1              Poslovni broj: Gž-2690/2023-2

 

 

 

 

 

 

Poslovni broj: Gž-2690/2023-2

 

 

R E P U B L I K A   H R V AT S K A

 

R J E Š E N J E

 

Županijski sud u Splitu, po sutkinji dr. sc. Danieli Pivčević, kao sucu pojedincu, u pravnoj stvari tužiteljice L. L. iz Z., OIB: ..., zastupane po punomoćniku mr. sc. D. L., odvjetniku u Z., protiv prvotuženika O. Đ. iz S. N., OIB: ... i drugotuženice B. G. iz S. N., OIB: ..., oboje zastupani po punomoćniku I. M., odvjetnici u Z., radi smetanja posjeda, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv rješenja Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj 45 Psp-27/2023-2 od 26. travnja 2023., dana 22. veljače 2024.,

 

r i j e š i o j e

 

Ukida se rješenje Općinskog suda u Novom Zagrebu, Stalna služba u Samoboru poslovni broj 45 Psp-27/2023-2 od 26. travnja 2023. i predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

 

Obrazloženje

 

1. Pobijanim rješenjem suda prvog stupnja je odlučeno:

 

„I. Odbija se tužiteljica L. L. sa tužbom i tužbenim zahtjevom koji glasi:

 

"I. Utvrđuje se da su tuženici O. Đ. iz S. N., OIB: ... i B. G., iz S. N., smetali zadnji mirni posjed tužiteljice na nekretninama sagrađenima na k.č.br: 1481/5, kuća i dvorište, S. breg površine 472 m2, kuća S. breg površine 126 m2, dvorište površine 346 m2, ukupne površine 472 m2, upisanih u zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, zemljišnoknjižni odjel Samobor, k.o. M., zk.ul: 871 upisanih u Zemljišne knjige Općinskog suda u Novom Zagrebu, tako što su ga oduzeli na način što su dana 28. srpnja 2021. nakon što su izbacili majku tužiteljice, srušili žičanu ogradu dužine cca 12 metara na sjeverozapadnoj strani dvorišta, promijenili cilindar svih brava na nekretnini koja se nalazi na adresi S. N., pa se naređuje uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo do časa smetanja posjeda na način što se tuženicima nalaže da u roku od 24 sata vrate uklonjene cilindre brave, odnosno predaju ključeve novo postavljenih cilindara brave tužiteljici, postave žičanu ogradu dužine cca 12 metara na sjeverozapadnoj strani dvorišta, te se zabranjuje tuženicima svako daljnje smetanje posjeda tužiteljice sve pod prijetnjom ovrhe.

 

II. Nalaže se tuženicima da naknade tužiteljici trošak parničnog postupka u roku od 8 dana pod prijetnjom ovrhe."

 

II. Nalaže se tužiteljici L. L. iz Z., OIB: ..., da tuženima O. Đ. iz S. N., OIB: ... i B. G. iz S. N., OIB: ..., naknadi troškove parničnog postupka u iznosu od 497,70 Eur/3.751,42 kn, sve u roku od 15 dana.“

 

2. Žali se tužiteljica pobijajući prvostupanjsko rješenje zbog svih žalbenih razloga iz odredbe članka 353. stavak 1. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, dalje: ZPP) s prijedlogom drugostupanjskom sudu da preinači rješenje na način da prihvati tužbeni zahtjev tužiteljice uz naknadu troška postupka i troška žalbe, podredno ukine rješenje i predmet vrati prvostupanjskom sudu na ponovno suđenje.

 

3. U odgovoru na žalbu tuženici su osporili navode žalbe kao neosnovane te predložili pobijano rješenje potvrditi te naložiti tužiteljici da naknadi tuženicima trošak odgovora na žalbu.

 

4. Žalba je osnovana.

 

5. Tužiteljica je tužbenim zahtjevom zatražila posjedovnu zaštitu nekretnina sagrađenih na k.č.br. 1481/5, kuća i dvorište k.o. M. tvrdeći da su je tuženici zasmetali u posljednjem i mirnom posjedu na način što su dana 28. srpnja 2021., nakon što su izbacili majku tužiteljice, srušili žičanu ogradu dužine cca 12 metara na sjeverozapadnoj strani dvorišta, promijenili cilindar svih brava na nekretnini koja se nalazi na adresi S. N. Ujedno je zatražila da se naloži tuženicima da u roku od 24 sata vrate uklonjene cilindre brave, odnosno predaju ključeve novo postavljenih cilindara brave tužiteljici, postave žičanu ogradu dužine cca 12 metara na sjeverozapadnoj strani dvorišta te da im se zabrani svako daljnje smetanje posjeda tužiteljice.

 

6. Tuženici pak tvrde da smetanje nije bilo samovlasno jer je pravomoćnim  rješenjem prvostupanjskog suda poslovni broj Ovr-458/2021 od 12. svibnja 2021. određena ovrha udaljenjem tužiteljice, uklanjanjem svih njezinih stvari iz predmetne nekretnine te predajom navedene nekretnine slobodne od osoba i tužiteljičinih stvari prvotuženiku. Tuženici osporavaju da je tužiteljica bila posljednji mirni posjednik predmetne nekretnine jer je istekao ugovor o najmu, za vrijeme trajanja kojeg je prvotuženik temeljem zakona bio posredni posjednik predmetne nekretnine, a tužiteljica nesamostalni posjednik te ne bi mogla u posjedovnoj parnici štititi posjed od posrednog posjednika.

 

7. Prvostupanjski sud u pobijanom rješenju zaključuje kako teret dokazivanja leži na tužiteljici, koja se oglušila na poziv suda radi saslušanja te svoj nedolazak na ročište nije opravdala. Stoga da sud nije mogao utvrditi relevantne činjenice i istu nije mogao suočiti sa prvotuženikom koji je došao na ročište radi saslušanja te odbija tužbeni zahtjev.

 

8. Ispitujući pobijano rješenje u granicama razloga navedenih u žalbi i pazeći po službenoj dužnosti na određene bitne povrede odredaba parničnog postupka u smislu članka 365. stavak 2. ZPP-a, ovaj sud smatra kako je predmetno rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a na koju se ukazuje u žalbi, jer se rješenje ne može ispitati, osobito jer nisu jasno navedeni razlozi o svim odlučnim činjenicama.

 

9. Prvenstveno je za navesti kako je prvostupanjska odluka donesena bez pozivanja na odredbe materijalnog prava koje su primijenjene.

 

10. Prema odredbi članka 338. stavak 4. ZPP-a, u obrazloženju će sud sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka.

 

11. Prvostupanjski sud ne identificira predmet spora kroz odredbe pozitivnih propisa, posebno odredbe članka 21. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 76/06, 141/06, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje: ZVDSP) te članka 22. ZVDSP-a, kojim je propisano da je posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štititi putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnoga stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće. Sud pruža ovu zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku (postupku za smetanje posjeda), prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvu društvenom, javnom ili sličnom interesu. Pravo na poduzimanje posjedovnih čina smije se isticati i o njemu se smije raspravljati jedino u vezi s prigovorom da oduzimanje, odnosno smetanje posjeda nije bilo samovlasno.

 

12. Treba voditi računa i o tome kako tužba zbog smetanja posjeda u smislu odredbe članka 22. stavak 1. ZVDSP-a ne bi bila dopuštena u okolnostima kada bi tužitelj bio u mogućnosti istaknuti samo deklaratorni zahtjev na utvrđenje posjeda i čina smetanja, dok je takva zaštita dopuštena u okolnostima kada je tužitelj uz taj deklaratorni zahtjev u mogućnosti osnovano postaviti barem jedan kondemnatorni zahtjev tj. zahtjev za uspostavom ranijeg posjedovnog stanja odnosno zabranu jednakog ili sličnog smetanja u budućnosti. Rezultat ostvarenja prava na zaštitu posjeda stvari treba uvijek biti uspostavljanje ranijeg posjedovnog stanja što znači da posjednik uspostavlja (vraća) njegovu faktičnu vlast na stvari u onom sadržaju i opsegu kakav je bio u času smetanja posjeda. Da bi se tužitelju pružila posjedovna zaštita nužno je da je takva zatražena posjedovna zaštita objektivno i moguća.

 

13. Prema ocjeni ovoga suda, iz rezultata dokaznog postupka, kao i obrazloženja pobijanog rješenja, za sada se ne može zaključiti jesu li ostvarene zakonske pretpostavke za pružanje posjedovne zaštite u smislu citiranih odredbi ZVDSP-a jer relevantne činjenice sud prvog stupnja nije u cijelosti raspravio ni dokaze ocijenio, niti pojedinačno niti dovodeći ih u vezu sa ostalim dokazima.

 

14. Prema odredbi članka 219. ZPP-a, stranke su u parničnom postupku dužne iznijeti činjenice i predložiti dokaze na kojima temelje svoj zahtjev ili kojima pobijaju navode i dokaze protivnika. Osnovno načelo parničnog postupka je načelo stranačke istine, što znači da sud utvrđuje sporne činjenice na temelju onih dokaza koje su mu stranke ponudile.

 

15. Prema odredbi članka 221.a ZPP-a, ako sud na temelju izvedenih dokaza (članak 8.) ne može sa sigurnošću utvrditi neku činjenicu, o postojanju činjenice zaključit će primjenom pravila o teretu dokazivanja.

 

16. Osnovano tuženici u žalbi ističu kako sud u obrazloženju rješenja provodi samo djelomičnu ocjenu dokaza pri čemu je izostala sveobuhvatna analiza svakog odbijenog dokaza zasebno i svih zajedno posebno u kontekstu materijalnih dokaza u spisu. U žalbi se utemeljeno navodi da je saslušanje stranaka samo jedan dokaz u postupku, a sud zbog izostanka tužiteljice, nije niti pokušao utvrditi relevantne činjenice na temelju drugih izvedenih dokaza te nije odredio koje činjenice tužiteljica u postupku nije dokazala niti što je sudu sporno pa rješenje nema razloga i zato se ne može ispitati.

 

17. Zadatak je suda u obrazloženju odluke obrazložiti subjektivne i objektivne elemente spora i objasniti razloge zbog kojih je donio odluku sadržanu u izreci. Navodi suda u pobijanoj odluci o tome da tužiteljica nije dokazala tvrdnje jer nije pristupila na ročište radi saslušanja, ne cijeneći ostale izvedene dokaze, ne mogu nadomjestiti valjane razloge o odlučnim činjenicama. Sud je dužan stečeno uvjerenje o relevantnim okolnostima potkrijepiti uvjerljivim i logičnim razlozima da bi se moglo provjeriti ima li takvo uvjerenje pravnu i činjeničnu osnovu. U konkretnom slučaju, prvostupanjski sud nije ispunio svoju zakonsku obvezu iz članka 8. ZPP-a te nije pravilno primijenio pravilo o teretu dokazivanja.

 

18. Iz svih navedenih razloga, kako je pobijano rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavka 2. točke 11. ZPP-a jer ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati, valjalo je rješenje ukinuti i predmet vratiti istom sudu na ponovni postupak, primjenom odredbe članka 380. točka 3. ZPP-a.

 

19. Prvostupanjski sud će u ponovljenom postupku otkloniti počinjenu bitnu povredu odredaba parničnog postupka te će po potrebi dopuniti činjenično stanje izvođenjem odgovarajućih predloženih dokaza, imajući u vidu primjedbe i upute iz ovoga rješenja. Sud će dati jasne i obrazložene razloge o svim odlučnim činjenicama i zaključcima relevantnim za odluku u postupku radi smetanja posjeda. Nakon toga prvostupanjski sud će donijeti novu pravilnu i zakonitu odluku o zahtjevu tužiteljice za pružanje posjedovne zaštite, na temelju pravilne i svestrane ocjene u postupku izvedenih dokaza, kako to nalažu odredbe članka 8. ZPP-a, vodeći računa i o odredbama članka 221.a ZPP-a, uz pravilnu primjenu mjerodavnih materijalno pravnih zakonskih odredaba.

 

20. Kako je ukinuta odluka o glavnoj stvari, valjalo je ukinuti i odluku o parničnom trošku sadržanu u točki II. izreke pobijanog rješenja pa će sud prvog stupnja o troškovima odlučiti zajedno s novom odlukom o glavnoj stvari sukladno odredbi članka 166. stavak 3. ZPP-a.

 

U Splitu 22. veljače 2024.