Broj: Ppž-7820/2022

                                                             -1-

 

 

                             

 

 

                               U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

 

P R E S U D A

 

              Visoki prekršajni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Popović, predsjednice, te Davorka Kučana i Drage Klasnića, članova vijeća, uz sudjelovanje Nade Horvatović u svojstvu više sudske savjetnice, zapisničarke, u prekršajnom postupku protiv okrivljene M.C.B., zbog prekršaja iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“ broj: 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19. i 42/20.) rješavajući o žalbi okrivljenice, protiv presude Općinskog suda u Vukovaru od 13. svibnja 2022., broj: Pp-23/2021-5, u sjednici vijeća održanoj 22. veljače 2024.

 

           p r e s u d i o   j e

 

I               Odbija se žalba okrivljene M.C.B. kao neosnovana i potvrđuje pobijana prvostupanjska presuda.

 

II               Na temelju odredbe članka 139. stavka 3. u vezi članka 138. stavka 2. točke 3.c. Prekršajnog zakona okrivljenica M.C.B. je dužna platiti troškove žalbenog postupka u paušalnom iznosu od 30,00 EUR (trideset eura) u roku trideset dana od primitka ove presude.

 

 

Obrazloženje

             

1.              Uvodno citiranom prvostupanjskom presudom Općinskog suda u Vukovaru okr. M.C.B. proglašena je krivom da je, na način činjenično opisan u izreci počinila prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, te joj je na temelju cit. propisa i uz primjenu instituta ublažavanja izrečena novčana kazna u iznosu od 1.500,00 kuna. 

 

1.1.              Istom presudom okrivljenica je obvezana na plaćanje troškova prekršajnog postupka u paušalnom iznosu od 100,00 kuna.

 

2.              Protiv prvostupanjske presude okrivljenica je pravodobno podnijela žalbu zbog   pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i zbog odluke o kazni.

 

2.1.              Žaliteljica predlaže da se iz razloga navedenih u žalbi, njezina žalba prihvati.

 

3.              Žalba je neosnovana.

 

4.              Rješavajući predmet te ispitujući prvostupanjsku presudu sukladno odredbe članka 202. stavka 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/07., 39/13., 157/13., 110/15., 70/17., 118/18. i 114/22.) po službenoj dužnosti, vijeće Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske je utvrdilo da pobijanom presudom nisu počinjene bitne povrede odredba prekršajnog postupka iz članka 195. stavka 1. točaka 6., 7., 9. i 10. tog Zakona, da nisu povrijeđene odredbe materijalnog prekršajnog prava na štetu okrivljenice te da u predmetu nije nastupila zastara prekršajnog progona.

 

5.              Razmatrajući prvostupanjsku presudu u pogledu navoda žalbe zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja vijeće ovog suda nalazi da je, nakon provedenih svih potrebnih dokaza, pravilnom ocjenom cjelokupnog dokaznog materijala predmeta, prvostupanjski sud utvrdio sve odlučne činjenice te izveo na zakonu osnovan zaključak o krivnji okrivljenice za prekršaj iz članka 229. stavka 3. i 7. Zakona o sigurnosti prometa na cestama, koji je prihvatljiv i ovom sudu.

 

5.1.    Neosnovano žaliteljica ističe u žalbi da u inkriminirano vrijeme nije bila vlasnica predmetnog vozila, jer suprotno proizlazi iz iskaza policijskog službenika Nevenka Čepe, koji je kao ovlaštena službena osoba jasno i određeno svjedočio o tome da je upravo okrivljenica bila vlasnica predmetnog vozila, što je utvrdio uvidom u IS MUP-a Republike Hrvatske.

 

5.2.    Iz preslike prometne dozvole na koju se poziva žaliteljica i doprinosi uz žalbu od 27. travnja 2020. proizlazi da je odvjetnica M.C.B. vlasnica vozila reg. oznaka VU 909-EG. Dakle, vlasnica vozila je upravo žaliteljica, koja je nositelj odvjetničkog ureda i koja je bila u obvezi dostaviti podatke o osobi koja je upravljala tim vozilom 18. siječnja 2020., kako je to pobliže opisano u obavijesti o počinjenom prekršaju.

 

5.3.    Bez uspjeha žaliteljica dovodi u pitanje vjerodostojnost iskaza policijskog službenika budući da iz stanja prvostupanjskog spisa predmeta ne proizlazi da bi policijski službenik imao motiv neosnovano teretiti žaliteljicu, kako na to bez argumentacije i dokaza ističe u žalbi. Stoga je prvostupanjski sud pravilno iskaz svjedoka ocijenio vjerodostojnim, dajući za to valjane razloge, koji su prihvatljivi i ovom sudu.  

 

5.4.   Neosnovano žaliteljica dovodi u pitanje urednost dostave obavijesti o počinjenom prekršaju, budući da iz stanja prvostupanjskog spisa predmeta proizlazi kako je u niz navrata pokušavana dostava te obavijesti od strane policijskog službenika H.T., kako to potvrđuje i sadržaj službene zabilješke (list 12 spisa) i predmetu priložena dostavnica od 21. kolovoza 2021. (list 9 spisa), a način dostave je dokumentiran i fotografijom (list 13 spisa), koje dokaze je prvostupanjski sud pravilno cijenio i zaključio da su nakon odbijanja primitka obavijesti bili ostvareni uvjeti za dostavu na temelju članka 148. stavka 4. Prekršajnog zakona.

 

5.5.              Prema tome, budući da žaliteljica ne upire na postojanje novih činjenica i dokaza u smislu odredbe članka 193. stavka 5. Prekršajnog zakona, niti žalbenim navodima dovodi u sumnju činjenično utvrđenje, to žalba zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja nije osnovana.

 

6.              Razmatrajući  odluku o kazni ovaj sud je mišljenja da  je za počinjeni prekršaj izrečena novčana kazna u zakonom propisanim granicama i nije prestrogo odmjerena, budući da je prvostupanjski sud kaznu već izrekao uz primjenu instituta ublažavanja iz članka 37. Prekršajnog zakona, u velikoj mjeri ispod posebnim zakonom propisane minimalne kazne, a žaliteljica ne ističe nikakve nove ili naročito olakotne okolnosti koje bi učinile osnovanim preinačenje takve odluke o kazni.

 

6.1.              Ističe se da je nakon počinjenja djela, a prije donošenja pravomoćne odluke o prekršaju, 1. siječnja 2023. stupio na snagu Zakon o izmjenama Zakona o sigurnosti prometa na cestama („Narodne novine“, broj: 114/22.) koji zbog konverzije novčane valute propisuje neznatno blažu novčanu kaznu za predmetni prekršaj. Sukladno načelu primjene blažeg propisa iz članka 3. PZ-a, prema počinitelju se primjenjuje propis koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a ako se propis nakon toga, a prije donošenja pravomoćne presude, izmijeni jednom ili više puta, primijenit će se propis koji je najblaži za počinitelja. Međutim, ovaj sud nije primijenio izmijenjenu odredbu Zakona o sigurnosti prometa na cestama (NN 67/08., 48/10., 74/11., 80/13., 158/13., 92/14., 64/15., 108/17., 70/19., 42/20., 85/22. i 114/22.) kao blažeg propisa, jer je mišljenja da je prvostupanjski sud već izrekao novčanu kaznu uz primjenu instituta ublažavanja, u velikoj mjeri ispod minimalno propisane kazne za taj prekršaj zakonom koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, a koja i prema novom zakonu predstavlja znatno ublaženu novčanu kaznu. Stoga je mišljenje ovog suda da u konkretnom slučaju novi zakon ne dovodi do povoljnije kazne za počiniteljicu.

 

7.     U smislu odredbe članka 152. stavka 3. Prekršajnog zakona, novčana kazna smatrati će se u cjelini plaćenom ako osuđena osoba plati dvije trećine izrečene novčane kazne, u za to određenom roku.               

 

8.              Troškovi žalbenog postupka temelje se na odredbi članka 138. st. 2. toč. 3.c Prekršajnog zakona, koji propisuje da troškovi prekršajnog postupka obuhvaćaju paušalni iznos troškova prekršajnog postupka Visokog prekršajnog suda Republike Hrvatske kada je donio odluku kojom je pravomoćno utvrđena prekršajna odgovornost okrivljenika, ako je odlučivao o žalbi tužitelja i okrivljenika ili samo o žalbi okrivljenika. Stoga je paušalni iznos tih troškova odmjeren unutar raspona određenog Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13.), s obzirom na složenost i trajanje tog postupka.  

 

9.              Zbog navedenih razloga, na temelju odredbe članka 205. Prekršajnog zakona, odlučeno je kao u izreci ove presude.

 

                                                 U Zagrebu 22. veljače 2024.                   

           Zapisničarka:                                                                             Predsjednica vijeća:

 

           Nada Horvatović, v. r.                                                        Renata Popović, v. r.

 

              Presuda se dostavlja Općinskom sudu u Vukovaru u 4 otpravka: za spis, okrivljenicu i tužitelja.