotužitelja Rijekaprojekt d.o.o. Nekretnina je omeđena zidovima, ogradama, susjednom zgradom i visokim podzidima te čini sastavni dio ograđenog dvorišta u isključivom posjedu tužitelja i takvo je stanje više od šezdeset godina pa do danas. Tužitelji ističu da je građevinsku dozvolu za gradnju – dogradnju, između ostalog i gospodarske zgrade na današnjoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] predniku tužitelja izdao još 1976.g. prednik tuženika - bivša Općina Rijeka. Naime, na građevinskoj dozvoli UP/I-03, 6371-1976 od 23.08.1976 godine odobrena predniku tužitelja izgradnja nadogradnja poslovnih prostorija zgrade Rijekaprojektu, [adresa] na k. č. [katastarska čestica], z. k. ul. [broj ZK uloška] u kojem se nalazila i ranija k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Da je prednik tuženika smatrao da tužitelji grade na nekretnini koja nije njihovo vlasništvo, već vlasništvo tuženika, zasigurno navedenu građevinsku dozvolu ne bi izdao, a pogotovo ne na istu napisao da se ista izdaje i u odnosu na z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u kojem se upravo nalazila i k. č. [katastarska čestica] iz koje je nastala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Tužitelji ističu da je u postupku pretvorbe i privatizacije predmetna nekretnina procijenjena i unesena u temeljni kapital tužitelja odnosno njihovih prednika. Naime, iz Elaborata o procijenjenoj vrijednosti nekretnina iz lipnja 1992. iz Projekta pretvorbe tužitelja i njihovih pravnih prednika vidljivo je da su poduzeća – prednici tužitelja koji su sudjelovali u postupku pretvorbe i privatizacije, pravni sljednici bivšeg društvenog poduzeća Rijeka projekt Rijeka te da su Projektom pretvorbe obuhvaćene nekretnine: k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] po katastarskom elaboratu odnosno da iste obuhvaćaju zemljišno-knjižne k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Za k.č. k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] dostavljeni su vlasnički listovi, dok su za k. č. [katastarska čestica] dostavljeni posjedovni listovi, što je bila uobičajena praksa kod pretvorbe i privatizacije i prihvaćen dokaz za uključivanje takvih čestica u procjenu. Ukupna površina zemljišta koja je procijenjena u temeljni kapital prednika tužitelja prema Elaboratu o procijenjenoj vrijednosti iznosila je 1485 m2, zajedno sa zgradama među kojima je i gospodarski objekt garaža i radionica bruto građevinske površine 106 m2 sagrađen DIJELOM na sadašnjoj k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a kako se u odnosu na predmetnu česticu radilo o izvanknjižnom vlasništvu koje je prilikom pretvorbe i privatizacije procijenjeno i uneseno u temeljni kapital tužitelja odnosno njihovih prednika, tužitelji osnovano drže da su temeljem istog stekli pravo vlasništva. Radi pojašnjenja ističe se da današnja k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (katastarski operat) ima ukupnu površinu 1457 m2 te se sastoji od zemljišno-knjižnih k.č 2154/1 površine 1243 m2 i k. č. [katastarska čestica] površine 214 m2, sve k. o. [katastarska općina], koje također zajedno imaju površinu od 1457 m2, pa je u postupku pretvorbe i privatizacije čak plaćeno 28 m2 više nego tužitelji smatraju da imaju u vlasništvu. Upućuje se da je tuženik radi usklađenja stvarnog stanja katastarskog i zemljišno-knjižnog stanja i formiranja građevne čestice, 2018. godine tužiteljima izdao suglasnost o formiranju građevne čestice postojeće poslovne građevine na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] unutar koje se u cijelosti nalazi k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koja je predmet ovog postupka. Tužitelji se osobno i putem prednika nalaze u kvalificiranom posjedu predmetne nekretnine od šezdesetih godina prošlog stoljeća, kad su mu nekretnine dodijeljene na korištenje, odnosno čak i od kraja četrdesetih godina prošlog stoljeća, a 1976. g., je prednik tužitelja, uz dozvolu upisanog korisnika – bivše Općine Rijeka, prednika tuženika, dogradio – rekonstruirao postojeću gospodarsku zgradu i uredio dvorište, sve na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] te istu unio u temeljni kapital i izvršio upis posebnog dijela zgrade – spremišta i radionice sagrađene na istoj u zemljišnim knjigama. Prednik tuženika je za gradnju i posjed znao, istu odobrio i nikad, sve do pokretanja pojedinačnog ispravnog postupka, nitko, pa ni tuženik, nije osporavao predniku tužitelja niti tužiteljima posjed i vlasništvo iste. Tužitelji se pozivaju na članak 159. i 160. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, Odluku Ustavnog suda Republike Hrvatske br. U-I-58/1997. i dr. od 17.11.1999. g. te Zakon o izmjenama i dopunama ZVDSP od 20.12.2001. g. te presude Europskog suda za ljudska prava u predmetu Ž , M i Ć protiv Republike Hrvatske. Kao što je rečeno, tužitelji su osobno i putem prednika u kontinuiranom i barem poštenom posjedu predmetnih nekretnika najkasnije od 1965. godine (a i ranije), njihov posjed iznosi više od 50 godina, a istom pravu nije suprotstavljen drugi privatni interes. Posebno ističu da je predmetna nekretnina procijenjena u temeljni kapital prilikom pretvorbe i privatizacije kao izvanknjižna imovina sukladno tadašnjim propisima te da ove okolnosti nesređenog vlasništva te činjenice da je upis tuženika formalne naravi, sud prilikom donošenja odluke svakako treba akceptirati. Slijedom iznesenog, tužitelji smatraju da su pošteni, zakoniti i istiniti posjednici k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kroz zakonom propisano vrijeme te traže da sud donese presudu sadržaja kao i izreci.
2. Tuženik je u odgovoru na tužbu osporio tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti. Ističe da tužitelj nije mogao steći pravo vlasništva prijepora niti dosjelošću niti građenjem. Tuženik ističe da je eventualni prednik tužitelja bivše društveno poduzeće, te se isti ne može pozivati na posjedovanje prije 1991.g., odnosno ne može steći vlasništvo temeljem dosjelosti. Naime, posjedovanje prije pretvorbe je nebitno, a sve obzirom u postupku pretvorbe pravnog eventualnog prednika tužitelja ista nekretnina, protivno navodima tužitelja, nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala. Tužitelj uz tužbu nije dostavio rješenje HFP-a, već samo elaborat o procjeni nekretnina, međutim i iz navedene dokumentacije jasno je razvidno da prijeporna nekretnina nije procijenjena u vrijednost društvenog kapitala. Naime, iz identifikacije nekretnina iz 1992.g. jasno proizlazi da k. č. [katastarska čestica] odgovara katastarskoj k. č. [katastarska čestica] koja u tom trenutku (i to od 1967.g.) ima površinu od 1267m2 (što je vidljivo iz povijesnog posjedovnog lista koji prileži spisu). Nadalje, iz iste identifikacije razvidno je da k. č. [katastarska čestica] odgovara katastarskoj 3560/2 koja ima 217m2. Dakle, godine 1992. ukupna površina k. č. [katastarska čestica], kojih je tužitelj i upisan kao vlasnik, iznosi 1484m2, a iz elaborata o procjeni nekretnina koji je tužitelj dostavio uz tužbu, jasno je da je procijenjena vrijednost za 1485m2. Dakle, u vrijednost kapitala procijenjene su samo k. č. [katastarska čestica], a ne i prijeporna nekretnina, kako to pogrešno tvrdi tužitelj. Nadalje, vezano uz građevinsku dozvolu od dana 23.08.1976. godine tuženik ističe da se ista odnosi isključivo na k. č. br. [katastarska čestica] koje se nalaze u z. k. ul. [broj ZK uloška], a ne i na prijepornu nekretninu, koja je bila upisana u jednom od navedenih uložaka u predmetnom razdoblju. Dakle, građevinska dozvola se odnosi na točno određene nekretnine koje se nalaze u točno određenom z.k.ulošku, a ne odnosi se na sve nekretnine u navedenim z.k. ulošcima. Stoga je tumačenje tužitelja da je građevinska dozvola izdana za cijeli z. k. ul. [broj ZK uloška] i z. k. ul. [broj ZK uloška] u cijelosti netočno. Dakle, građevinska dozvola koja je dostavljena u spis uopće se ne odnosi na nekretninu koja je predmet ovog postupka te ne dokazuje ništa vezano uz vlasništvo iste. Da je navedenog bio svjestan i sam tužitelj jasno proizlazi i iz elaborata procjene u kojem je navedeno da je riječ o bespravnoj gradnji. Također tome u prilog govori i uporabna dozvola iz 1978. godine koja se također odnosi samo na određene dvije nekretnine i to k. č. [katastarska čestica]. Dakle, ni navedena dokumentacija se ne odnosi na nekretninu koja je predmet ovog postupka, a uzurpiranje tuđeg vlasništva uz nedostatak poštenja i vremena potrebnog za dosjelost, ne može dovesti do stjecanja prava vlasništva. Dakle, tužitelji su suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], međutim k. č. br. [katastarska čestica] predstavlja dvorište iza predmetne nekretnine u vlasništvu tuženika. U stvarnosti dio navedene nekretnine predstavlja dvorište, a dio je gospodarska zgrada. Nadalje, 2017. godine predmetna gospodarska zgrada (garaža) legalizirana je rješenjem o izvedenom stanju. No, bitno je za napomenuti da se rješenjem o izvedenom stanju ne rješava pitanje vlasništva nekretnine i tu je zakon vrlo jasan. Također, 2018. godine tuženik je dao suglasnost da 1. tužitelj formira građevnu česticu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], s time da se napominje da predmetna suglasnost više ne vrijedi, budući joj je trajanje ograničeno na dvije godine. Ujedno suglasnost ne predstavlja priznanje prava vlasništva već predstavlja okvir temeljem kojeg se pravo vlasništva može riješiti sporazumno, odnosno kupnjom dijela nekretnine koja bi činila građevinsku česticu. Tužitelji su uz tužbu dostavili posjedovni list iz kojeg je vidljivo da je kao posjednik prijepora upisan Rijekaprojekt-Rijeka, [adresa]. No, navedeno ne dokazuje da je posjednik stekao pravo vlasništva na 1038/1 k. o. [katastarska općina], već samo ukazuje na problem različitog označavanja veličine te oblika katastarskih i gruntovnih čestica. Na nekretnini na kojoj je imao i pravo vlasništva te dokumentaciju za upis navedenog prava, tužitelj se i upisao (2154/1), dok je očito da za k. č. [katastarska čestica] tužitelji ne posjeduju valjanu ispravu kako bi se upisali kao vlasnici te stoga navedeno nisu ni učinili. Tužitelj nije dostavio nikakve isprave koje čine vjerojatnim tužiteljeve tvrdnje o pravu (su)vlasništva na nekretnini 1038/1 k. o. [katastarska općina]. Dakle, prednik tužitelja znao je da mu prijeporna nekretnina nikada nije bila dodijeljena na korištenje, niti je u odnosu na istu ishodovao ikakvu dozvolu za gradnju, stoga isti nije savjestan stjecatelj, niti savjestan graditelj. Nadalje, tuženik ukazuje da je za stjecanje prava vlasništva na nekretninama u vlasništvu jedinica lokalne samouprave potrebno samostalno posjedovati nekretninu u trajanju od 40 godina. Međutim, ukoliko je predmetna nekretnina ranije bila upisana kao društveno vlasništvo, sukladno odredbama čl. 388. st. 4. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima nije moguće stjecanje prava vlasništva nekretnina koje su na dan 08. listopada 1991.g. bile u društvenom vlasništvu, odnosno vrijeme potrebno za dosjelost počinje teći 08. listopada 1991.g. Isto je potvrđeno sudskom praksom (VSRH, Rev-1803/97 od 03.04.2001.g.). Nadalje, obzirom se na dijelu prijepora nalazi garaža, ukazuje se na odredbe OGZ-a te Zakona o osnovnim vlasničkopravnim odnosima, kojima je propisano da za stjecanje prava vlasništva građenjem, zemljište na kojem se gradi ne smije biti u društvenom vlasništvu nego isključivo u privatnom. Prednik tužitelja je svakako bio nesavjestan graditelj jer nije nikada dobio predmetno zemljište na korištenje. Pritom je sudska praksa iskristalizirala sljedeći stav: - ako je netko gradio na zemljištu općenarodne imovine, pa makar i sa znanjem organa upravljanja, ne stječe vlasništvo na zemljištu (iz rj. V.s. NRBIH od 27.01.1955, Gzz 119/55- obj. Zbirka itd. knj. I, sv, I. str.166), - graditelj koji je izgradio građevinu na zemljištu društvenog vlasništva bez odobrenja nadležnog organa ne može postati vlasnikom građevine niti steći trajno pravo korištenja zemljišta na kojem je zgrada podignuta (pravno pravilo 418 bivšeg OGZ-a, iz odluke Okružnog suda u Rijeci Gž-1491/76 od 30.12.1976.g.). Tužitelj dakle nije mogao steći pravo vlasništva građenjem, niti je nositelj bivšeg prava korištenja, raspolaganja i upravljanja jer mu takvo pravo nikada nije dano aktom upravnog organa. Obzirom na navedeno, osnovano je naslovni sud odbio prijedlog ovdje tužitelja u predmetu Z-10614/20 Z-18698/20. Dakle, tuženik osporava tužbu i tužbeni zahtjev kao i sve navode tužitelja, odnosno navodi da tužitelj nije dokazao ni poštenje posjeda, kao ni činjenicu kvalificiranog posjeda. Ujedno se ističe da tužitelj nije dokazao niti vrijeme potrebno za stjecanje prava vlasništva dosjelošću i niti ispunjenje uvjeta za stjecanje prava vlasništva građenjem. Obzirom na sve navode tuženik predlaže naslovnom sudu da nakon provedenog postupka odbije tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti te da obveže tužitelje na naknadu parničnih troškova tuženiku.
3. Sud je izvršio uvid u ovosudno rješenje poslovnog broja Z-10614/20, Z- 18698/20 od 19. veljače 2021. (list 18-22 spisa), povijesni izvadak iz zemljišne knjige (list 103-163 spisa), povijest promjena na katastarskim česticama Područnog ureda za katastar Rijeka od 26. svibnja 2018. (list 37-38 spisa), prijepis posjedovnog lista 1847 i izvod iz katastarskog plana (list 39-40 spisa), Rješenje o izvedenom stanju od 8. lipnja 2018. (list 41-44 spisa), Uvjerenje Područnog ureda za katastar Rijeka od 13. travnja 2016. (list45-46) spisa, izvod iz popisa katastarskih čestica (list 47 spisa), građevinsku dozvolu od 23. kolovoza 1976. (list 48-51 spisa), Elaborat o procijenjenoj vrijednosti nekretnina (list 52-68 spisa), Rješenje o predaji u posjed i na korištenje nacionaliziranog neizgrađenog građevinskog zemljišta od 12. srpnja 1961.(list 91-92 spisa), Rješenje o dozvoli za upotrebu od 10. prosinca 1973. (list 93-94 spisa), rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju (list 166-182 spisa), Elaborat etažiranju poslovne zgrade Rijekaprojekt i srpnja 1996. (list 183-235 spisa), geodetski elaborat UOIG Vidmar d.o.o. (list 256-258 spisa), potvrdu Trgovačkog suda u Rijeci poslovnog broja R3-311/25 od 24. travnja 2025. s izvadcima iz sudskog registra (list 271-335 spisa), proveden je dokaz očevidom na licu mjesta i geodetskim vještačenjem( nalaz priložen listu 352-367 i 380-382 spisa), izvršen je uvid u spis poslovnog broja Z-10614/20 te su saslušani svjedoci ĆU, TU, UU, GU, ĐU, JU i KU. Napominje se da je tužitelj predložio saslušanje svjedoka KU nakon zaključenja prethodnog postupka, no kako je to učinjeno jer je pravovremeno predloženi svjedok HU umro, jasno je da je to tužitelj učinio bez svoje krivnje te je sud takav dokaz prihvatio u skladu s člankom 299. stavak 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj 53/91., 91/92., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07. - Odluka USRH, 84/08., 96/08. - Odluka USRH, 123/08.-ispravak, 57/11., 148/11.- pročišćeni tekst, 25/13., 89/14. - Odluka USRH, 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje: ZPP-a).
4. Na temelju isprava navedenih u prethodnom odlomku, čiju autentičnost i sadržaj stranke nisu sporile, utvrđeno je:
– da je Rješenjem o predaji u posjed i na korištenje nacionaliziranog neizgrađenog građevinskog zemljišta od 12. srpnja 1961. poduzeću Rijeka- projekt iz Rijeke predano u posjed i na korištenje nacionalizirano neizgrađeno građevinsko zemljište i to kč. [katastarska čestica] površine 1170 m2 i kč. [katastarska čestica] površine 520 m2, s time da je iz obrazloženja navedenog rješenja razvidno da je takva odluka donesena jer je to poduzeće već upravljalo kao organ upravljanja poslovnom zgradom sagrađenom na gore navedenim česticama, a prilikom izgradnje zgrade nije bilo riješeno pitanje terena,
– da je Rješenjem od 10. prosinca 1973. izdana uporabna dozvola za objekt izgrađen na kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica],
– da je Zavodu za projektiranje Rijekaprojekt izdana 23. kolovoza 1976. građevinska dozvola za izgradnju nadogradnje poslovnih prostorija zgrade "Rijekaprojekta" na kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica],
– da je Elaboratom o procijenjenoj vrijednosti nekretnina sastavljenom po investitoru Rijekaprojekt Niskogradnja u vrijednost nekretnina iskazano zemljište površine 1485 m2 i to prema podacima iz zemljišne knjige (točka 5.1), s time da je pod točkom 4.4. Vanjsko uređenje, što je također dio procjene vrijednosti opisno navedeno da visinska razlika između ceste i ulaza u objekt iznosi 3 metra, u toj visini se proteže kameni potporni zid južnim rubom parcele, oko objekta je betonska pasica 1m širine, a dvorište na sjevernoj strani je od betona s rampom za kolni ulaz, kolni ulaz se zatvara vratima od čeličnih profila, a ograda na istočnoj strani je 1.2 m2 visine također od čeličnih profila; vrijednost tog dijela nekretnine procijenjena je u točki 5.4 Elaborata,
– da su prema rješenjima Hrvatskog fonda za privatizaciju u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt procijenjene nekretnine kč. [katastarska čestica] površine 352,3 čhv i kč. [katastarska čestica] površine 60,5 čhv (svakom sljedniku u odgovarajućem suvlasničkom udjelu)
– da su Elaboratom etažiranja poslovne zgrade Rijekaprojekt iz srpnja 1996. suvlasnici izvršili etažiranje poslovne zgrade prema ranijim odlukama o diobi uključujući zemljište površine 1485 m2 (članak 3. Sporazuma), a prema članku 9. poduzeću Rijekaprojekt Geotehničko istraživanje pripao je poslovni prostor ukupne neto korisne površine 58,83 m2 u izdvojenom dijelu prizemlja, s posebnim pristupom iz Ul. Lj. Matešića, i to skladište i radionica (ranije garaža) označene brojevima 022 i 023, na planu posebnih dijelova zgrade označene sivom bojom, zajedno sa pripadajućim zemljištem. Opisani etažni prostor – posebni dio zgrade upisan je u [broj poduloška] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],
– da je Rješenjem o izvedenom stanju od 8. lipnja 2017. godine, između ostalog, ozakonjena i gospodarska zgrada izgrađena na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], koja je izgrađena prije 15. veljače 1968., ali rekonstruirana naknadno bez akta za građenje (stranica 3, odlomak prvi obrazloženja istog rješenja).
5. Stalni sudski vještak geodetske struke Ivan Sobol u svom je nalazu i mišljenju naveo da se prijepor nalazi u K. O. [katastarska općina], na području Grada Rijeke, u ograđenom betoniranom dvorištu s pristupnom rampom na kojem se nalazi pomoćna zgrada u nastavku koje se nalazi objekt tužitelja na adresi [adresa]. Predmet prijepora obuhvaća dio k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] odnosno k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] po zk.stanju. Predmetna nekretnina pokazana je u cijelosti te se ista nalazi unutar ograđenog dvorišta sjeverno od zgrade na adresi [adresa]. U naravi predstavlja dio dvorišta sa prilaznom rampom, dvorište i dio pomoćnog objekta. Nekretnina je omeđena visokim potpornim zidovima i željeznom ogradom “portunom” sa svoje sjeverne strane. Istočnu granicu predstavlja zid koji dijeli dvorište od javnih stepenica, južna granica nije definirana a nalazi se unutar dvorišta. Zapadna granica proteže se kroz/preko pomoćnog objekta koji se nalazi u dvorištu. Predmet analize je dio sporne nekretnine na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] (Mbr.3214779). Temeljem dostupne arhivske dokumentacije nakon izvršene detaljne analize vještak zaključuje da je ista od osnutka obuhvaćena slijedećim promjenama:
– od revizije terenskom identifikacijom 1953.g k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisuje se u katastarski operat kao kuća br.8,10, dvorište, 2 zgrade i 2 šume i dvor ukupne površine od 2049 m2 u posjedovni list br.1874 u posjedu IU, Mauro, [adresa], OU, T i Narodni odbor Općine Stari Grad.
– godine 1963. temeljem prijavnog lista – br.14-1-122/63, (Z-1141/63) provodi se promjena u zemljišno-knjižnom operatu na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] sa dosadašnjeg stanja: k. č. [katastarska čestica]- vrt u Ulici Moše Albaharija bez upisane površine upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] (O.N.J pod upravom“ Rijekaprojekt“ Rijeka, Moše Alabaharija 10A), k. č. [katastarska čestica]- vrt u Ulici Moše Albaharija bez upisane površine upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] (društveno vlasništvo-korisnik VU“ pok. OU, k. č. [katastarska čestica], kuća br.6 s dvorištem površine 85.5 čhv upisa na zk. ul. [broj ZK uloška] (društveno vlasništvo-korisnik VU“ pok. OU) na novi upis:
a. k. č. [katastarska čestica]- upravna i poslovna zgrada br. 10 A s dvorištem u [adresa] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (O.N.J pod upravom“ Rijekaprojekt“ Rijeka, Moše Alabaharija 10A)
b. k. č. [katastarska čestica]- dvorište u [adresa] upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (društveno vlasništvo-korisnik VU“ pok. OU
c. k. č. [katastarska čestica], kuća br. 8 i 10 s dvorištem i gospodarskom zgradom površine 550 m2 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] (društveno vlasništvo-korisnik VU
U“ pok. OU,
– Izmjera je izvršena na zahtjev tvrtke „Rijekaprojekt“ u svrhu urisa novoizgrađenih objekata i diobe sa kućnim savjetom zgrade br.8 i 10.
– godine 1965. (spiskom promjena 85/65, (UP/I- 33/1963).) temeljem prijavnog lista – br.14-1-122/63 k. č. [katastarska čestica] upisana u posjedovnom listu br. 1847 K. O. [katastarska općina] grad cijepa se te se formiraju novonastale k.č. sa upisom u posjedovni list 1847 na društveno vlasništvo: org.upr. „Rijekaprojekt“ na:
a. k. č. [katastarska čestica] kao kuća br. 10, zgrada i dvor od 1282 m 2
b. k. č. [katastarska čestica] kao dvorište od 217 m 2,
c. k. č. [katastarska čestica] kao kuća br. 8, i dvor od 550 m 2, koje ostaju u posjedovnom i listu br. 1847 K. O. [katastarska općina] grad upisane kao: Društveno vlasništvo: org.
Upravljanja „Rijekaprojekt-Rijeka“
– navedene promjene u zemljišnoknjižnom operatu provode se temeljem prijavnog lista:14-1-122/63 (prilog skica br.33)
– godine 1995. prijavnim listom urisa objekta (Promjene su provedene st.sp.pr. 14/1995. (UP/I-452/1995), Klasa:936-02/95-01/143 od 08.03.1995. sa upisom k. č. [katastarska čestica] kao kuća br. 10, zgrad. i dvor od 1282 m 2, k. č. [katastarska čestica] kao dvorište od 217 m 2, k. č. [katastarska čestica] kao kuća br. 8, i dvor od 550 m 2 u posjedovnom listu br. 1847 K. O. [katastarska općina] grad mijenja se na novi upis:
a. k. č. [katastarska čestica] kao kuća od 652 m 2, nadstrešnica od 18 m2, gosp. zgrada od 85 m2 i dvorište od 1279 m2,
b. k. č. [katastarska čestica] kao dvorište od 217 m 2,
c. k. č. [katastarska čestica] kao kuća br. 8, i dvor od 550 m 2 se poništavaju i ulaze u sastav k. č. [katastarska čestica] koja ostaje u posjedovnom listu .br. 1847 K. O. [katastarska općina] grad na upisanom posjedniku „Rijekaprojekt“.
– godine 1996. prijavnim listom urisa plinske stanice klasa:936- 02/96-01/51 od 29.02.1996. k. č. [katastarska čestica] upisana kao kuća od 652 m2, nadstrešnica od 18 m2, gosp. zgrada od 85 m2 i dvorište od 1279 m u posjedovnom listu br. 1847 K.O.
Stari grad mijenja se na:.
a. k. č. [katastarska čestica] kao kuća od 652 m 2, nadstrešnica od 18 m2, gosp. zgrada od 85 m2 plinska stanica od 14 m2 i dvorište od 1261m 2, ostaje u posjedovnom listu br. 1847 K. O. [katastarska općina] grad na dosadašnjem upisanom posjedniku. (Promjene su provedene st.sp.pr. 16/1996 (UP/I-232/996) – u zemljišnoj knjizi promjene su provedene prijavnim listom (priložen u zbirci isprava Z-1913/96) kojim se na predmetnoj k. č. [katastarska čestica] u dosadašnjem stanju vodi kuća br.10 i zgrade sa dvorištem ukupne površine 1267 m2 upisana u zk. ul [broj ZK uloška] kao društveno vlasništvo s pravom korištenja: Rijekaprojekt iz Rijeke te se predlaže na zahtjev Rijekaprojekta upis plinske stanice od 14 m2 u isti zk.uložak.
– godine 1997 reambulacijom „Potok-dopuna“ k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] upisana u operatu kao kuća od 652 m 2, nadstrešnica od 18 m2, gosp., zgrada od 85 m2 plinska stanica od 14 m2, i dvorište od 1261 m 2, u posjedovnom listu br. 1847 mijenja površinu i oblik te se prijavljuje:
a. k. č. [katastarska čestica] Artači ukupno 1457 m 2, gospodarska zgrada, Artači od 85 m 2, Poslovna zgrada, Artači od 659 m2, plinara od 14 m2 , nadstrešnica od 30 m2 i dvorište od 669 m 2 i ostaje upisana u posjedovom listu br. 847 K. O. [katastarska općina] grad na upisanom posjedniku. „Rijekaprojekt“; promjene su provedene st.sp.pr. 384/1997. (UP/I- 1274/1997).
– u katastarskom operatu stanje ostaje do danas nepromijenjeno.
– promjene nisu evidentirane u zemljišno-knjižnom operatu do listopada 2017. kada se na zahtjev tvrtke Rijekaprojekt- Prima nota d.o.o. u listopadu 2017. godine izrađuje geodetski elaborat za provedbu u zemljišnoj knjizi kako bi se uskladili podaci stvarnog stanja na terenu koje odgovara katastarskom operatu sa podacima iz zemljišne knjige; geodetskim elaboratom br. 40/2017 kojeg je izradila tvrtka Triangl provedene su promjene u zk. operatu na k. č. [katastarska čestica] u k. o. [katastarska općina] prijavnim listom (klasa:932-06/2016-02/118) te se mijenja upis sa dosadašnjeg stanja k. č. [katastarska čestica] kuća br. 8 i 10 sa dvorištem i gosp. zgradom površine 153 čhv (550 m2) upisan u zk. ul [broj ZK uloška] kao vlasništvo Grada Rijeke, k. č. [katastarska čestica] kuća br.10, gosp.zgrada i plin ukupne površine 1267 m2 i k. č. [katastarska čestica] dvorište u [adresa] čhv (218 m2) upisane kao etažno suvlasništvo Rijekaprojekt d.o.o., Rijekaprojekt vodogradnja d.o.o., Rijekaprojekt prima nota d.o.o. i dr. na novi upis:
a. k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 214 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] b. k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 336 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] c. k. č. [katastarska čestica] kuća br.10, gosp. zgrada i plinska stanica ukupne površine 1243 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]
d. k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 83 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška] e. k. č. [katastarska čestica] dvorište površine 9 m2 upisana u zk. ul. br. [broj ZK uloška]
Vještak navodi i da je katastarska čestica [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (ZK stanje) , u sadašnjim granicama, bila sastavni dio izvorne katastarske čestice [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (KAT stanje), odnosno katastarskih čestica nastalih njezinim cijepanjem. Sud je nalaz i mišljenje vještaka prihvatio kao stručan i objektivan jer je vještak jasno i argumentirano odgovorio na zadaću suda, a stranke na nalaz i mišljenje nisu imale primjedbi.
6. Ovakav slijed, kakav je utvrdio vještak, proizlazi i iz Povijesti promjena na katastarskim česticama Državne geodetske uprave.
7. Svi saslušani svjedoci (ĆU, TU, UU, GU, ĐU, JU i KU), svi zaposlenici tadašnjeg poduzeća Rijekaprojekt i kasnije njegovih sljednika, suglasno su iskazali da se prijeporna nekretnina koristila za potrebe tog poduzeća od vremena kad su se oni tamo zaposlili (zaposlili su se u razdoblju od 1971. do 1983. godine). Svi imenovani svjedoci naveli su da su fizičke granice zemljišta koje se koristilo bile iste onakve kao što su i danas, po njihovim iskazima koristili su, dakle, i zemljište iza zgrade i garažu (radionicu). Nitko im nikada nije osporavao bilo kakva prava na tom zemljištu niti tražio predaju u posjed.
8. Svjedoci ĆU, GU, ĐU, JU i KU su suglasno iskazali da su sudjelovali u izradi Elaborata o procijenjenoj vrijednosti nekretnina, pri čemu ga je svjedokinja ĆU i izradila, i svi oni su naveli da je predmetom procjene bilo sve ono što je bilo u posjedu poduzeća Rijekaprojekt prema stanju u katastru, pa tako i prijeporno zemljište.
9. Analizirajući sadržaj provedenih dokaza ovaj je sud utvrdio da je nedvojbeno da su svim aktima tadašnjih nadležnih tijela predniku tužitelja, tadašnjem društvenom poduzeću Rijekaprojekt, na korištenje dodijeljene upravo nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Naime, osim što se u Rješenju o predaji u posjed i na korištenje nacionaliziranog neizgrađenog građevinskog zemljišta od 12. srpnja 1961. (u kojem je i obrazloženo da je ono doneseno jer je to poduzeće već upravljalo kao organ upravljanja poslovnom zgradom sagrađenom na česticama k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dakle, rješenje se i opisno nedvojbeno odnosi na zemljište na kojem su izgrađeni objekti), zatim u Rješenju od 10. prosinca 1973. kojim je izdana uporabna dozvola te u Građevinskoj dozvoli od 23. kolovoza 1976. za izgradnju nadogradnje tih objekata izrijekom navode samo nekretnine k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], niti u jednom od tih akata nije opisno ili na koji drugi način (primjerice površinom) navedeno da bi istom poduzeću na korištenje bilo dodijeljeno i koje drugo zemljište, uključujući prijepor.
10. Još važnije, ne može se prihvatiti niti tvrdnja tužitelja je u postupku pretvorbe tog društvenog poduzeća procijenjena prijeporna k. č. [katastarska čestica] (odnosno u to vrijeme oznake k. č. [katastarska čestica]). Iako su svjedoci ĆU, GU, ĐU, JU i KU iskazali da je to zemljište procijenjeno u postupku pretvorbe, upravo suprotno proizlazi iz samog Elaborata o procijenjenoj vrijednosti nekretnina, na kojeg su se svjedoci pozvali i za kojeg ističu da su ga sami sastavili. Iako je, doduše, u Elaboratu pod točkom 4.4. Vanjsko uređenje, opisno navedeno prijeporno zemljište, procijenjena je isključivo površina od 1.485 m2 (352,3 + 60,5 čhv), što u potpunosti odgovara površini zemljišta nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] tada upisanoj u zemljišnoj knjizi. U konačnici, samo su te nekretnine i, još važnije, samo te površine, navedene u svim priloženim rješenjima Hrvatskog fonda za privatizaciju tako da su u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt procijenjene nekretnine kč. [katastarska čestica] površine 352,3 čhv i kč. [katastarska čestica] površine 60,5 čhv (svakom sljedniku u odgovarajućem suvlasničkom udjelu). Dakle, ni Elaborat o procijenjenoj vrijednosti nekretnina niti rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju ne daju uporište za zaključak da je u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt procijenjeno bilo koje drugo zemljište osim onog izrijekom navedenog.
11. Tužitelji se pozivaju i na okolnost da su oni u katastarskom operatu bili upisani kao posjednici prijepora, pri čemu da je u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt bilo procijenjeno ono što se vodilo kao posjed tog poduzeća prema katastarskim podacima. Točno je da je od 1965. do 1995. godine u katastarskom operatu kao posjednik k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad bilo upisano društveno vlasništvo, organ upravljanja "Rijekapromet". No, ono što je pritom važno jest to da je Elaborat o procijenjenoj vrijednosti nekretnina izrađen 1992. (što je vidljivo iz Elaboratu priloženih izvadaka iz zemljišne knjige i katastarskog operata koji datiraju iz te godine), dakle, u vrijeme kada su zemljišnoknjižne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u cijelosti (i opisom i površinom) odgovarale katastarskim k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad, ali ne i prijepornoj k. č. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]) pa i to isključuje mogućnost da je ta čestica bila predmetom procjene, jer je u Elaboratu procijenjena površina samo katastarskih k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad (koje su bile identične k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), a ne i površina k. č. [katastarska čestica] (k. č. [katastarska čestica]). Štoviše, samom su Elaboratu priloženi izvadci iz zemljišne knjige i katastarskog operata iz kojih je jasno i nedvojbeno da k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] ne obuhvaćaju katastarsku k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]), već samo k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad. Točno je i da "današnja" k.č. k. č. [katastarska čestica] k.o, Stari Grad (katastarski operat) ima ukupnu površinu 1457 m2 kako to tužitelju ističu, međutim u konkretnom su slučaju mjerodavni podaci važeći u vrijeme izrade Elaborata odnosno donošenja rješenja Hrvatskog fonda za privatizaciju.
12. U takvim okolnostima tužitelji nisu mogli steći pravo vlasništva k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] dosjelošću bez obzira na trajanje njihovog posjeda (iako iz dokaznog postupka- iskaza svih saslušanih svjedoka- zaista nedvojbeno proizlazi da su tužitelji osobno i po svojem predniku u kontinuiranom posjedu predmetne nekretnine najkasnije od 1970. godine) jer su znali odnosno morali znati da da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) niti izrijekom niti površinom odnosno opisom nije Elaboratom procijenjena u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt, niti je na bilo koji način procijenjena rješenjima Hrvatskog fonda za privatizaciju.
13. Prema članku 159. stavak 1., 2. i 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" broj 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje: ZV-a) dosjelošću se stječe vlasništvo stvari samostalnim posjedom te stvari ako taj ima zakonom određenu kakvoću i neprekidno traje zakonom određeno vrijeme, a posjednik je sposoban da bude vlasnikom te stvari. Samostalni posjednik čiji je posjed pokretne stvari zakonit, istinit i pošten, stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom tri godine, a takav posjednik nekretnine protekom deset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. Samostalni posjednik pokretne stvari kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom deset godina, a takav posjednik nekretnine protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja.
14. Dakle, pravo vlasništva dosjelošću može se steći samo ako postoji samostalan poštn posjed, pri čemu je predma odredbi članka 18. stavak 3. ZV-a pošteni posjednik onaj koji nije znao ili nije morao znati (niti je s obzirom na okolnosti imao dovoljno razloga posumnjati) da mu ne pripada pravo samostalno posjedovati nekretnine. Kao što je navedno, tužitelji su znali odnosno morali znati da k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] grad (k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]) nije Elaboratom procijenjena u vrijednost društvenog kapitala sljednika poduzeća Rijekaprojekt, niti je na bilo koji način (izrijekom, površinom ili opisno) procijenjena rješenjima Hrvatskog fonda za privatizaciju pa su posljedično tome morali znati da im ne pripada pravo na samostalni (vlasnički) posjed te nekretine jer prema članku 390. a ZV-a trgovačko društvo kao pravni slijednik društvenog poduzeća po završenoj pretvorbi društvenog vlasništva može postati vlasnik samo onih nekretnina koje su na dan procjene vrijednosti temeljnog kapitala u postupku pretvorbe ili privatizacije bile društveno vlasništvo s pravom upravljanja, korištenja i raspolaganja društvenog poduzeća, koje su mogle biti predmet stjecanja prava vlasništva i čija je vrijednost procijenjena u kapital društva te koje su po nadležnom tijelu iskazane u kapitalu društva.
15. Treba reći i to da iz nalaza i mišljenja vještaka te Elaborata etažiranja poslovne zgrade Rijekaprojekt iz srpnja 1996. proizlazi da se poslovni prostor ukupne neto korisne površine 58,83 m2 u izdvojenom dijelu prizemlja, s posebnim pristupom iz Ul. Lj. Matešića, i to skladište i radionica (ranije garaža) označene brojevima 022 i 023, na planu posebnih dijelova zgrade označene sivom bojom, pripao poduzeću Rijekaprojekt Geotehničko i kao takav je upisan u [broj poduloška] z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] u koji su upisane k. č. [katastarska čestica], zaista nalazi na dijelu k. č. [katastarska čestica]. Međutim, kako su uporabna dozvola od 10. prosinca 1973. te građevinska dozvola od 23. kolovoza 1976. izdane isključivo u odnosu na kč. [katastarska čestica] i kč. [katastarska čestica] te je tek Rješenjem o izvedenom stanju od 8. lipnja 2017. godine ozakonjena gospodarska zgrada, ne može se zaključiti da je predniku tužitelja bilo dodijeljeno pravo trajnog korištenja zemljišta radi gradnje (tog dijela zgrade) jer mu za to nije izdana građevinska dozvola pa stoga to zemljište, na kojem poduzeće Rijekapromet nije steko pravo korištenja, nije bilo niti moglo biti procijenjeno u kapital društva slijednika tog poduzeća, a građenjem se nije moglo steći pravo vlasništva na zemljištu u društvenom vlasništvu (tako i Vrhovni sud Republike Hrvatske Rev-1713/10-2 od 1. rujna 2025.).
16. Slijedom navedenog, kako tužitelj nije dokazao da je vlasnik predmetne nekretnine, tužbeni zahtjev valjalo je odbiti te je odlučeno kao u točki I. izreke presude.
17. Odluka o trošku temelji se na odredbi članka 154. stavak 1. ZPP-a u svezi članka 155. ZPP-a, pa su tužitelji, koji su u cijelosti izgubili ovu parnicu, dužni tuženiku naknaditi sve troškove koji su bili potrebni za vođenje parnice prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 138/23. dalje: Tarifa) i vrijednosti predmeta spora od 30.000,00 eura. Sud je priznao tuženiku zatražene troškove koji se odnose na troškove zastupanja po punomoćniku odvjetniku i to za sastav odgovora na tužbu 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife), sastav obrazloženog podneska od 14. ožujka 2025. 500,00 eura (Tbr. 8. t. 1. Tarife) i zastupanje na ročištima održanim 20. ožujka 2025., 10. srpnja 2025. (očevid), 14. svibnja 2026. i 21. srpnja 2026. 500,00 eura po ranji (Tbr. 9. t. 1. Tarife), sveukupno 3.000,00 eura, što uvećano za PDV (Tbr. 42. Tarife) iznosi 3.750,00 eura.
U Opatiji 2. rujna 2026.
Sutkinja:
Ana Župić
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ove presude dopuštena je žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi pisano u 4 primjerka putem ovog suda, odnosno sukladno odredbi čl. 106.a st. 5. ZPP-a. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
Dostaviti:
1. Tužiteljima po punomoćniku
2. Tuženiku po punomoćnicima
