REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U SPLITU

Poslovni broj: K-867/2026-12

SPLIT

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Splitu, po sucu pojedincu Vedranu Klafuriću, uz sudjelovanje zapisničarke Dijane Vidović Vranac, u kaznenom predmetu protiv okrivljenika IC zbog kaznenog djela iz čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona („Narodne novine“ br. 125/11, 144/12, 56/15, 61/15, 101/17, 118/18, 126/19, 84/21, 114/22, 114/23, 36/24, 136/25, dalje: KZ/11), po optužnici Općinskog državnog odvjetništva u Splitu pod poslovnim brojem br. KO-DO-695/2026 od 14. srpnja 2026., nakon javno održane i zaključene rasprave dana 28. kolovoza 2026., u prisutnosti okrivljenika, braniteljice Ane Marije Ljubičić Kuzmanić, odvjetnice u Splitu i zamjenice ODO-a Split PC, a presude javno objavljene dana 2. rujna 2026.,

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENIK: IC, sin ČC i DC, rođen **.**.1996. u [adresa], s boravištem u [adresa], na adresi [adresa],  Republika  Češka,  državljanin  Republike Kazahstan, oženjen, otac jednog malodobnog djeteta, sa  završenom  srednjom  školom,  nezaposlen,  bez primanja, lošeg imovnog stanja

k r i v  j e

I. što je 15. lipnja 2026. u večernjim satima, na širem području Splitsko-dalmatinske županije, u nakani da se materijalno okoristi, nakon što je s NN osobnom dogovorio da će za neutvrđenu novčanu nagradu preko hrvatskog državnog teritorija do Italije prevesti nekoliko migranata za koje zna da nezakonito ulaze i borave na području Republike Hrvatske a koji novac bi dobio po obavljenom prijevozu, dovezao se vozilom marke ''Škoda Superb'' čeških registracijskih oznaka [registarska oznaka] na poslanu mu lokaciju preuzimanja migranata u široj okolici Splita, gdje je u vozilo primio dva državljanina Narodne Republike Kine imenom AC i JC, koji su iz Bosne i Hercegovine ušli u Republiku Hrvatsku kroz šumsko područje izbjegavajući graničnu kontrolu a potom od granice prevezeni po NN osobi do okolice Splita, te ih nastavio voziti preko Dalmacije u pravcu njima željene destinacije sve do 22:45 sati kada je zaustavljen u prometu od strane policije na kolniku državne ceste u mjestu Labin Dalmatinski, zajedno s ovim migrantima

dakle, iz koristoljublja omogućio drugim osobama nedozvoljeno se kretati u Republici Hrvatskoj,

II. čime je počinio kazneno djelo protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma - opisano i kažnjivo po čl. 326. st. 1. Kaznenog zakona/11.

III. Stoga se okrivljeni IC na temelju odredbe čl. 326. st. 1. KZ/11

o s u đ u j e

na kaznu zatvora u trajanju od 1 (jedne) godine i 6 (šest) mjeseci, nakon čega se okrivljeniku, na temelju odredbe čl. 57. KZ/11, izriče

d j e l o m i č n a  u v j e t n a  o s u d a

na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od 6 (šest) mjeseci izvršiti dok se preostali dio kazne u trajanju od 1 (jedne) godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od 3 (tri) godine ne počini neko novo kazneno djelo.

IV. Na temelju odredbe čl. 54. KZ/11 okrivljenom će se u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 16. lipnja 2026., pa nadalje.

V. Na temelju odredbe čl. 40. st. 5. u vezi s čl. 42. KZ/11 okrivljeniku IC se

i z r i č e

SPOREDNA NOVČANA KAZNA

u iznosu od 500 (petsto) dnevnih iznosa, u visini dnevnog iznosa od 20,00 (dvadeset) eura, što iznosi ukupno 10.000,00 (deset tisuća) eura koju kaznu, u smislu odredbe čl. 42. st. 6. KZ/11, dužan je okrivljenik platiti u roku od 2 (dva) mjeseca po pravomoćnosti presude.

Ako okrivljenik ne plati novčanu kaznu u cijelosti ili djelomično u roku određenom ovom presudom zbog znatnog pogoršanja imovinskih prilika do kojih je došlo bez njegove krivnje nakon donošenja presude, sud može na njegov zahtjev produljiti rok plaćanja novčane kazne do dvadeset i četiri mjeseca ili odrediti obročnu otplatu u tom roku.

VI. Na temelju odredbe čl. 43. KZ/11 kada novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavak 7. Kaznenog zakona, ista će se naplatiti prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona, a ako se novčana kazna ne može niti prisilno naplatiti u roku od 3 mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s 2 sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora. Kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

VII. Na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u svezi čl. 145. st. 2. toč. 6. Zakona o kaznenom postupku ("Narodne novine", broj 152/08, 76/09, 80/11, 121/11, 91/12 - Odluka i Rješenje USRH, 143/12, 56/13, 145/13, 152/14, 70/17, 126/19, 126/19, 130/20, 80/22, 36/24, 72/25, 13/26, u daljnjem tekstu ZKP/08) dužan je okrivljenik IC naknaditi trošak kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 (tristo) eura u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti presude.

Obrazloženje

1. Općinsko državno odvjetništvo u Splitu je pred ovim sudom podiglo optužnicu broj KO- DO-695/2026 od 14. srpnja 2026., protiv okrivljenika IC zbog kaznenog djela protiv javnog reda – protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11.

1.1. Na temelju odredbe čl. 19.b. st. 3. ZKP/08 uz suglasnost stranaka raspravu u predmetnom postupku je proveo predsjednik vijeća kao sudac pojedinac.

2. Pozvan da se izjasni o tome kakav stav zauzima spram navoda iz optužnice okrivljenik je izjavio da se smatra krivim za kazneno djelo koje mu se stavlja na teret optužnicom, slijedom čega se pristupilo uzimanju obrane od okrivljenika.

3. Okrivljenik je potom, iznoseći obranu, priznao da je kazneno djelo, koje mu je optužnicom stavljeno na teret, počinio upravo na način kako je to opisano u činjeničnom opisu.

3.1. Izrazio je žaljenje i kajanje zbog svog postupka te dao obećanje da ovakva i slična djela u budućnosti više neće činiti. U odnosu na osobne i obiteljske prilike naveo je da je otac jednog malodobnog djeteta o kojem brine, čeka drugo dijete. Iako je nezaposlen u prilikama kada dođe do nekog novčanog iznosa naravno da time uzdržava svoje dijete. Također navodi da ovim kaznenim djelom nije ostvario nikakvu korist.

4. U dokazne svrhe su pregledani i pročitani: službena bilješka policijskih službenika iz Postaje granične policije Trilj TC i KC, sastavljena 15. lipnja 2026. godine (list 11 spisa), službena zabilješka policijskog službenika Postaje granične policije Trilj MC sastavljena u svezi utvrđivanja identiteta imigranta i provjere podataka iz NBMIS sustava (list 12), potvrde o privremenom oduzimanju predmeta Postaje granične policije Trilj izdane okrivljenom 16. lipnja 2026., pod serijskim brojem [serijski broj] i 00369411, sa zapisnikom o privremenom oduzimanju predmeta (list 13-15), preslika potvrde o registraciji vozila - prometne dozvole za vozilo “Škoda“ tip Superb, čeških registracijskih oznaka [registarska oznaka], pod serijskim brojem UBL630976 (list 16), zapisnik o ispitivanju osumnjičenika ŽC sastavljen u Policijskoj upravi splitsko- dalmatinskoj, Postaji granične policije Trilj, dana 16. lipnja 2026., s pripadajućim audio- video zapisom ispitivanja (list 17-22), zapisnici Policijske uprave splitsko-dalmatinske, Postaje granične policije Trilj sastavljeni u upravnom postupku po uzimanju izjava stranih osoba, državljanina Narodne Republike Kine, imenom ĐC i JC (list 25-26), s rješenjima o protjerivanju imenovanih stranca iz Republike Hrvatske od 19.06.2026. (list 96-102), zapisnik o prvom ispitivanju okrivljenika IC sastavljen u Općinskom državnom odvjetništvu u Splitu dana 17. lipnja 2026., s pripadajućim audio-video zapisom ispitivanja (list 33-37), uvjerenja Ministarstva pravosuđa, uprave i digitalne transformacije Republike Hrvatske, s podacima iz kaznene evidencije za okrivljenog i podacima iz strane kaznene evidencije (list 66-67).

4.1. Na temelju odredbe čl. 431. st. 1. t. 6. ZKP/08 pročitan je zapisnik o ispitivanju svjedoka ŠC sastavljen u Županijskom sudu u Splitu 19. lipnja 2026. (list 59-60).

5. Nakon provedenog dokaznog postupka, sud je cijenio sve izvedene dokaze i to kako svaki dokaz pojedinačno, tako i u jedinstvenoj cjelini, a posebice je cijenio izjavu o osnovanosti optužbe okrivljenika i njegovu obranu. Prosudbom navedenog sud je našao utvrđenim činjenično stanje upravo onakvim kako je i navedeno u izreci ove presude pa je okrivljenika IC proglasio krivim za kazneno djelo, na način kako mu je to stavljeno na teret predmetnom optužnicom.

6. Utvrđujući činjenično stanje u odnosu na kazneno djelo, činjenično i pravno opisano u izreci presude, sud nije dvojio niti o jednoj odlučnoj okolnosti i činjenici i to prije svega što je okrivljenik, očitujući se o osnovanosti optužbe, izjavio da se u odnosu na istu smatra krivim te je iznoseći obranu istaknuo da su navodi optužnice točni. Doista nije bilo razloga ne povjerovati mu, jer bi krajnje životno nelogično bilo da bilo koja osoba, uključujući i okrivljenika, prizna da bi počinio nešto što stvarno nije napravio, posebice kada je takvo priznanje potkrijepljeno i ostalim materijalnim dokazima u postupku.

7. Slijedom navedenog, sud smatra nedvojbeno utvrđenim da je okrivljenik IC, opisanim postupanjem ostvario sva zakonska obilježja kaznenog djela protiv javnog reda

– protuzakonitim ulaženjem, kretanjem i boravkom u Republici Hrvatskoj, drugoj članici Europske unije ili potpisnici Šengenskog sporazuma iz čl. 326. st. 1. KZ/11.

8. Nakon svega, valjalo je odlučiti o krivnji okrivljenika, a s obzirom da njegova ubrojivost nije bila upitna tijekom postupka, sud ga smatra u cijelosti ubrojivim počiniteljem.

9. U odnosu pak na potrebit oblik krivnje, a sukladno cjelokupnim rezultatima raspravljanja, osnovano je zaključiti kako je okrivljenik postupao s izravnom namjerom, dakle bio je svjestan protupravnosti svog postupanja inkriminirane prigode, što znači da je u cijelosti bio svjestan svojih učina i htio njegovo počinjenje. Okrivljenik je očito bio svjestan nedopuštenosti ovakve radnje.

10. Slijedom toga sud ga i drži krivim za počinjeno kazneno djelo.

11. Nakon ovako utvrđene krivnje i protupravnog ponašanja okrivljenika, valjalo je odlučiti o primjerenoj vrsti i visini kazneno-pravne sankcije koja će biti primjerena svim okolnostima počinjenog kaznenog djela, osobnosti okrivljenika, a pri tome opet voditi računa da se izabranom sankcijom ostvari i svrha određena čl. 41. KZ/11.

12. Prilikom odluke o sankciji koja je navedena u izreci ove presude, sud je okrivljeniku kao olakotne okolnost cijenio iskreno priznanje da je počinio inkriminirano kazneno djelo i s time u svezi njegov doprinos ekonomičnom vođenju kaznenog postupka, kao i iskazano žaljenje i kajanje zbog počinjenog kaznenog djela. Nadalje, kao olakotnu okolnost sud je cijenio njegovu neosuđivanost, te činjenicu da je otac jednog malodobnog djeteta o kojem uredno brine.

13. Kao otegotnu okolnost sud je okrivljenom cijenio što se u konkretnom slučaju radi o kaznenom djelu čije je počinjenje u konstantnom porastu, kao i samu pogibeljnost ovog kaznenog djela.

14. Sve ove okolnosti od iznimnog su značenja kod odabira vrste sankcije te sud smatra da se ostvarivanje svrhe kažnjavanja može postići isključivo izricanjem djelomične uvjetne osude.

14.1. Državno odvjetništvo je u optužnici predložilo da se okrivljeniku izrekne djelomična uvjetna osuda uz izricanje sporedne novčane kazne.

14.2. Stajalište je suda da je u ovom slučaju primjereno izricanje djelomične uvjetne osude jer treba uzeti u obzir da je okrivljenik u cijelosti priznao počinjenje kaznenog djela koje mu se stavlja na teret, da je njegovo priznanje djela u znatnoj mjeri pridonijelo utvrđivanju činjeničnog stanja u ovom postupku i skraćivanju trajanja postupka, a popraćeno je s iskazanim kajanjem i žaljenjem što ukazuje da je okrivljenik spreman prihvatiti odgovornost za počinjeno djelo. Priznanje okrivljenika predstavlja snažnu olakotnu okolnost koja ima značajan utjecaj na izbor mjere kazne u konkretnoj situaciji.

15. Stoga je sud okrivljenog IC, na temelju čl. 326. st. 1. KZ/11, osudio na kaznu zatvora u trajanju od jedne godine i šest mjeseci, a potom mu je na temelju odredbe čl. 57. KZ/11 izrekao djelomičnu uvjetnu osudu na način da će se dio kazne na koju je osuđen u trajanju od šest mjeseci izvršiti dok se preostali dio kazne zatvora u trajanju od jedne godine neće izvršiti ukoliko okrivljenik u roku provjeravanja od tri godine ne počini neko novo kazneno djelo.

16. Sukladno odredbi čl. 54. KZ/11 određeno je da će se okrivljenom u kaznu zatvora uračunati vrijeme provedeno u istražnom zatvoru od 16. lipnja 2026., pa nadalje.

17. Budući da je predmetno kazneno djelo počinjeno iz koristoljublja, odnosno s ciljem stjecanja imovinske koristi, to je ovaj sud okrivljeniku, na temelju odredbe članka 40. stavak 5., u vezi s čl. 42. KZ/11 izrekao sporednu novčanu kaznu. Premda izricanje sporedne novčane kazne nije obavezno, sud je bio mišljenja da je istu potrebno izreći okrivljeniku kako bi se postigla cjelokupna svrha kažnjavanja.

17.1. U smislu članka 40. stavak 5. u svezi s člankom 42. stavak 1. KZ/11 sporedna novčana kazna za kaznena djela počinjena iz koristoljublja može se izreći u iznosu od 30 do 500 dnevnih iznosa.

17.2. Odlučujući o broju dnevnih iznosa sporedne novčane kazne, sud je vodi računa o svim već ranije utvrđenim olakotnim i otegotnim okolnosti iz točke 13. i 13.1. obrazloženja presude, osim onih koje se odnose na imovinske prilike počinitelja, kao i najmanjem i najvećem broju dnevnih iznosa koje je moguće izreći, pa je tako okrivljeniku određena sporedna novčana kazna u iznosu od 500 dnevnih iznosa.

17.3. U odnosu na visinu dnevnog iznosa potrebno se osvrnuti na sljedeće. Obzirom da je okrivljenik nezaposlena osoba, njegovi prihodi, kao i imovina potrebni za utvrđivanje visine dnevnog iznosa utvrđeni su na temelju slobodne procjene u smislu članka 42. stavak 5. KZ/11. Prosječni dnevni dohodak u Republici Hrvatskoj iznosi 51,50 eura, utvrđen je odlukom Vrhovnog suda Republike Hrvatske, broj: Su-IV—89/2026 od 7. srpnja 2026., a uzimat će se u obzir pri izricanju novčanih kazni u periodu od 1. srpnja 2026. do 30. rujna 2026. Nakon odbijanja dnevnih troškova za život od naprijed navedenog iznosa, sud je kao visinu dnevnog iznosa uzeo iznos od 20,00 eura. Kada se iznos od 20,00 eura pomnoži s 500 dnevnih iznosa, to je određeno da je okrivljenik dužan platiti sporednu novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 eura.

17.4. Sud je, vodeći računa o visini izrečene sporedne novčane kazne te najkraćem i najduljem roku za plaćanje novčane kazne propisanom zakonom, u smislu članka 42. stavak 6. KZ/11 okrivljeniku naložilo da izrečenu sporednu novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 eura plati u roku od dva mjeseca od dana pravomoćnosti odluke.

17.5. Na temelju odredbe čl. 43. KZ/11 kada novčana kazna nije u cijelosti ili djelomično plaćena u određenom roku, a ne postoje uvjeti iz članka 42. stavak 7. Kaznenog zakona, ista će se naplatiti prisilno putem ovlaštene institucije sukladno odredbama posebnog zakona, a ako se novčana kazna ne može niti prisilno naplatiti u roku od 3 mjeseca, sud će uz pristanak osuđenika donijeti odluku o zamjeni novčane kazne radom za opće dobro na način da se jedan dnevni iznos zamijeni s 2 sata rada, pri čemu rad za opće dobro ne smije premašiti 720 sati. Ako osuđenik ne pristane na rad za opće dobro ili ga ne izvrši, novčana kazna odnosno rad za opće dobro zamijenit će se kaznom zatvora. Kada se novčana kazna zamjenjuje kaznom zatvora, sud će jedan dnevni iznos zamijeniti s jednim danom zatvora.

18. Izrečenu kaznu u svojoj ukupnosti, odnosno djelomičnu uvjetnu osudu i sporednu novčanu kaznu u iznosu od 10.000,00 eura, ovaj sud smatra u potpunosti primjerenom i prikladnom za ostvarivanje svih zakonom propisanih svrha kažnjavanja.

18. Konačno kako je okrivljenik proglašen krivim, sud ga je na temelju odredbe čl. 148. st. 1. u vezi s čl. 145. st. 1. i 2. toč. 6. ZKP/08, obvezao naknaditi troškove kaznenog postupka u paušalnom iznosu od 300,00 eura, sve imajući u vidu trajanje i složenost postupka, kao i imovinske prilike okrivljenika pa plaćanjem troškova u navedenom iznosu neće biti dovedena u pitanje njegova materijalna egzistencija.

19. Slijedom navedenog, odlučeno je kao u izreci.

U Splitu 2. rujna 2026.

SUDAC

Vedran Klafurić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU: Protiv ove presude može se podnijeti žalba u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka iste. Žalba se podnosi u četiri primjerka ovom sudu. O žalbi odlučuje Županijski sud.

DNA:

-okrivljeniku putem Zatvora u Splitu, prevedeno na engleski jezik,

-braniteljici odvj. Ana Mariji Ljubičić Kuzmanić,

-ODO Split,

-u spis