REPUBLIKA HRVATSKA
Općinski sud u Zadru - Stalna služba u Pagu
Trg kralja Petra Krešimira IV, Knežev dvor 23250 Pag
Poslovni broj: R1-177/2025-24
R E P U B L I K A H R V A T S K A
R J E Š E NJ E
Općinski sud u Zadru, Stalna služba u Pagu po sucu Ivi Peričić Pejar u izvanparničnom postupku 1. predlagateljice ĆMŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. predlagatelja ŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svi zastupani po punomoćnici Ani Malović, odvjetnici iz Zagreba, protiv protustranke JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupan po punomoćniku Berislavu Hercegu, odvjetniku iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice, 2. rujna 2026.
riješio je
I. Suvlasnička zajednica nekretnine i to: kčbr. [katastarska čestica] Gajac, ukupne površine 1433 m2, dvorište površine 800 m2, stambena zgrada, kbr.1,2,44,45,46,47,48,49,53,10,5, Gajac, površine 633 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova, Općinski sud u Zadru- Zemljišnoknjižni odjel Pag, s kojim je suvlasničkim dijelom osnovano i neodvojivo povezano vlasništvu posebnog dijela nekretnine:
-12.suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-12), povezano s vlasništvom posebnog dijela-apartman A 7 br.3 u prizemlju površine 36,35 m2 s pripadajućim vrtom površine 65 m2, u suvlasništvu 1. predlagateljice ĆMŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. predlagatelja ŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog za ¼ dijela te protustranke JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za ¼ dijela
r a z v r g a v a s e
CIVILNOM DIOBOM – prodajom na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način te podjelom dobivenog iznosa razmjerno suvlasničkim udjelima.
II. Nalaže se protustranci razmjerno nadoknaditi predlagateljima, trošak postupka u iznosu od 456,64, u roku od 15 dana, dok se u preostalom dijelu zahtjev za naknadom troška predlagateljima odbija kao neosnovan.
Obrazloženje
1.Predlagatelji ĆMŠ, ĆM i ŽM (dalje: predlagatelji) su 6. svibnja 2025. podnijeli prijedlog protiv protustranke JM (dalje: protustranke), radi razvrgnuća suvlasničke zajednice. Navode da su predlagatelj 1-3. suvlasnice nekretnine koja u naravi predstavlja po ¼ dijela za svaku odgovarajućeg suvlasničkog dijela nekretnine izgrađene na kčbr. [katastarska čestica] Gajac, ukupne površine 1433 m2, dvorište površine 800 m2, stambena zgrada, kbr.1,2,44,45,46,47,48,49,53,10,5, Gajac, površine 633 m2, upisan u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova, Općinski sud u Zadru-Zemljišnoknjižni odjel Pag, s kojim je suvlasničkim dijelom osnovano i neodvojivo povezano vlasništvu posebnog dijela nekretnine:
-12.suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-12), povezano s vlasništvom posebnog dijela-apartman A 7 br.3 u prizemlju površine 36,35 m2 s pripadajućim vrtom površine 65 m2, a protustranka je suvlasnik preostale ¼ dijela iste nekretnine. Predlagatelji 1-3 kao i protustranka su svoje suvlasničke udjele nekretnine na gore opisanoj nekretnini stekli temeljem pravomoćnog rješenja o nasljeđivanju Javnog bilježnika Sunčice Gložinić iz Zagreba od dana 22.02.2024.g. i to u ostavinskom postupku iza pok. IM, a koji postupak se vodio pod brojem O-120/24.Po okončanju ostavinskog postupka stranke su pokušale postići dogovor oko zajedničke prodaje predmetne nekretnine i shodno tome diobe kupoprodajne cijene prema suvlasničkim udjelima svakoga od suvlasnika, radi čega su vođeni brojni usmeni razgovori, te su se po izostanku adekvatnog rješenja nakon toga, 1.i 2. predlagateljice pisanim putem obratile 3.predlagatelju kao i protustranci i to dopisom od dana 27.01.2025.g. u kojem su predložile prodaju iste nekretnine i podjelu iznosa dobivenu kupoprodajom na jednake ( suvlasničke dijelove) . Na navedeni dopis dana 31.01.2025.g. odgovorio je ovdje 3.predlagatelj, ŽM podržavajući iznijeti prijedlog, a odgovor protustranke je, unatoč uredno zaprimljenom dopisu izostao. Nakon toga, predlagateljice su se, u namjeri da spriječe vođenje ovog postupka, dana 13.02.2025.g., obratile još jednom protustranci, detaljno mu obrazlažući razloge zbog kojih bi bilo svrsishodno prodati nekretninu zajednički i tako razvrgnuti suvlasništvo, no unatoč uredno zaprimljenom dopisu, protustranka ponovno nije odgovorila na isti.Iz navedenog je razvidno kako iz ponašanja protustranke proizlazi činjenica da dogovor oko razvrgnuća predmetne nekretnine nije moguć, radi čega su predlagatelji prisiljeni pokrenuti ovaj postupak, a kako se konkretno radi o stanu tj. apartmanu veličine 36,35 m2 pripadajućim vrtom, to predlagatelji smatraju da geometrijska dioba nije moguća. Unatoč navedenom, a poštujući zakonske odredbe iz Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima u pogledu razvrgnuća suvlasništva, radi utvrđenja da li je geometrijska dioba moguća, te ukoliko nije, radi procjene predmetne nekretnine kao početnog parametra civilne diobe, predlaže se naslovnom Sudu imenovati sudskog vještaka građevinske struke po izboru Suda kako bi isti izradio vještačenje na okolnost identifikacije predmetne nekretnine, procjene njezine tržišne vrijednosti kako bi bila moguća provedba civilne diobe, te utvrđenja da li je moguća geometrijska dioba iste.
2. Protustranka se podneskom od 10. lipnja 2025. očitovala na prijedlog, te navela kako nije suglasna s prijedlogom za razvrgnuće jer se predlaže na njegovu štetu i u nevrijeme. Točno je da su stranke stekle suvlasničke udjel nasljeđivanjem pokojnog IM. Od stjecanja nekretnine 1988. godine pa do danas protustranka je uz suglasnost pok. IM u nekretninu ulagala svoja sredstva te je time povećala vrijednost kupljenog apartmana. Protustranka je nakon kupoprodaje kompletno opremila apartman sa namještajem rađenim po mjeri, uredila je kupaonski prostor, WC i postavila je sve kućanske uređaje. Osim toga, roditelji protustranke su u kupoprodaji predmetnog apartmana sudjelovali sa uplatom dijela cijene u protuvrijednosti iznosa 10.000 DEM. S druge strane, predlagatelji do smrti IM nisu pokazivali nikakav interes za ovu nekretninu, a sada protustranci ne priznaju pravo na povrat uloženoga. S obzirom na ove okolnosti, razvrgnuće se predlaže na štetu protustranke jer se iz nekretnine u prvom redu trebaju ukloniti i demontirati sve pokretnine i ugrađeni predmeti koje je on financirao svojim sredstvima i koje predstavljaju njegovo vlasništvo. Od značaja za vrijednost nekretnine je i činjenica trošnosti samog objekta i instalacija.S obzirom da je nekretnina danas stara 38 godina nužno je poboljšati građevinsko stanje kuće prije razvrgnuća jer se popravcima može očekivati povećanje prodajne cijene objekta. Sve to je u vezi i s nužnim uklanjanjem stvari koje predstavljaju vlasništvo protustranke jer će biti nužno, osim popravaka instalacija, urediti i prostor u cjelini. Izvjesno je da potrebna novčana sredstva za takve radove neće biti visoka, ali se ona moraju podmiriti zajednički, razmjerno udjelima svih suvlasnika.S obzirom da se prijedlog podnosi u nevrijeme i na štetu protustranke (Članak 47. Zakona o vlasništvu), predlaže se odbiti prijedlog predlagatelja kao neosnovan.
3. Predlagatelji su se na gornje navode očitovali kako protustranka u svom očitovanju iznosi kako se protivi prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice jer je isti predložen na njegovu štetu i u nevrijeme. U svrhu obrazloženja svog stava, protustranka iznosi da je od 1988.g. ulagao svoja sredstva u predmetnu nekretninu time joj povećavajući vrijednost, a na način da je kompletno opremio isti apartman namještajem rađenim po mjeri, uredio kupaonski prostor, WC, postavio sve kućanske uređaje i da su njegovi roditelji sudjelovali u kupnji predmetnog apartmana s uplatom dijela cijene u protuvrijednosti iznosa od 10.000,00 DEM. Također iznosi kako predlagatelji od stjecanja svojih suvlasničkih dijelova predmetne nekretnine za istu nisu pokazivali interes i da ne priznaju protustranci pravo na povrat uloženog. Slijedom iznesenih tvrdnji protustranka smatra da se razvrgnuće predlaže na njegovu štetu jer se iz spomenute nekretnine najprije trebaju ukloniti i demontirati sve pokretnine i ugrađeni predmeti koje je on financirao svojim sredstvima i koji predstavljaju njegovo vlasništvo, a da je od značaja za vrijednost nekretnine i činjenica trošnosti samog objekta i instalacija, radi čega je nužno poboljšati građevinsko stanje kuće prije razvrgnuća jer se popravljanjem može očekivati povećanje prodajne cijene objekta, radi čega očekuje sudjelovanje svih suvlasnika u podmirenju troškova pobrojanih radova i na iste okolnosti predlaže saslušati stranke. Protustranka svoj prigovor temelji na navodnim ulaganjima koja datiraju od 1988.g. i sudjelovanju u kupnji predmetne nekretnine što ničim ne dokazuje. Predlagateljice ad.1.i 2. su sestrične protustranke, a predlagatelj ad.3. je brat protustranke, dakle svi oni su članovi njegovog uskog obiteljskog kruga, radi čaga imaju neposredna saznanja da protustranka nije vršila nikakva samostalna ulaganja u predmetnu nekretninu. Dapače, protustranka nije, u cijelom razdoblju za koje tvrdi da je vršio sporna ulaganja, bio zaposlen, u vrijeme kupnje apartmana imao je također nezaposlenu suprugu i malodobno dijete te je živio ne račun svojih roditelja i ujaka od kojeg je u konačnici naslijedio ¼ sporne nekretnine. Sva ulaganja u opremanje i kupnju predmetne nekretnine vršio je prednik stranaka ovog postupka, sada pokojni IM, a protustranka se uvijek ponašala monopolistički u odnosu na navedenu nekretninu, na način da je istu svojatao i priječio drugima da u njoj borave. Nakon smrti IM sav trošak održavanja i korištenja iste nekretnine dijeli se na četiri dijela, među nasljednicima, no protustranka izbjegava ravnopravno i pravovremeno sudjelovati u podmirenju tih troškova i neopravdano i neargumentirano daje sebi veća prava od drugih, što rezultira njegovim stavovima iznesenim u ovom postupku. Nadalje, i sama činjenica da je protustranka nekretninu stekla nasljeđivanjem, kao i ostali suvlasnici ovdje predlagatelji, te da isti tvrdi da je prije toga navodno isključivo vršio ulaganja, dala bi mu je za pravo da u svakom trenutku od tadašnjeg vlasnika, a kasnije od njegovih nasljednika ( ovdje predlagatelja) potražuje povrat uloženog. Isti to nikada nije učinio, te su njegovi obveznopravni zahtjevi, čak i da ih sada pokrijepi valjanim dokazima svoje navode, zastarjeli. Također, osim navedenog, isti je imao priliku u ostavinskom postupku iz kojeg je proizašao temelj stjecanja njegovog suvlasničkog dijela nekretnine, od ostalih nasljednika zatražiti povrat sredstava, odnosno uračunavanje darova i tako povećati svoj suvlasnički omjer, odnosno naplatiti od nasljednika uložene vrijednosti, no niti to nije učinio. Ponavlja se, da je nakon stjecanja svog suvlasničkog dijela predmetne nekretnine protustranka odbijala sudjelovati u bilo kakvim troškovima korištenja i održavanja predmetne nekretnine na što je višekratno pisano i usmeno upozoren od strane ovdje predlagatelja.
4. Protustranka se na prednje očitovala navodeći kako nisu točne tvrdnje kako prigovor protustranke o ulaganjima iz 1988.godine nije ničim dokazan i da predlagatelji znaju da protustranka nije vršila nikakva samostalna ulaganja u predmetnu nekretninu, te je kao dokaz dostavio Ugovor o kupoprodaji broj 1428/88 od 15.11.1988., Konačni obračun vrijednosti apartmana u naselju Gajec od 22.12.1988., te Uplatnicu br. 254/88 od 21.12.1988. Na Ugovoru o kupoprodaji broj 1428/88 rukom IM je pisan obračun njegovog dijela uplate kupoprodajne cijene u iznosu 88.302.446 din što predstavlja razliku ukupne cijene apartmana i uplate dijela kupoprodajne cijene u iznosu 29.130.000 din koji je iznos uplatio osobno JM novčanim sredstvima svojih roditelja. Iz Konačnog obračuna vrijednosti apartmana proizlazi kako je ukupna cijena apartmana iznosila 117.432.446 din. Iz Uplatnice br. 254/88 od 21.12.1988. proizlazi kako je od protustranke uplaćeno 29.130.000 din koje su investirali za kupnju njegovi roditelji. Predlagatelji tvrde kako protustranka nije mogla ulagati u nekretninu jer je bio nezaposlen kao i njegova supruga. Ovi navodi su paušalni i dijelom netočni. Naime, i u vrijeme nezaposlenosti, protustranka je privređivala pa i radom „na crno“.
5. U postupku je izveden dokaz uvidom i čitanjem izvatka iz zemljišne knjige za kat. čest. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] (l.s.5-6), rješenje o nasljeđivanju Javnog bilježnika Sunčice Gložinić iz Zagreba poslovni broj O-120/24. (l.s.7-10), uplatnicu br. 254/88 od 22. veljače 2024. (l.s.40-45), zapisnik o procjeni tržišne vrijednosti nekretnine (l.s.6768), izveden je dokaz očevidom na licu mjesta uz nazočnost vještaka geodetske struke MM (list spisa 64-66), te je pročitan nalaz i mišljenje vještakinje MM od 1. prosinca 2025. (l.s. 72-98), te dopuna istog od ožujka 20206. (l.s.111-138).
6. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige za čest. zem. [katastarska čestica], upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]-Nova utvrđeno je da je sa suvlasničkim udjelom neodvojivo povezano vlasništvu posebnog dijela nekretnine 12.suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-12), povezano s vlasništvom posebnog dijela-apartman A 7 br.3 u prizemlju površine 36,35 m2 s pripadajućim vrtom površine 65 m2, u suvlasništvu 1. predlagateljice ĆMŠ iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], 2. predlagateljice ĆM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i 3. predlagatelja ŽM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], svakog za ¼ dijela te protustranke JM iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], za ¼ dijela
7. Na očevidu od 17. listopad 2025. (l.s. 64-66), uz sudjelovanje vještaka građevinske struke MM, te predlagatelje ad-1-3 osobno, te protustranke osobno u Gajcu, utvrđeno je da je predmet diobe nekretnina koja u naravi predstavlja stambenu jedinicu apartmanskog tipa, s jednom spavaćom sobom te dvije prostorije za kuhanje i blagovanje i spavanje, zatim tri spremišta, kupaonicu, terasu i ulazni trijem. Predmetna nekretnina je oznake čest. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], prema dostupnim podacima iz z.k. ima površinu 36,35 m2 s pripadajućim vrtom površine 65 m2.
8. Iz nalaza i mišljenja stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo i procjene nekretnina MM od 1. prosinca 2025. proizlazi da geometrijska dioba predmetne nekretnine u zatečenom stanju, a u skladu sa pravilima struke i prema suvlasničkim udjelima pojedinih suvlasnika nije moguća i dopuštena, te je predlaže civilna dioba. Ukupna tržišna vrijednost predmetne nekretnine koja u naravi predstavlja12.suvlasnički dio s neodređenim omjerom ETAŽNO VLASNIŠTVO ( E-12), povezano s vlasništvom posebnog dijela-apartman A 7 br.3 u prizemlju površine 36,35 m2 s pripadajućim vrtom površine 65 m2, na dan 1. prosinca 2025. iznosi 150.000 eura, odnosno 2.825,95 eura/m2.
9. Predlagatelju u podnesku od 18. prosinca 2025. su naveli kako nemaju primjedbe na nalaz i mišljenje stalne sudske vještakinje za građevinu Jasmine Ćoza, dok se protustranka podneskom od 9. siječnja 2026. očitovala kako istom prigovora iz razloga što se nalazom pod točkom 3.5. navodi da se „za potrebe ovog elaborata smatra da predmetni stan u zgradi izgrađenoj na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] – Nova ima potrebnu legalnost, odnosno da je u skladu sa važećim zakonima i propisima.“ S druge strane se vještačkim mišljenjem istaknulo da je „razlika u m2 u odnosu na stanje prema upisu u ZK zbog naknadnih intervencija (zatvaranje) čime je smanjena korisna neto površina pripadajućeg vrta odnosno povećana korisna vrijednost površine apartmana“. Iz nalaza i mišljenja ne proizlazi da se uzimala u obzir trošnost instalacija koje su stare skoro četrdeset godina. Upravo je protustranka tijekom postupka isticala kako je neprihvatljivo prodavati nekretninu prije popravka trošnih i starih instalacija. S obzirom da je nejasno je li smanjenje korisne površine vrta odnosno povećanje površine apartmana postignuto na legalan način, a isto može imati utjecaja na procjenu vrijednosti nekretnine, vještak bi se o tome trebao očitovati. Dodatno, protustranka primjećuje kako je odabirom poredbene metode, a ne troškovne, kao metode izračuna propušteno elaborirati o umanjenju vrijednosti zbog starosti građevine. Kada bi se izračun temeljio na troškovnoj metodi očekivana vrijednost nekretnine bi bila znatno manja i time realnija.
10. U svom očitovanju od 6. ožujka 2026. vještakinja građevinske struke MM (l.s. 110-135) je navela kako nastavno na izrađeni Nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke od prosinca 2025. godine, dokument oznake: NSV-OSZD-2025-07 i zaprimljeni podnesak odvjetnika protustrank, tijekom izrade nalaza učinjen je nehotični previd te se u prilogu dostavlja dopuna nalaza dokument oznake:NSV- OSZD-2025-07-DOPUNA. Vezano na odabir poredbene metode odnosno metodologije određivanja vrijednosti nekretnine, navodi se da je sukladno Zakonu o procjeni vrijednosti nekretnina (NN 78/15) i Pravilniku o metodama procjene vrijednosti nekretnina (NN 105/15) za izradu procjene tržišne vrijednosti predmetne nekretnine (stan) izabrana poredbena metoda na osnovu pribavljenih podataka o ostvarenim kupoprodajnim cijenama u promatranom području stanova sličnih svojstava kao promatrana nekretnina. Pri čemu se poredbenom metodom tržišna vrijednost određuje iz najmanje tri kupoprodajne cijene (transakcije) poredbenih nekretnina, obzirom da u sklopu sustava e-Nekretnine u promatranom cjenovnom bloku postoji dovoljan broj transakcija. Vezano na trošnost instalacija odnosno izračun troškova gradnje uzimajući u obzir umanjenje vrijednosti zbog starosti građevine, napominje se da se za procjenu vrijednosti zemljišta i stanova primarno predviđa korištenje poredbene metode, pod uvjetima kako je prethodno obrazloženo. Sukladno dopuni nalaza i mišljenja od ožujka 2026. proizlazi kako procjena realne tržišne vrijednosti predmetne nekretnine , nakon umanjenja zbog naknadnih intervencija u iznosu od 12.000,00 Eura iznosi 138.000,00 Eura
11. Ovaj sud ocjenjuje pisani nalaz i mišljenje vještaka građevinske struke, očitovanje vještaka građevinske struke na prigovore protustranke kao objektivan, sukladan pravilima struke te kvalitetno argumentiran, stoga mu sud poklanja vjeru u ovom postupku, kao i prijedlogu diobe po građevinskom vještaku – civilnom diobom.
12. Prema čl. 50. st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (Narodne novine 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (pročišćeni tekst) 94/17, 81/15 pročišćeni tekst, 94/17 – Ispravak Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima /pročišćeni tekst/, dalje: ZVDSP), kad razvrgnuće provodi sud, vezan je u prvom redu strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji, a moguć je i dopušten, a i pravom na razvrgnuće isplatom koje bi imao pojedini suvlasnik na temelju pravnog posla ili zakona.
13. Prema čl. 50. st. 2. ZVDSP–a, ako sud nije glede načina razvrgnuća vezan u smislu stavka 1. istog članka, sud će djeljive pokretne stvari dijeliti fizički, a nekretnine geometrijski.
14. Geometrijska dioba mora biti i moguća i dopuštena, međutim čl. 50. st. 4. propisano je da ako geometrijska dioba nije moguća, a da se znatno ne umanji vrijednost, sud će odlučiti da se stvar proda na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način, a dobiveni iznos podijeliti razmjerno suvlasničkim dijelovima (civilno razvrgnuće). Kako stranke nisu postigle dogovor o međusobnoj isplati, a geometrijska dioba predmetnog objekta na dvije zasebne samostalne uporabne cjeline nije moguća ni dopuštena, što slijedi iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke (l.s. 142), pa sudu nije preostalo ništa drugo nego odrediti civilno razvrgnuće, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom I., temeljem čl. 50. st. 4. ZVDSP-a.
15. Kako stranke nisu postigle dogovor o međusobnoj isplati, a geometrijska dioba predmetnog objekta na dvije zasebne samostalne uporabne cjeline nije moguća ni dopuštena, što slijedi iz pisanog nalaza i mišljenja vještaka građevinske struke (l.s. 72-98), te dopuna istog od ožujka 20206. (l.s.111-138), to je vještak procijenio predmetnu nekretninu (l.s. 135), pa sudu nije preostalo ništa drugo nego odrediti civilno razvrgnuće, slijedom čega je odlučeno kao u izreci ovog rješenja pod točkom I., temeljem čl. 50. st. 4. ZVDSP-a. Također se ističe kako u postupku prodaje predmetne nekretnine stranke imaju mogućnost nove procjene po stalnom sudskom vještaku, te će se stvarna vrijednost predmetne nekretnine moći utvrđivati u trenutku samog postupka prodaje na javnoj dražbi ili na drugi prikladan način.
16. Odlučujući o troškovima postupka sud je imao u vidu odredbu čl. 54. ZVDSP, te podredno pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku iz 1934., a prema odredbama paragrafa 21. tog zakona i odredbe ZPP-a. Odredbom čl. 54. ZVDSP propisano je da troškove razvrgnuća snose suvlasnici razmjerno svojim suvlasničkim dijelovima, osim ako zakon ili njihov sporazum određuju drukčije. U konkretnom slučaju predlagatelji i protustranka imaju udjele od po ¼ dijela svaki i nisu se sporazumjeli drukčije o snašanju troškova predmetnog postupka. Na postupak razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina primjenjuju se i pravna pravila Zakona o sudskom izvanparničnom postupku, koja se primjenjuju na temelju odredbe čl. 1. Zakona o načinu primjene pravnih propisa donesenih prije 6. travnja 1941. (NN 73/91). Kod odlučivanja o troškovima postupka valjalo je primijeniti pravno pravilo iz paragrafa 20. Zakona o sudskom izvanparničnom postupku. Prema navedenom pravnom pravilu osnovno je načelo u izvanparničnom postupku da svaki sudionik snosi svoje troškove, odnosno da trošak zastupanja pada na zastupanog, a ako je bilo zajedničkih troškova, o njima odlučuje sud na način da ih određuje razmjerno. Nužne troškove u izvanparničnom postupku predstavljaju troškovi pristojbi, troškovi očevida i vještačenja te je slijedom navedenoga valjalo naložiti protustranci da predlagateljima naknadi polovicu nužnih troškova koji se odnose na plaćeni predujam za očevid i vještačenje u iznosu od 450,00 eura (ukupan trošak očevida i vještačenja iznosi 900,00 eura), te trošak sudske pristojbe na prijedlog i rješenje u ukupnom iznosu od 13,28 eura (ukupan trošak iznosi 913,28 eura), odnosno valjalo je protustranci naložiti da predlagateljima koji su prethodno predujmili navedene troškove naknadi nužne troškove postupka u iznosu od 456,64 eura, slijedom čega je valjalo odlučiti kao u toč. II. izreke ovog rješenja.
U Pagu, 2. rujna 2026.
Sudac
Iva Peričić Pejar
Uputa o pravnom lijeku:
Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba. Žalba se podnosi u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka ovog rješenja, putem ovog suda na Županijski sud pisanim podneskom.
DNA:
1. predlagateljima po punomoćniku,
I. protustranci po punomoćniku.