Republika Hrvatska

Općinski sud u Zlataru

Stalna služba u Zaboku

Zabok, Matije Gupca 22

Poslovni broj P-44/2026.-57.

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I R J E Š E N J E

Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sutkinji Karolini Balen, u pravnoj stvari tužitelja Općine Krapinske Toplice, Ulica Antuna Mihanovića 3, Krapinske Toplice, OIB: 97782176849, kojeg zastupa punomoćnik Marijan Sente, odvjetnik u Zagrebu, protiv tuženice ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupa punomoćnik Boro Savić, odvjetnik u Zagrebu, radi zaštite javnog dobra u općoj uporabi i povodom prijedloga tužitelja za određivanje privremene mjere, nakon dana 20. srpnja 2026. zaključene javne glavne rasprave, u nazočnosti punomoćnika tužitelja te tuženice ĐT i punomoćnika tuženice, dana 2. rujna 2026. na ročištu za objavu i uručenje presude,

p r e s u d i o  j e

Nalaže se tuženici ĐT iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] da prestane uznemiravati tužitelja Općinu Krapinske Toplice, Ulica Antuna Mihanovića 3, Krapinske Toplice, OIB: 97782176849, kao vlasnika čkbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i kčbr. [katastarska čestica] NC O 1, Raspelo-Neseki-Ovčarić nerazvrstana cesta od 4776 m2 upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te da uspostavi prijašnje stanje na navedenim nekretninama na način da s istih ukloni betonske temelje 1 i 2 i metalnu lesu sa metalnim stupovima na betonskim temeljima 1 i 2 te betonske temelje 3 i 4 s metalnim stupovima na njima, a kako je to označeno na skici očevida geodetskog vještaka Gorana Jerneića iz trgovačkog društva Geotag d.o.o. od 20. rujna 2023., a u suprotnom da tužitelj sam ili po trećim osobama ukloni predmetne betonske temelje 1 i 2 i metalnu lesu sa metalnim stupovima na betonskim temeljima 1 i 2 te betonski temelj 3 i 4 s metalnim stupovima na njima, sve o trošku tuženice, u roku od 15 dana.

r i j e š i o  j e

I. Radi osiguranja nenovčane tražbine predlagatelja osiguranja određuje se

privremena mjera

kojom se nalaže tuženiku da u roku od 24 sata od primitka ovog rješenja s nekretnina oznaka čkbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] NC O 1, Raspelo-Neseki-Ovčarić nerazvrstana cesta od 4776 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukloni metalnu lesu sa metalnih stupova na betonskim temeljima 1 i 2, a kako je to označeno na skici očevida geodetskog vještaka Gorana Jerneića iz tvrtke Geotag d.o.o. od 20. rujna 2023., kojom je onemogućio korištenje javnog puta, a u protivnom sud ovlašćuje tužitelja da sam ili po trećim osobama, na trošak tuženice izvrši navedene radove uklanjanja metalne lese sa metalnih stupova na betonskim temeljima 1 i 2 sa čkbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i čkbr. [katastarska čestica] NC O 1, Raspelo-Neseki-Ovčarić nerazvrstana cesta od 4776 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnog okončanja ovoga postupka.

III. Žalba protiv rješenja o određivanju privremene mjere ne odgađa provedbu privremene mjere.

IV. Nalaže se tuženici naknaditi tužitelju parnični trošak u iznosu od 3.892,37 EUR po stopi koja se određuje za svako polugodište uvećanjem referentne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije financiranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, tekućom od dana donošenja presude 2. rujna 2026. pa do isplate, u roku od 15 dana.

V. U preostalom dijelu se zahtjev tužitelja za naknadom parničnog troška odbija kao neosnovan.

VI. Odbija se kao neosnovan zahtjev tuženice za naknadom parničnog troška u cijelosti.

Obrazloženje

1. Tužitelj Općina Krapinske Toplice je u tužbi naveo da je u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] upisana nekretnina oznaka kčbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2, kao javno dobro u općoj uporabi, kao neotuđivo vlasništvo Općine Krapinske Toplice te da je ista nekretnina upisana u posjedovni list br. 1452 k. o. [katastarska općina], kao kčbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 na ime tužitelja Općina Krapinske Toplice – javno dobro u općoj uporabi, Ulica Antuna Mihanovića 3, Krapinske Toplice, s time da tužitelj tvrdi da predmetna nekretnina u naravi predstavlja makadamski put - nerazvrstanu cestu, odnosno sukladno odredbi čl. 101. st. 1. Zakona o cestama javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave (tj. Općine Krapinske Toplice) na čijem se području nalazi, a tuženica koja je vlasnica susjedne nekretnine oznaka čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 287 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te upisane u posjedovni list br. 1310 k. o. [katastarska općina] kao čkbr. [katastarska čestica] dvorište, dvorište od 57 m2, pašnjak od 230 m2, ukupne površine 287 m2 je početkom 2023. protivno volji tužitelja na dijelu tužiteljeve nekretnine oznake čkbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 i to uz čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], tj. na početku predmetne nerazvrstane ceste, postavila dvorišna ulazna vrata sa stupovima čime je onemogućila nesmetan prolazak (promet) predmetnom nerazvrstanom cestom, koja služi za odvijanje prometa svim građanima, a posebice vlasnicima i suvlasnicima nekretnina koje se nalaze uz nju i po njoj imaju pristup do svojih nekretnina.

1.1. Slijedom navedenog, tužitelj je predložio da sud sukladno čl. 101. Zakona o cestama („Narodne novine“, broj 84/11, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 04/23, u daljnjem tekstu: ZC) i čl. 35. st. 4. i 8. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima („Narodne novine“, broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06,146/08,38/09, 153/09, 143/12,152/14, 81/15 i 94/17 – u daljnjem tekstu: ZV) prihvati tužbeni zahtjev tužitelja.

1.2. S obzirom da je činom uznemiravanja tuženica tužitelju i trećim osobama onemogućila pristup na nerazvrstanu cestu, a koji je neophodan zbog održavanja i uobičajenog korištenja prometnice niti treće osobe, a posebice KT iz [adresa], koji predmetnom nekretninom dolazi do svoje kuće u kojoj stanuje na kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kao vlasnici okolnih nekretnina, imaju kolni i pješački pristup na iste niti u slučaju izvanrednih situacija vozila hitne pomoći ili vatrogasci ne mogu nesmetano intervenirati, predložio je da sud radi sprječavanja nasilja te otklanjanja teško nadoknadive štete odredi privremenu mjeru kojom se nalaže tuženici da u roku od 3 dana od primitka ovog rješenja sa nekretnine kčbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] ukloni prepreku u vidu dvorišnih ulaznih vrata postavljenih na početku nerazvrstane ceste uz rub sa kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a u protivnom da sud ovlašćuje tužitelja da sam ili po trećim osobama, a na trošak tuženice izvrši navedene radove uklanjanja dvorišnih ulaznih vrata sa kčbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta od 1074 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

2. Tužitelj je podneskom od dana 26. listopada 2023. precizirao tužbeni zahtjev kao u izreci, kao i podneskom od 30. siječnja 2024. prijedlog za određivanjem privremene mjere.

3. Tuženica OT u odgovoru na tužbu navela je da se u cijelosti protivi tužbi i tužbenom zahtjevu te svim navodima iz tužbe. Usprotivila se i predloženoj privremenoj mjeri, jer nisu ispunjene pretpostave za donošenje privremene mjere sukladno pozitivnim zakonskim propisima i to Zakonu o obveznim odnosima, Zakonu o zemljišnim knjigama te Ovršnom zakonu pri čemu tužitelj uopće nije vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] NC O 13 Odvojak Zorić nerazvrstana cesta 1074 m2, zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], upisane kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Krapinske Toplice, s obzirom da je tuženica podnijela prigovor protiv rješenja naslovnog suda poslovni broj Z-15837/2022 od 12. siječnja 2023., kojim pobija predmetno rješenje u cijelosti i kojim pobijanim rješenjem je naslovni sud prihvatio provedbu prijavnog lista te riješio između ostalih točaka u z. k. ul. broj [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], ne nekretninama ĐT, koje se sastoje od kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište 275 čhv 989 m2, cijepanje kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište 275 čhv 989 m2, na sada nove - kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište 287 m2 i kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište 548 m2, besteretni otpis kčbr. [katastarska čestica] NC O 13 Odvojak Zorić nerazvrstana cesta 1074 m2 i prijenos u novi zemljišnoknjižni uložak [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva u ovom zk.ul. kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Krapinske Toplice, s time da o navedenom prigovoru još nije odlučeno tako da predmetno pobijano rješenje još nije pravomoćno. Radi se o privatnom vlasništvu tuženice, a ne o nerazvrstanoj cesti na što je tuženica ukazivala bezbroj puta tijekom upravnog postupka na što se tužitelj oglušivao te branio tuženici uvid u geodetski elaborat, iako je bio javni poziv za razgledavanje, o čemu postoje dokazi. Zato tužitelj nema ni aktivnu legitimaciju u ovom predmetu i tužitelj nikada ni neće biti vlasnik jer navedena nekretnina nikada nije bila nerazvrstana cesta, a što će tuženica dokazati brisovnom tužbom i tužbom na utvrđenje ukoliko bude potrebno. Nisu ispunjene pretpostavke da bi navedena novoformirana čestica imala status nerazvrstane ceste sukladno Zakonu o cestama ("Narodne novine", broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/22, 114/22, 4/23), a tuženica je isključivi i jedini vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], što je razvidno iz zemljišnoknjižnog izvatka i ranijih katastarskih nacrta. Dolaskom na svoju nekretninu zatekla je drvene stupove obojane crvenom bojom i zabijene u zemlju pri čemu je uništena zelena površina te izlaz/ulaz u dvorište i načinjena je šteta, a tuženica je naknadnim informiranjem saznala da navedeno ima veze s javnim pozivom, koji se odnosi na započinjanje postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta Općine Krapinske Toplice, Klasa: 930- 01/22-01/0002, Urbroj: 2140-18-01-22-2, od 28. srpnja 2022. i da se za potrebe obavljanja geodetskih poslova navodno izrađuje snimak izvedenog stanja nerazvrstanih cesta i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta, što će obavljati inženjer geodezije IT, kao ovlašteni predstavnik tvrtke Geo Legin d.o.o. Zabok pa je tuženica isticala prigovor na navedeno postupanje tužitelja Općine Krapinske Toplice te ovlaštenog inženjera geodezije iz razloga što je navedena nekretnina čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], kućna adresa [adresa] na kojoj se nalazi obiteljska kuća u isključivom vlasništvu tuženice te desetljećima prije u vlasništvu njezine obitelji i nikada preko navedene nekretnine nije prolazila nikakva nerazvrstana cesta niti bilo kakav javni put. Za navedeno postupanje tužitelja Općine Krapinske Toplice te ovlaštenog inženjera geodezije tuženica nikada nije dala nikakvo dopuštenje niti suglasnost te je sve obavljano u njezinoj odsutnosti, a na navedenoj nekretnini desetljećima su pristup isključivo imali vlasnici i eventualno osobe kojima su one dopustile prijelaz, dakle, nikakav javni put niti nerazvrstana cesta tamo ne postoji. Navedeno je pravno skandalozno budući da su stupovi od strane geodeta postavljeni doslovno po sredini čestice tuženice te na način da dijele česticu na pola i da apsurd bude veći, uz navedenu nekretninu zaista prolazi glavna cesta te 50 metara dalje je pravi javni put, stoga je nejasno i potpuno pogrešno te nepotrebno označavanje geodeta, a sve je vidljivo iz postojećih katastarskih snimaka i stanja na licu mjesta te tuženica upućuje na Zakon o cestama prema kojem su nerazvrstane ceste - ceste koje se koriste za promet vozilima, koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, a prema čl. 98. st. 1. nerazvrstane ceste su ceste koje se koriste za promet vozilima i koje svatko može slobodno koristiti na način i pod uvjetima određenim ovim Zakonom i drugim propisima, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu ovoga Zakona, i to posebice: ceste koje su na području gradova s više od 35.000 stanovnika te gradova koji su sjedišta županija bile razvrstane u javne ceste Odlukom o razvrstavanju javnih cesta u državne ceste, županijske ceste i lokalne ceste ("Narodne novine'', broj 54/08, 122/08, 13/09, 104/09 i 17/10), ceste koje povezuju naselja, ceste koje povezuju područja unutar gradova i naselja, terminali i okretišta vozila javnog prijevoza, pristupne ceste do stambenih, poslovnih, gospodarskih i drugih građevina i druge ceste na području naselja i gradova dok prema stavku 2. istog članka Zakona, ceste iz stavka 1. podstavka 1. ovoga članka odlukom određuje ministar.

3.1. Ni jedan od ovih kriterija nije zadovoljen, stoga je nejasno na temelju čega je geodeta izradio elaborat, osim lažnim prikazivanjem činjenica, a tuženici je provedbom i donošenjem pobijanog rješenja načinjena ogromna šteta budući da joj je nekretnina podijeljena na pola te joj je uvelike umanjena vrijednost i nije donesen nikakav upravni akt kojim bi navedeno bilo odlučeno niti je tuženica obeštećena, a jedino je tuženica uputila prigovor pisanim putem i putem e-maila Općini Krapinske Toplice, Klasa: 930- 01/22-01/0002, Urbroj: 2140-18-01-22-2, od 28. srpnja 2022., kao i geodetu koji je izrađivao elaborat, međutim nikada joj elaborat nije predočen niti je primila ikakav odgovor, štoviše na javnom izlaganju elaborata su joj uskratili uvid i nije mogla doći do informacija tako da se radi o uzurpiranju prava vlasništva, kao najgrubljem kršenju prava vlasništva i zbog svega navedenog je utvrđenje predmetne nekretnine kao javnog dobra u općoj uporabi, odnosno uknjižba prava vlasništva nekretnine u korist tužitelja i utvrđenje iste kao javne, odnosno nerazvrstane ceste, predstavlja kršenje ustavom zajamčenog prava vlasništva pri čemu tuženica napominje da u konkretnom slučaju nije riječ o nerazvrstanoj cesti u smislu Zakona o cestama jer se taj zemljani put ne koristi za promet vozilima i nju ne može (i ne smije) slobodno koristiti svatko, a što su zakonom propisane karakteristike nerazvrstane ceste dok se u konkretnom slučaju radi o zemljanom putu, bez asfalta, koji put je tuženica koristila za pristup svojim drugim nekretninama, a isto tako tuženica tvrdi da prema recentnoj sudskoj praksi upis prava vlasništva u korist jedinice lokalne samouprave nije dopušten jer nije dokazano da bi se radilo o nerazvrstanoj cesti, koja podliježe upisu prava vlasništva u korist predlagatelja i da bi bilo riječ o javnom dobru u općoj uporabi, a i činjenica da nekretnina u zemljišnim knjigama nije bila upisana kao cesta i znači nužno da nije riječ o cesti u smislu Zakona o cestama i o nekretnini, koja bi bila vlasništvo tužitelja.

3.2. U odnosu na KT i njegove nekretnine, tuženica tvrdi da on ima nesmetani pristup svojoj nekretnini i tuženica nikada nije branila prolazak i put istome preko svoje nekretnine i takvo stanje traje godinama i tuženica navodi da se ne radi o javnom putu, već privatnom vlasništvu nekretnine preko koje prolazi KT, a iako tuženica i njezini prednici nisu dužni omogućiti istom prolaz budući da postoji puno kraći i ekonomičniji pristup i put s glavne ceste prema nekretnini KT, tuženik i prednici nisu nikada branili prolaz preko svoje nekretnine radi dobrosusjedskih odnosa i također nije jasno zašto KT ne koristi drugi kraći put prema svojoj nekretnini, kao što nije razvidno zašto tužitelj nije navedeni alternativni put koji je mnogo ekonomičniji i manje otegotan za sve stranke, utvrdio kao možebitni javni put.

3.3. U odnosu na predloženu privremenu mjeru tuženica ističe da se protivi donošenju iste u cijelosti i ukazuje na činjenicu da nisu ispunjenje pretpostavke za određivanje privremene mjere iz čl. 346. Ovršnog zakona. S obzirom da je KT jedini koji prolazi preko predmetne nekretnine i da tuženica i njezini prednici desetljećima isto nisu branili, bespredmetno je govoriti o navodima iz tužbe kako je onemogućen pristup u izvanrednim situacijama do nekretnine u vlasništvu KT i osim što tužitelj nije vlasnik iste jer nije nerazvrstana cesta, tužitelj nije učinio vjerojatnim postojanje svoje tražbine i nije učinio vjerojatnim niti opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine niti da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete, koja prijeti već upravo suprotno, privremenom mjerom bi se jedino učinila nenadoknadiva šteta tuženici.

4. U ovom je predmetu već bila donijeta prvostupanjska odluka pod poslovnim brojem P-332/2023 koja je u međuvremenu ukinuta, a drugostupanjski sud je uputio ovaj sud na ponovno odlučivanje o dokaznim prijedlozima stranaka za izvođenjem personalnih dokaza koje je ranije odbio te na raspravljanje predmeta spora primjenjujući ne samo čl. 167. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, već i čl. 131. -133. Zakona o cestama, zatim razmotriti tuženičin peremptorni prigovor da je upravo ona vlasnica nekretnina koje su objekt vlasničkopravne zaštite od uznemiravanja, utvrditi kakvo je stanje predmetnih nekretnina bilo na dan stupanja na snagu Zakona o cestama 28. srpnja 2011. te radi li se o nekretninama koje su se tada koristile za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su u tom trenutku pristupačne većem broju korisnika.

5. U dokaznom postupku sud je izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige na str. 5 i 123 spisa, u prijepis posjedovnog lista na str. 6 spisa, izvadak iz zemljišne knjige na str. 7, prijepis posjedovnog lista na str. 8-9 spisa, u izliste fotografija i Geo portala na str. 10 do 11 spisa, u dopis KT na str. 12 spisa, pročitao zapisnik o očevidu i nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Geo tag d.o.o., izvršio uvid u dopis na str. 28, u ispravu na str. 29 spisa, u e-mail korespondenciju na str. 34 do 36 spisa, u e-mail korespondenciju na str. 43 spisa i 49 spisa, u geodetski elaborat na str. 58 do 61 spisa s prilozima na str. 62 do 67 spisa, u prijavni list za katastar i zemljišnu knjigu, u izvješće o utvrđivanju međa i drugih granica, u tehničko izvješće i javni poziv sve na str. 68 do 92 spisa, u odluku o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste na str. 93 do 96 spisa, u očitovanje nositelja prava na nerazvrstanoj cesti, u posjedovne listove na str. 99 do 108 spisa, izvršio uvid u izvadak iz zemljišne knjige na str. 23 spisa, u rješenje Zemljišnoknjižnog odjela u Zaboku na str. 129 do 132 spisa s prilozima, pročitao rješenje Županijskog suda u Rijeci na str. 218 do 222 spisa, saslušao stranke u svrhu dokazivanja te svjedoke KT, AT, ČT, ET, CT, ŠT iz [adresa], ŽT, BT, JT, LT, ZT, ŠT iz [adresa], ST, ĆT i RT.

6. Sporno je u ovom predmetu na čijoj nekretnini je tuženica postavila betonske temelje 1 i 2 i metalnu lesu sa metalnim stupovima na betonskim temeljima 1 i 2 te betonske temelje 3 i 4 s metalnim stupovima na njima i je li tuženica uznemiravala tužitelja u vlasništvu nekretnina. Sporno je je li osnovan peremptorni prigovor tuženice da se predmetna nekretnina ne koristi niti se koristila kao javno dobro, čime bi se dokidalo javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo tužitelja. Sporno je je li sporni put na dan 28. srpnja 2011. služio za promet vozila i bio pristupačan većem broju osoba, a što predstavlja odlučnu činjenicu u ovom predmetu.

6.1. Nije bila sporna činjenica da je tuženica postavila betonske temelje i betonsku lesu na stupovima na mjestima označenim na skici očevida geodetskog vještaka Geo tag d.o.o.

6.2. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka u skladu s čl. 8. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“ broj 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 02/07, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25, u daljnjem tekstu ZPP-a) sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

7. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] NC O 13, Odvojak Zorić nerazvrstana cesta 1074 upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Krapinske Toplice te je isto i upisano u posjedovni list 1452.

7.1. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je nekretnina kčbr. [katastarska čestica] NC O 1, Raspelo-Neseki-Ovčarić nerazvrstana cesta upisana u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to kao javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo Općine Krapinske Toplice.

8. Uvidom u izvadak iz zemljišne knjige utvrđeno je da je tuženica OT vlasnik nekretnina kčbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 287 m2, čkbr. [katastarska čestica] kuća i dvorište od 548 m2 i kčbr. [katastarska čestica] oranica od 476 čhv (1712 m2) ukupno 2547 m2 upisana u z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te su iste upisane i u posjedovni list 1310.

9. Uvidom u javni poziv (obavijest o započinjanju postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta) Općine Krapinske Toplice Klasa: 930-01/22-01/0002, Urbroj: 2140-18-01-22-2 od 28. srpnja 2022. utvrđeno je da je Općina Krapinske Toplice uputila javni poziv odnosno obavijest nositeljima prava na predmetnim i susjednim nekretninama o započinjanu postupka evidentiranja nerazvrstanih cesta u zemljišnu knjigu, a da se u tu svrhu obavljaju geodetski poslovi tako da se izrađuje geodetski snimak izvedenog stanja nerazvrstane ceste i geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta, a što će izraditi ovlašteni inženjer geodezije IT iz tvrtke Geo Legin d.o.o. iz Zaboka, a javni poziv između ostalih nekretnina, odnosio se na lokaciju pod rednim brojem 2. - [adresa] NC O 13 odvojak Zorić od kčbr. [katastarska čestica] do 1311 k. o. [katastarska općina], a u tom javnom pozivu navedeno je da će tužitelj odnosno predstavnici pravne osobe koja upravlja cestama obilježiti granice zemljišta na kojima su izgrađene nerazvrstane ceste uz stručnu pomoć navedenog inženjera geodezije, koji treba obilježiti lomne točke granica zemljišta, a pozvani su nositelji prava na nekretninama kroz koje prolaze nerazvrstane ceste, kao i nositelji prava, koji graniče s nerazvrstanim cestama da budu nazočni geodetskoj izmjeri te da se 20. rujna 2022. od 13,00 sati do 14,00 sati može izvršiti uvid u geodetski elaborat izvedenog stanja nerazvrstanih cesta uz potrebno objašnjenje.

9.1. Temeljem tog javnog poziva, geodetskog elaborata za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenu svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste na čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] NC O 13, Odvojak Zorić od 26. listopada 2022.,a koji je potvrđen od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zabok, Klasa: 932-06/2022-02/555, Urbroj: 541-13-03/1-22-3 od 30. prosinca 2022. i temeljem odluke Općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice Klasa:940-01/22-01/0012, Urboj: 2140-18-02-22-2 od 19. prosinca 2022. o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste - javnog dobra u općoj uporabi kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je proglašena nerazvrstanom cestom – javno dobro u općoj uporabi, a nakon čega je tužitelj uknjižen kao vlasnik iste.

10. Uvidom u izvješće o utvrđivanju granica zemljišta na kojem su izvedene ceste utvrđeno je da je u tom izvješću geodetska tvrtka Geo Legin d.o.o. izvršila dana 12. kolovoza 2022. izmjeru pri čemu su obilježene i stabilizirane međne točke granice zemljišta na kojem je izvedena gore navedena nerazvrstana cesta, a u tom izvješću je naznačeno da se tuženica ne slaže s geodetskim elaboratom.

11. Uvidom u e-mail podnesak od 25. kolovoza 2022. utvrđeno je da je tuženica prije izrade geodetskog elaborata uputila prigovor tužitelju i inženjeru geodezije na obilježavanje trase predmetne nerazvrstane ceste protiveći se istom, s obzirom da je tuženica došla na svoju nekretninu kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i zatekla drvene stupove obojene crvenom bojom te zabijene u zemlju pri čemu je uništena zelena površina, izlaz/ulaz u dvorište te načinjena šteta pa tuženica zabranjuje bilo kakvo daljnje postupanje na svojoj nekretnini, pristup nekretnini te evidentiranje dijelova nekretnine u bilo kakvom geodetskom elaboratu, kao javni put ili eventualno nerazvrstana cesta, a i tuženica traži uklanjanje postavljenih stupova i vraćanje nekretnine u prvobitno stanje.

12. Uvidom u geodetski elaborat za potrebe provođenja promjena u katastru zemljišta izrađenog u svrhu evidentiranja izvedenog stanja ceste na kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], kčbr. [katastarska čestica], čkbr. [katastarska čestica] i čkbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] NC O 13 , Odvojak Zorić od 26. listopada 2022., a koji je potvrđen od strane Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Krapina, Odjel za katastar nekretnina Zabok Klasa 932-06/2022-02/555, Urbroj: 541-13-03/1-22-3 od 30. prosinca 2022 utvrđeno je da je predmetna nerazvrstana cesta formirana iz dijelova pet čestica: kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisana na tuženicu OT, kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] upisane na ime HT i UT, oboje iz [adresa], kčbr. [katastarska čestica] k. o [katastarska općina] upisane na ime MT iz [adresa] te kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica], obje k. o. [katastarska općina] i obje upisane na GT iz [adresa].

13. Uvidom u odluku Općinskog vijeća Općine Krapinske Toplice Klasa: 940-01/22- 01/0012, Urboj: 2140-18-02-22-2 od 19. prosinca 2022. o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste - javnog dobra u općoj uporabi utvrđeno je da je tužitelj Općina Krapinske Toplice utvrdio da je nerazvrstana cesta - javno dobro u općoj uporabi između ostalog i na nekretninama kčbr. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina], oznaka ceste NC O 13 Odvojak Zorić, koja se vodi pod novom oznakom kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u duljini od 220 m.

14. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, Zemljišnoknjižni odjel Zabok donio je rješenje poslovni broj: Z-15837/2022 na temelju dostavljenog prijavnog lista od 30. prosinca 2022., kojim rješenjem je proveo predmetni prijavni list u zemljišnim knjigama te besteretno otpisao čkbr. [katastarska čestica] NC O 13 Odvojak Zorić i nerazvrstana cesta 1074 m2 u novi z. k. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz uknjižbu prava vlasništva u tom z.k.ul.br. kao javno dobro u općoj upotrebi kao neotuđivo vlasništvo tužitelja Općine Krapinske Toplice.

14.1. Tuženica je protiv ovoga rješenja podnijela prigovor pobijajući rješenje u cijelosti, kao nezakonito jer da je formiranje nove čestice i nerazvrstane ceste veličine 1074 m2 u potpunosti protivno Zakonu o cestama.

14.2. Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, Zemljišnoknjižni odjel Zabok dana 22. studenoga 2023. donio je rješenje kojim je odbio gore navedeni prigovor tuženice i potvrdio rješenje Zemljišnoknjižnog odjela Zabok poslovni broj Z- 15837/2022 od 12. siječnja 2023.

14.3. Tuženica je protiv rješenja Općinskog sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, Zemljišnoknjižni odjel Zabok dana 22. studenoga 2023. podnijela žalbu Županijskom sudu u Rijeci koji je odlukom poslovnoga broja Gž Zk-12/2024 od 19. veljače 2026. odbio žalbu tuženice kao neosnovanu i potvrdio rješenje ovog suda od 12. studenoga 2023.

15. Na očevidu na mjestu spora uz sudjelovanje mjerničkog vještaka Gorana Jerneića iz trgovačkog društva Geo tag d.o.o. iz Zaboka utvrđeno je da postoji asfaltirana cesta, da je s desne strane od asfaltirane ceste vidljiva lesa s vratima, a radi se o željeznoj lesi postavljenoj na betonskom okviru, na kojoj nema lokota. Ista u vrijeme dolaska suda na mjesto spora nije bila zaključana te od ulaska kroz spomenutu lesu postoji pošljunčani put, a kroz šljunak vidljivo je da postoji manja trava i taj put vodi u podnožje, s time da se s desne strane puta nalazi gospodarska zgrada – staja, a s lijeve strane se nalazi kuća te su staja i kuća u vlasništvu tuženice. Od kuće prema predmetnom putu te od staje prema predmetnom putu je travnata površina odnosno dvorište tuženice. Očevidom je bilo razvidno da postoji ograda koja ide od spomenute lese i to s desne strane od prvog stupa lese postoje betonski stupovi s žičanim pletivom, a s lijeve strane od drugog stupa lese također postoji ograda od drvenih stupova i žičanog pletiva. Ograda s desne strane je novija od ograde s lijeve strane od spomenutog stupa te je nekretnina tuženice ograđena sa svih strana. Nadalje je razvidno da nema ograde kada se po spomenutom šljunčanom putu dolazi u podnožje gdje su postavljena dva željezna stupa s betonskim okvirom između kojih ne postoji lesa, a s lijeve i desne strane puta koji se spušta u podnožje postoji šuma VT te se dolazi do travnate površine u čijem se produžetku nalazi nekretnina VT. Tuženica je na očevidu tvrdila da postoji i drugi put i to s lijeve strane gledajući od podnožja, ali je na očevidu bilo vidljivo da se radi o površini koja je u cijelosti obrasla travom. Nije bilo vidljivo da bi postojali bilo kakvi kolotrazi te se potom dolazi do asfaltirane ceste. S jedne i druge strane šljunčanog puta postavljeni su drveni kolčići za koje je tuženica navela da ih je ona postavila jer se VT tuda kretao raznim vozilima. Zakonska zastupnica tužitelja na očevidu je tvrdila da predmetni put ne koristi samo VT, već i druge osobe koje imaju nekretnine u nastavku. Tuženica je navela da treće osobe ne koriste predmetni put i da ga je ona koristila za potrebe svojih nekretnina, ali da ga sada više ne koristi.

16. Mjernički vještak Goran Jerneić iz trgovačkog društva Geotag d.o.o. iz Zaboka je u svom nalazu i mišljenju naveo da je očevidom na terenu i mjerenjem utvrdio da se betonski temelj označen na skici očevida brojem 1. ukupne površine 0,427 m2 većim dijelom nalazi na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to 88,76%, a manjim dijelom na nekretnini BT kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], da je betonski temelj označen na skici brojem 2. ukupne površine 0,366 m2 i nalazi se na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to 55,19% kao i preostalih 44,81% također na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] dok se metalna lesa s metalnim stupovima postavljenim na betonskim temeljima 1. i 2. većim dijelom nalazi na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to u dužini od 5,03 m, a manjim dijelom na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u dužini od 0,72 m, time da se betonski temelji naznačeni na skici očevida toč. 3. (P-0,167 m2 ) i 4. (P- 0,173 m2) zajedno s metalnim stupovima na njima nalaze u cijelosti na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].

17. Sud je ocijenio stručnim i nepristranim nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Gorana Jerneića iz tvrtke Geotag d.o.o. iz Zaboka jer je iste dao prema stanju na terenu, izvršenim mjerenjem i uvidom u katastarske mape, a stranke nisu imale primjedbe na nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka.

18. Svjedok KT je izjavio da živi u blizini mjesta predmeta spora te tamo ima kuću i dvorište, a živi sa starom, bolesnom majkom. Svjedok tvrdi da od djetinjstva prolazi predmetnim putem, a kojeg je tužitelj uređivao i šljunčao te kopao kanaliće. Lesa je postavljena početkom 2023., a postavila ju je tuženica, time da je ta lesa zatvorena, ali nije zaključana te se prilikom prolaza ta lesa može otvarati i zatvarati, ali mu tuženica uvijek prigovara ako ne zatvara lesu te ga fotografira. Sjeća se da je došla hitna medicinska pomoć vozilom koje nije moglo proći istom, iako mu je majka bila bolesna te je morao doći s posla i odvesti ju u bolnicu Bračak te je tada otvorio predmetnu lesu i odvezao je majku automobilom. Tom je prilikom vozilo hitne medicinske pomoći pokušalo krenuti predmetnim putem, ali je lesa bila zatvorena i nisu mogli proći, a nisu otvorili predmetnu lesu. Koristi predmetni put za prolaz i provoz od svojeg djetinjstva te mu je u početku tuženica branila da tuda prolazi i provozi, ali kasnije to više nije činila, no, on automobilom ne može proći predmetnim putem jer se zatvara predmetna lesa. Predmetni put koristi i ŠT koji ima u blizini svoju nekretninu – šumu, iz koje vozi drva po tom putu, a osim njega i osoba prezimenom ET je također koristila predmetni put, ali sada to više ne čini. Svjedoku je poznato da je put tužiteljev. Općina Krapinske Toplice je šljunčala i koristila predmetni put i proširivala ga te održavala, a to je prilazni put do njegove kuće. Taj je put upisan u korist tužitelja i ucrtan u mape. Izmjeru predmetnog puta vršili su geodeti, a to mu je poznato jer je tada vozio svoju majku na terapije, a tuženica nije bila nazočna geodetskom mjerenju. Osim predmetnog puta nema drugog puta do svoje nekretnine. ŠT stanuje u kući iznad njegove i on koristi drugi put jer postoji do njegove kuće drugi put, a za potrebe svoje nekretnine – šume - ŠT koristi predmetni put i to kada ruši i odvozi drva za ogrjev iz svoje šume jer do te šume nema drugog puta. Tuženica mu brani provoz predmetnim putem jer postoji spomenuta ograda i kada stane automobilom ne može proći jer se radi o velikoj uzbrdici, a sada ta lesa nije zaključana, ali je zatvorena. On mora stati automobilom kako bi mogao otvoriti i zatvoriti predmetnu ogradu i ukoliko želi proći predmetnim putem od svoje kuće prema spomenutoj lesi mora stati 200 metara od lese, zatim doći do lese da bi otvorio lesu i kako bi mogao proći automobilom jer u protivnom da dođe bliže lesi, ne bi mogao više automobilom krenuti. Ranije na predmetnom putu nije bilo prepreka jer su vlasnici koristili nekretnine, livade i slično. Tuženica svojim automobilom može bez problema krenuti tim putem jer ima drukčiji položaj prema putu nego on, dok je njemu zbog postavljenih stupića to otežano. Šljunak je na predmetnom putu od strane tužitelja stavljen još 1995., a on i njegov otac i majka razgrtali su ga ručno i svjedok te je zadnje šljunčanje i proširivanje puta bilo 2008. i sada 2017. Svjedok tvrdi da je on podnio zahtjev za izradu geodetskog elaborata da predmetni put bude javno dobro i da su geodeti bili na licu mjesta, a što je tužitelj financirao, ali ne zna kada je to bilo. Predmetnim putem ne može se dovesti građevinski materijal i slično, a nije moguće proći kamionom i sličnim vozilima zbog drugih stupića, koji sužavaju put.

19. Zakonska zastupnica tužitelja DT je izjavila da je postala općinska načelnica 2021. i poznato joj je da tužitelj svake godine na zahtjev KT šljunča predmetni put. Zakonskoj zastupnici tužitelja je poznato da se KT obratio tužitelju u vezi predmetnog puta i doista se radi o putu koji je na uzbrdici te je tužitelj bio prinuđen riješiti tu uzbrdicu tako da je pošljunčan put kako bi KT mogao prolaziti predmetnim putem. S obzirom da KT ima bolesnu majku, smatrala je potrebnim asfaltirati uzbrdicu, ali kada je tužitelj krenuo u asfaltiranje, tada je utvrdio da predmetni put nema oznake katastarske čestice pa je sačinio geodetsko evidentiranje predmetne ceste, a nakon kratkog vremena se pojavila sporna lesa i misli da je to bilo 2023. pa je tužitelj potom pokrenuo sudski spor. Ne zna da bi postojali kakvi stupići između kojih je bio razapet lanac. Cjelokupni postupak u vezi predmetne ceste je završen 2022. te je tako evidentirano u zemljišnim knjigama da se radi o cesti koja je javno dobro u općoj uporabi, a taj put odnosno cesta je dobila broj katastarske čestice. Izrađen je geodetski elaborat. Nije joj poznato da bi tuženica bila nazočna u trenutku koji je prethodio izradi geodetskog elaborata - iskolčavanju predmetne čestice. Na mjestu spora bila je otprilike dva do tri puta, a kada je postavljena spomenuta lesa o tome je tužitelja obavijestio KT, koji je tužitelju poslao fotografije i kontaktirao ih. KT im je poslao fotografije za dva nova stupića koja ranije nisu tamo postojala i to **.**.2023. KT je podnio zahtjev, a tužitelj je pokrenuo postupak da predmetni put bude javno dobro u općoj uporabi, s time da je postupak glede javnog dobra u općoj uporabi odnosno nerazvrstana cesta u 1/2 dijela financirao tužitelj, a preostalih ½ dijela troškova županija. Lesa je zatvorena, ali nije zaključana, iako postoji lokot na istoj i vidljivi su na njoj utori za zatvaranje. Nitko od tužitelja prema njezinom saznanju nije prolazio predmetnim putem automobilom do kuće KT, već su prolazili pješke s obzirom na spomenutu uzbrdicu. I prije nego je postala općinska načelnica tužitelja, prema dostupnim podacima na zahtjev mjesnog odbora predmetni put, odnosno cesta je šodrana i uređivane su bankine, a i rađen je iskop grabe, a osim KT predmetni put do svojih nekretnina koriste ŠT i osoba prezimenom ET. Tužitelj vodi evidenciju o nerazvrstanim cestama, koje stvaraju određene probleme i to u smislu kada vozila vatrogasaca, hitne medicinske pomoći ili policije ne mogu doći do nekih nekretnina gdje žive ljudi, a o takvoj situaciji na predmetnim cestama dobivaju informacije od ljudi, koji tamo žive dok nemaju neposrednih saznanja o tome da ne bi vozila policije, hitne medicinske pomoći i vatrogasaca mogla doći do takvih nekretnina. Kriterij da bi neki put bio javni jest da put koristi više osoba. Ona nije kontaktirala tuženicu, a ne zna je li netko od službenih osoba tužitelja to učinio i da zapravo nikad ne kontaktiraju osobe koje imaju tamo nekretnine kada idu održavati i šodrati put jer to što se čini je u interesu osoba, a to se čini na nečiji zahtjev i postupak glede spomenutog održavanje ceste je taj da tužitelj sklapa ugovor o izvođenju radova s izvođačem te izvođač tada od tužitelja dobiva prijedlog mjesnog odbora da rasporedi kameni agregat. Tužitelj je dobio prigovor tuženice na geodetski elaborat, ali sada ne zna je li tužitelj na isto odgovorio, a ne zna da bi tuženici bio prezentiran geodetski elaborat, međutim postoji javni poziv za određeno vrijeme u kojem svatko zainteresiran može izvršiti uvid u geodetski elaborat.

20. Tuženica OT je izjavila da je prije otprilike dvije godine u vrijeme godišnjih odmora, u kolovozu mjesecu došla na svoju nekretninu, koja je u naravi kuća i dvorište i na svojem dvorištu zatekla je iskolčenu trasu, a radilo se o drvenim bijelim stupićima te je odmah nakon toga pozvala djelatnike policije jer nije znala što se događa na njezinoj nekretnini te je ubrzo nakon toga, idućih dana, u vrijeme kada tužitelj prima stranke došla kod tužitelja da vidi što se događa, ali joj je geodeta imao što pokazati te nije dobila na uvid geodetski elaborat i sjeća se da je dobila jedan dokument, kojeg je olovkom prekrižila, a to je bio nekakav prazni papir, kojeg je prekrižila. Kod tužitelja joj je rečeno da će to biti javni put na što se iznenadila i pitala kakav javni put jer je pet godina vlasnica predmetnih nekretnina, a prije su vlasnici tih nekretnini bili njezini roditelji, odnosno djedovi i bake tako da je sve to njezina nekretnina već sto i više godina. Na mjestu gdje je sada lesa postojala je drvena lesa ispunjena žičanim pletivom i to na gornjoj strani su bile dvije jednake veličine, a na donjoj strani veća i manja lesa, a to je bilo ograđeno da ne bi "živina" odlazila s dvorišta. Tuženici je poznato da je KT koristio put kroz njezino dvorište pješke i to gotovo od rođenja, ali njegovi bake i djedovi su koristili drugi put do svoje nekretnine i to od svog dvorišta do glavnog puta. Tuženica navodi da je preko njezine nekretnine prolazio automobilom KT, a to je činio unatrag pet godina. Tuženica tvrdi da nije branila KT da automobilom vrši provoz preko njezine nekretnine i tuda provozi hranu i slično. Na gornjem mjestu u blizini ceste odnosno uz cestu, gdje je sada ograda postojala je u produžetku živa živica, koju je njezin brat uklonio i postavio žičanu ogradu i drvene stupove, a to je bilo unatrag 20 godina. Tuženica navodi da spomenute drvene lese nisu bile nikada zaključane, a prije otprilike godinu dana postavila je gornju ogradu odnosno lesu sa stupovima i to iz razloga da svatko ne ulazi ili dolazi na njezino dvorište. Predmetna lesa nije zaključana i ta lesa se samo pritvori te postoje utori sa dijelom da se ista pritvori, a nema nikakvih ključeva od te lese. Predmetni put koristi KT dok je neko vrijeme to činila osoba prezimenom ET za potrebe nekretnine koju je on koristio, a koje je bila vlasnica druga osoba, dok je ŠT koristio predmetni put tri puta na godinu samo kako bi mu bilo lakše doći od svoje nekretnine voćnjaka pa do svoje kuće i dvorište te je imao i drugi put do svoje nekretnine, ali ga već 30 godina ne koristi. Njezini roditelji dozvolili su ŠT da si može izvršiti provoz dva do tri puta godišnje te nije bilo nikakvog pisanog ugovora o tome, već samo usmeni dogovor, kao što i danas to vrijedi. Tuženica nije nikada vidjela da bi predmetnim putem prolazilo vozilo hitne medicinske pomoći, vatrogasaca ili policije jer za to nije bilo potrebe. KT je provozio automobilom kroz njezino dvorište i ona mu je to dozvoljavala, ali je primijetila da se automobilom okreće kod njezine gospodarske zgrade - štale i da nastaju udubine, odnosno grabe pa tako se zapravo niti ne može voziti. Tuženica navodi da od kada je postavila predmetnu ogradu odnosno lesu, ista je stalno otvorena, odnosno ne zatvara se, iako je molila da se ista zatvori pa je tako došlo do manjeg oštećenja te lese budući da ista sada malo visi. Nije dobila nikakav poziv da će doći geodeti radi iskolčavanja predmetne ceste niti ju je netko kontaktirao u vezi tog njezinog puta. Nikad to nije bio javni put te tužitelj nije tražio njezinu suglasnost u vezi s time da bi po njezinom dvorištu postojala nerazvrstana cesta niti su je o tome kontaktirali. Pročelnica tužitelja ST nikada nije odobrila nikakav kamion šljunka za uređenje puta jer se ne radi o javnim putu, već o putu u privatnom vlasništvu. Što se tiče određenog upravnog akta u vezi s predmetnim putem odnosno cestom, „nešto je došlo“, ali sve je prepustila svom punomoćniku. Dozvoljava da KT koristi predmetni put, ali ne dozvoljava da to bude javno dobro jer je to zapravo već stotinjak godina njezino vlasništvo, odnosno njezinih prednika. Što se tiče dva stupića s donje strane, tuženica navodi da ih je stavila radi toga da joj divljač ne bi ulazila u dvorište odnosno vrt, a na toj donjoj strani nema nikakve lese, iako je prije lesa bila. Između navedena dva stupića postoji mogućnost prolaska vozila s obzirom da je širina između tih stupića oko tri metra. Ne zna može li KT doći neposredno do gornje lese i otvoriti ju pa proći kroz nju, a zapravo sve to ovisi o vozilu, koje ima i njegovim vozačkim sposobnostima, a sva vozila mogu proći tim predmetnim putem. Nije bila nazočna kada je taj put šodran. Od kada postoji predmetni put, bez problema je mogla kosilicom kositi travu dok joj je sada to otežano s obzirom na navoženi šljunak. Do svoje kuće dolazi svaki vikend, a ponekad i u tjednu. Unatrag 10 do 15 godina nema saznanja da bi na mjestu predmeta spora bio šljunak ili kameni agregat, već se sjeća da je tamo bilo blato. Na stranicama tužitelja saznala je za javni poziv za građane i za uredovni dan kod tužitelja kada mogu doći stranke. Između spomenuta donja dva stupića namjerava postaviti lesu jer je tamo lesa i bila i to je bilo svih godina tako, ali ističe da je sve to njezino vlasništvo te joj se sve odjednom razdvojilo u tri nekretnine. Nakon što je tuženici pokazana skica očevida na listu 117 spisa i to toč. 1. i 2. te lesa između te dvije točke potvrdila je da je to njezino vlasništvo s obzirom da je put ranije bio pomaknut niže nego što je sada, a što joj je poznato iz pričanja djeda i bake, a sve je to bilo kao i prije. Na mjestu gdje su stupovi i gdje je ograda nekad je bila živica.

21. Svjedok AT iskazao je da je radio u Općini Krapinske Toplice na komunalnom odjelu od 2011. pa do lani. Na tim cestama – Raspelo-Neseki-Ovčarić i Odvojak Zorić obavljalo se održavanje tih cesta i modernizacija tih cesta. Nekretnina ĐT nalazi se na početku Odvojka Zorić. Kad je počeo raditi 2011. u ožujku, već je postojala cesta Odvojak Zorić. Tijekom vremena se ona nije mijenjala u smislu postojanja kamenog agregata, a sanirale su se i vododerine nakon kiša na predmetnoj cesti. Svake su godine provodili natječaje za ugradnju kamenog agregata na području cijele općine i za Odvojak Zorić koja je jedna od dionica. 2011. na Odvojku Zorić nije postojala lesa, ograda ili stupovi. Inače je glavna cesta od raspela do Ovčarića i odvojak do Neseka žila kucavica u tom selu i ona je 2011. bila šodrana cesta, a nakon 2011. je na istu postavljen asfaltni zastor. To je bilo na inicijativu općine. Odvojak KT vodi kroz nekretninu na kojoj se nalazi objekt s jedne i druge strane, ne zna koja je od ta dva objekta kuća tuženice. Kuća je bez fasade, a ne zna je li i drugi objekt bez fasade. Dalje taj odvojak vodi kroz šume, sve do kuće KT, a druge kuće trećih osoba dalje ne postoje. Lesa na ulazu u Odvojak Zorić postavljena je prije 2-3 godine, ne zna tko ju je postavio, ali sigurno ne općina, a vjerojatno niti gospodin KT. 2011. se Odvojkom Zorić sigurno moglo proći autom, traktorom ili radnim strojem, a kasnije također, ali na istoj nije ugrađen asfalt. Zahtjevi za održavanje te ceste potjecali su od mjesnog odbora. Tuženica se nije obraćala tužitelju u vezi toga. Održavanje ceste Odvojak Zorić financirala je općina, a ugradnju kamenog agregata obavljali su ZT ili Đ ovisno tome tko je u tom trenutku imao ugovor s Općinom, a oni su bili podizvođači. Općina nije tražila odobrenje od tuženice za ugradnju kamenog agregata niti za saniranje vododerina. Nekretnina tuženice je uz cestu ograđena, a za dalje nije siguran. Odvojak Zorić koristili su FT i drugi vlasnici šuma i njiva, ali ne zna koji su to vlasnici. Obitelj KT nema druge ceste do svoje kuće. Bio je na očevidu prije tri-četiri godine na Odvojku Zorić zbog ucrtavanja predmetnog puta, time da je OT prigovarala ucrtavanju tog puta, a na očevidu su bili tuženica, načelnica tužitelja, odvjetnik tuženice i svjedok. Tuženica nije prigovarala održavanju Odvojka Zorići. Ona je prigovarala ucrtavanju odnosno geodetskom evidentiranju tog odvojka. Nije bio prisutan kad se ugrađivao kameni agregat na Odvojak Zorić te ne može reći je li tome bila tuženica prisutna. Ne zna je li 2011. odvojak Zorić bio šodran. No, zna da je taj put postojao jer ga je vidio. Tadašnji načelnik 2011. K i komunalni redar TT proveli su ga po cijeloj općini i po svim cestama. Predmetni Odvojak Zorić i Raspelo-Neseki-Ovčarić su nerazvrstane ceste, nižeg ranga koje održava Općina Krapinske Toplice. Da su drugi ljudi koristili Odvojak KT čuo je od osobe prezimenom O koji je inače član mjesnog odbora i koji je rekao da tamo postoje i ljudi koji imaju šume uz taj put i da ga i one koriste. 2011. se i provozilo Odvojkom KT, a moglo se provoziti te se taj put nije tijekom godina drastično mijenjao. Nije bio tamo te nije vidio to neposredno. Na spomenutom očevidu prezentiran je alternativno put do [adresa] preko PT. Ne zna tko ga je prezentirao. KT se obraćao općini sa zahtjevom da se Odvojak Zorići evidentira geodetskim elaboratom, a drugi puta se obratio nakon postavljanja ograde na početku Odvojka Zorić navodeći da ne može prići do svoje kuće. Ne zna je li ta ograda zaključana. Na spornom putu bio je kameni agregat, ali ne može sa sigurnošću reći je li dužinom cijelog puta bio kameni agregat. Iako ne može tvrditi da je svake godine na Odvojku Zorić bio postavljen kameni agregat, u razdoblju od 2011. do danas isti kameni agregat je na taj put postavljan više puta. Što se tiče sanacije vododerina s obzirom na konfiguraciju terena znali su poslati stroj da taj materijal vrati na put, a što je bilo rađeno sigurno više puta od 2011. pa do danas. Od KT je čuo da je jednom trebala, ali nije mogla proći hitna zbog zatvorene ograde na početku tog odvojka. To nije vidio. KT je nekoliko puta svjedoka nazvao da se ta ograda otvori. Ceste evidentira ovlašteni geodetski vještak, a prometni vještak u tome ne sudjeluje.

22. Svjedokinja ČT, kćer tuženice, iskazala je da njezina majka ne živi na predmetnoj lokaciji koja u naravi predstavlja njezinu obiteljsku kuću s velikim dvorištem, voćnjacima i gospodarskom zgradom i livadom i šumom. KT ne živi na toj lokaciji, već tamo živi njegova majka. Njegova majka ima drugi pristup do svoje kuće, a ne preko FT. To je s lijeve strane ispod njihovog ograđenog dijela. Taj put je zarastao iako su tim putem FT nekad prolazili. Za provoz automobilom ne postoji drugi put, ali kad bi se ovaj uredio onda bi se moglo. Taj drugi put je puno bliži. Njezini preci i ona dozvolili su prolaz predmetnim dijelom u njihovom internom dogovoru i to majci i ocu NT, time da je njegov otac umro. To nije bilo često, jer su jednom godišnje prevezli drva tim dijelom traktorom. Prije 5 godina je umro njezin ujak koji je prije 20 godina postavio staru drvenu ogradu pa i na mjestu koje je danas sporno i na koje su oni prije 3 godine postavili ogradu kod asfaltirane ceste, a to je učinio jedan čovjek koji se bavi ogradama, po nalogu njezine majke. Na predmetnoj dionici Zorići nije bio šljunak niti prije 2011. ni prije 6 ili 7 godina, već je na tom dijelu bilo samo blato i trava i nije bilo potrebe za saniranjem vododerina. Majka je u [adresa] svaki vikend, a svjedokinja dva ili tri puta mjesečno. Kao dijete je kod djeda i bake provodila ljetne praznike. Cesta Raspelo-Neseki-Ovčarići je postojala i prije 2011. i to je cesta koja vodi kroz njihovo selo. Na mjestu Odvojka Zorić nikad nije postojao put niti se istim prometovalo vozilima niti je bio pristupačan većem broju korisnika. Osim kuće NT na tom dijelu nema drugih kuća. Do kuće NT ne postoje nekretnine koje bi pripadale trećim osobama kao npr. šume, oranica. Tamo je njihov voćnjak, kao i bunar u kojem je ona vadila vodu kao dijete. Pomagala je baki okapati kukuruz i repu. KT je na svoju inicijativu bez njihovog znanja dopeljao lomljeni asfalt. On je to sam sebi o svom trošku stavio na put i nikog za to nije pitao. To je bilo nakon što je ujak umro. To im otežava košnju. Alternativni pristup Zorićima koji sam spomenula je trenutno zarašten odnosno predstavlja šikaru i trebalo bi ga urediti. Nema saznanja da bi općina slala bilo kakav stroj i navozila kamen na taj put. Na ulazu u Odvojak Zorić postoji ulazna lesa koju je postavio spomenuti majstor, a prije toga je na tom mjestu postojala drvena lesa sa žicom i živicom. Nakon što joj je predočena fotografija dostavljena uz podnesak tužitelja od 27. srpnja 2023. navela je da i danas postoje stupovi vidljivi na toj fotografiji na betonskim podlogama, a isti 2011. godine nisu postojali, iste su postavili kad i ulaznu ogradu na početku tog puta. Prije tih stupova tu je bila žičana ograda koju se moglo otvoriti i proći, ali samo pješice. Nije vidjela da KT dovozi i stavlja lomljeni asfalt. To mu je dovezao ZT. Čula je kad je rekao njezinoj majci da je on to sam dao staviti o svom trošku. Smatra da je trebao pitati za dozvolu. Zamolili su ga da zatvara ulaznu ogradu no, on i njegova majka su ostavljali uporno otvoreno tu ogradu te se ista "izvijesila". Vidjela je KT da autom više puta provozi tim dijelom Odvojka KT, ali to je bilo u vrijeme dok su bili u dobrim odnosima, a sad više nisu, sad vrijeđa majku. Inače je njegova majka daljnji rod tuženici. KT prije 2011. nije provozio autom po tom dijelu koji je sporan, a ostavljao je auto uz glavnu cestu uz tadašnju ogradu, sada uz asfaltirani put te si je puno puta znao u kanti donijeti vode i oprati svoj auto na tom mjestu. Žičana ograda koja je postojala na mjestu stupova koji su joj predočeni na fotografiji se s vremenom zbog starosti potrgala još u vrijeme dok je ujak bio živ. Možda prije 6 godina. Kroz tu nekadašnju žičanu ogradu poštar je odvozio poštu do [adresa]. Tuda nisu mogli proći automobili. Otvor na toj žičanoj ogradi nije bio toliko širok da bi kroz njega mogli proći auti.

23. Svjedok ET iskazao je da je bio odbornik u mjesnom odboru u [adresa] u okviru tadašnje mjesne zajednice Krapinske Toplice. Odbornik je bio u 3 mandata i to sve do 1993. Odvojak KT je i tada u vrijeme njegovog mandata bio put na kojem je dolje prema KT postojala lesa. Misli da je postojala i gornja lesa kod današnjeg asfaltiranog puta Raspelo-Neseki-Ovčarić, a kasnije je ta gornja lesa bila zapuštena. U to vrijeme imao je svoj vinograd iza sadašnje staje tuženice. Sjeća se da su dvojica KT u vrijeme tog mandata bila zaposlena u Ferimportu i Kovini. Iz tih firmi su dobavljali novac za taj samodoprinos i od ostalih firmi u kojima su bili zaposleni mještani te su taj novac dijelili među mjesnim odborima i za taj novac kupovali šljunak i plaćali prijevoz. Današnji asfaltirani put uz nekretninu tuženice šljunčao se u to vrijeme do Ovčarića i do Neseka, a nakon njegovog mandata je taj put asfaltiran. U vrijeme mandata KT je dobio nekoliko kamiona šljunka od mjesne zajednice barem tri kamiona koji se položio na sporni put sada Odvojak Zorić dužine oko 300 m. Ne zna je li to bio općinski put ili je na istom postojala samo služnost. Poslije njegovog mandata kao odbornika, još jače se šljunčao sporni put Odvojak Zorići. Prije njegovog mandata također je bio pošljunčan sporni put, ali ne zna koliko često. On vodi od glavnog puta do kuće KT. Postoje još neki drugi zemljani putevi po kojima ljudi idu na njive. Po spornom putu nije prolazio jer tamo nije imao zemlju, ali su istim prolazili ljudi koji su tamo imali zemlju kao npr. PT i to npr. ŠT. koji sada živi u [adresa]. Uglavnom to je bio put i sad je također put. Ne zna što treće osobe imaju od nekretnina uz taj put u naravi, a i sad se zemlja obrađuje slabo. U vrijeme njegovog mandata se spornim putem moglo provoziti automobilom, traktorom ili poljoprivrednim strojem samo dok je bilo suho vrijeme. Sad se istim može provoziti stalno, a u to vrijeme se nije moglo stalno provoziti. U zadnjih 20 godina sporni put je prohodan za provoz vozilom, ali si pri tome čovjek može uništiti automobil zbog brcanja šljunka i zbog konfiguracije terena. Nitko od obitelji ČT nije branio prolaz čak ni za prolaz autom. Dok je bio živ brat tuženice nije bilo nikakvih problema. Misli da je umro prije više od pet godina. Ne zna postoji li donja lesa predmetnog puta, a gornja sigurno postoji. Donja lesa postojala je do prije 20 godina. Gornja lesa je bila skinuta prije, možda ju je skinuo tuženičin djed. Misli da su gornju lesu maknuli članovi obitelji tuženice odnosno njeni prednici. Kad je naveo da se nakon njegovog mandata jače šljunčao predmetni put naveo je da je to bilo zato što je tada bilo više novca u mjesnoj zajednici. Općina je davala novac za asfalt, a oni su znali samo kopati temelje za asfalt odnosno grabe. Troje ljudi koje je imalo dolje kuću kod [adresa] su mogli sami kopati grabe za šljunčanje, te je kasnije šljunak plaćala općina. Svjedok na tom putu nije kopao grabe niti je provozio autom, ali je znao ići pješke do [adresa]. Možda je slučajno bio kod njih traktorom, ako im je nešto vozio. Šodranje u njegovom mandatu obavilo se po zahtjevu KT i oni su htjeli pribaviti što više novaca za šodranje. Oni su samo dobili šoder, a nisu pribavljali novac. Najviše je šoder vozio ZT. Ako je mjesna zajednica imala novaca, onda je ona platila šoder, a ako nije imala novaca onda se nije vozio šoder. KT nije stavljao šoder na svoju zemlju kad je to bio put. Na njegovom dvorištu nije bilo šljunka jer bi ga u tom slučaju napali ljudi da šodra svoje dvorište.

24. Svjedok CT iskazao je da predmetni Odvojak Zorić sada koriste članovi obitelji KT i to dvoje ljudi koje žive u toj kući [adresa]. Nekad su taj put koristili i ljudi koji su tamo imali livade, oranice, a u zadnjih 20 godina je taj put zapušten. Prije 2011. vozio je ŠT iz [adresa] traktorom po tom putu sijeno, a I je traktorom prevozio drva i kukuruz tim putem. Vozilom se nikad nije provozilo tim putem jer auto zbog brijega nije mogao ni gore niti dolje. Zapravo gore je mogao, a dolje više ne. Prije 2011. je predmetni put bio zemljani, a kasnije je općina na isti dovezla šljunak i istim se i nakon toga vršio provoz samo u svrhu prijevoza drva i kukuruza. Opisane prijevoze je obavljao u jesen, a sad više ne odlazi tamo. I [adresa] također se koristila i prije 2011. kao cesta. Asfaltirana je kasnije, ali ne zna točno koje godine. Misli da je asfaltirana prije 2011. Nekretninu tuženice prije tuženice je koristio njezin brat, koji je umro prije par godina. On je tamo stalno živio. Članovi obitelji KT ne dolaze automobilom do svoje kuće, već auto ostavljaju na asfaltiranoj cesti, pored asfaltirane ceste. Od kad zna za sebe oduvijek su roditelji tuženice imali postavljenu lesu na ulazu kod javnog puta i dolje na izlazu iz njihovog dvorišta jer su hranili živinu te su se lese zatvarale da živina ne izlazi iz dvorišta. On nije tražio odobrenje prilikom prijevoza A i KT od prednika tuženice. Uvijek mu je lesu otvorio onaj kojem je vozio ili roditelji tuženice. Po spornom putu išao je prije više od 10 godina i uvijek su tamo bile lese. Gornja lesa i danas postoji, a nekad je imala drveni okvir, letvicu ili mrežu. Za donju lesu ne zna postoji li jer ju ne vidi. Ništa se danas ne koristi u svrhu provoza jer nitko više ništa ne vozi. Danas Zorićeva majka npr. smjesu za piliće nosi od asfaltiranog puta do svoje kuće u rukama ili u tačkama. Ne zna ništa o tome da bi joj tuženica branila prolaz tim putem. Danas je moguć provoz traktorom tim putem. Danas je puno bolje stanje tog puta nego onda kad je vršio provoz. Nekad je bio uži, a sada je proširen i šodran. Općina je pošodrala i proširila put. Uvijek su postojale dvije lese na spornom putu i to gornja i donja od prije 2011. U to vrijeme kad je zadnji put bio na tom putu postojala je i gornja i donja lesa.

25. Svjedok ŠT iz [adresa] je iskazao da zna gdje se nalazi Odvojak Zorići. To je put kojeg ima KT. Tim putem se moglo voziti možda prije 10 godina, a moglo se voziti i prije 2011. i ne zna zašto se prestalo voziti tim putem. Tada je bio šodrani put. Danas je to isto šodrani put, ali ne zna tko ga je pošodrao. Nekad su postojale dvije lese na tom putu i to prva kod asfaltiranog puta, a druga na putu koja se otvarala i zatvarala jer je brat tuženice imao živinu. Kod asfaltiranog puta i danas postoji nova lesa, a dolje na putu nema lese. Za korištenje tog puta nije se trebalo tražiti odobrenje od prednika tuženice. I svjedok je koristio predmetni put i traktorom vozio do svoje livade koja se nalazi ispod kuće KT. Prolazio je traktorom kroz dvorište tuženice i nije tražio njihovo odobrenje. Provozio je traktorom tim putem svake godine tijekom 10 godina, a traktor ima već 30 godina. Kroz lese je prolazio na način da ih je otvarao. Zadnji put je provozio tim putem prije više od 15 godina. Cesta Raspelo-Neseki-Ovčarić i bio je pravi javni put, ali se ne sjeća je li takav bio i prije 2011. g. Sada je taj put asfaltiran. Jedno vrijeme nije bilo ni gornje lese kod ĐN jer ju je maknuo brat tuženice KN. Ne zna kad je to bilo. Nova gornja lesa je postavljena prije nekoliko godina i ne zna tko ju je postavio. To je bilo postavljeno nakon smrti brata tuženice. Brat tuženice je umro prije 4 ili 5 godina. Tim putem je KT znao provoziti autom do svog dvorišta. Prije je na mjestu gornje lese postojala drvena lesa otprilike na istom mjestu. Na asfaltiranom putu nisu postojale ničije lese koje bi blokirale prolaz, a postojale su lese do tog puta. Svjedok je traktorom predmetnim putem provozio sijeno.

26. Svjedok ŽT je iskazao da je predmetni put šodrani i postoji i u razdoblju od prije 2011. i tada je bio šodran. Pošodrale su ga mjesna zajednica i općina. Tada je tamo živio sada pok. brat tuženice BT. Predmetni put vodi do kuće NT i njegove majke. Prije 2011. se tim putem moglo provoziti, a danas ne jer je to zabranila tuženica. Na ulazu kod asfaltiranog puta stavljena je ograda i postavljena tabla "zabranjen pristup" i to od prije tri godine. Ne zna tko je to postavio. Ni ta lesa, a ni natpis o zabrani pristupa nije postojao prije 2011. godine. Šetao je tim putem prije 5 godina i nije tražio odobrenje tuženice, već je samo otvorio gornju lesu. To je bilo već nakon što je tuženičin brat BT umro. Tada je to bila drvena lesa. Nikad nije vidio nikog da vozi spornim putem. KT sad samo prolazi pješke tim putem, a auto ostavlja kod asfaltirane ceste. Svjedok živi 1 - 2 km udaljen od nekretnine tuženice i na posao odlazi po predmetnoj asfaltiranoj cesti. Ne zna imaju li svoje nekretnine pored kuće KT i neke druge osobe. Asfaltirana cesta po kojoj hoda na posao je cesta koja vodi za Krapinske Toplice iz njegovog sela. Ta cesta je postojala i prije 2011. Od glavne ceste pa do kuće NT sad prolaze on i njegova majka. Drugi ljudi koji tamo imaju nekretnine hodali su tim putem i provozili traktorima i prije 2011. u svrhu obrade tih njiva. Nikad nije bilo problema za korištenje tog puta u vrijeme kad je tuženičin brat bio živ. Postojala je i donja lesa dok su tuženičini roditelji uzgajali sitne životinje i ta lesa se uvijek otvarala i zatvarala. Ta lesa se zatvarala kako životinje ne bi otišle van, ali su i drugi ljudi otvarali i zatvarali tu lesu. Čuo je da se traktorom provozilo do livada koje su imale treće osobe uz nekretnine NT. KT nema drugi put kojim bi mogao doći do svoje nekretnine. Ni drugi ljudi ne mogu na drugi način doći do svojih nekretnina. Koliko zna to je jedini put kojim se to može učiniti.

26. Svjedok KN, tuženičin polubratić, iskazao je da zna gdje se nalazi ON i isti je put prvi puta šodran 1986. godine te je šljunak za taj put prvi put dopeljao LT kamionom. Nakon toga je šodrano, ali ne zna kada. Šoder za taj put je platila općina, a mještani su ga znali razgrnuti pa je tako i on u tome ja sudjelovao i to kako uz glavnu cestu tako i ovaj put. Glavna cesta je asfaltirana prije 6 ili 7 godina. Možda čak i više. Osobno je vozio traktor po Odvojku Zorići prevozeći kukuruz obitelji pok. prednika tuženice te ŠT iz [adresa] i ŠT iz [adresa], a i sebi je znao ići po drva u šumu i to svoju šumu koja se nalazi uz taj put tako da nakon tog puta ide još po njivi i dolazi do svoje šume. Sporni put vodi do kuće ON. U toj kući žive IN i KT, sin i majka. Dolje postoji tzv. obični put do donjeg [adresa] koji nije šodran i služi samo trećim osobama za dolazak na njihove njive. Dugačak je 10 do 15 m i tim putem je također vozio drva i sebi i tuženičinom bratu. Današnji asfaltirani put je šodran od 80-tih godina pa nadalje i koristili su ga svi mještani. Nikad mu nitko nije branio provoz spornim putem jer je bio s bratom tuženice u jako dobrim odnosima. Ni drugim ljudima ranije nitko nije branio taj put, ali svjedok nije stalno bio tamo. Ranije su postojale drvene lese i to gornja i donja na spornom putu. Najprije se skinula donja lesa, a poslije gornja, i to je skinuto u vrijeme dok je brat tuženice bio živ. Umro je prije 4 ili 5 godina. Svjedok je osobno otvarao i zatvarao te lese, čak i u vrijeme kad su bili roditelji tuženice živi. Ne zna kad su oni umrli, ali su umrli prije 2011.

27. Svjedok JT iskazao je da je sporni put Odvojak Zorići bio put kojim se vozilo dok je on bio mali, ali ne zna je li se radilo o služnom ili općinskom putu. Isti put su koristili IN i vodio je kroz dvorište pravnih prednika tuženice, Č, AN i KN. KN je brat tuženice koji je umro prije par godina. KN i IN su nešto sitno vozili tim putem autom, ali su uvijek prolazili pješice. Danas ostavljaju auto kod glavnog puta i parkiraju uz glavni put. Odvojak Zorić je dugačak 500 do 600 m. Nekad su na istom postojale dvije lese i to kod glavnog ulaza kod asfaltiranog puta i dolje niže. Neko vrijeme čak nije bilo nikakvih lesa, ali ne zna tko ih je skinuo, a prije dvije godine postavljena je nova lesa na ulazu kod asfaltiranog puta. Donja lesa koliko se sjeća ne postoji, ali on ne prolazi često tamo. Susjedi CT i ŠT prevozili su kukuruz tim putem traktorom, a nekad se vozilo i kravicama. Nekad je to bio obični kolni travnati put, a od 1986. do 1987. je taj put pošljunčan. Ne zna tko ga je šljunčao. Vjerojatno LT. Ne zna tko je u to vrijeme bio odbornik, ali se šljunčanje puta obavljalo preko mjesne zajednice jer još tada nije postojala općina. Taj put je šodran i prije 5 do 6 godina. Sadašnji asfaltirani put nekad je bio makadamski put kojim su vozili svi mještani, a nedavno je asfaltiran. Sjeća se da su kod njegovog odvojka oni platili podlogu, a općina je dala asfalt. Odvojak prema Ovčarićima financirala je u cijelosti općina što znači i podlogu i asfalt. Ne zna tko je od LT naručio šoder. Vjerojatno općina.

28. Svjedok LT iskazao je da je prvi put na spornom putu bio 1986. i šodrao je put od kuće IN pa na brijeg. Kako nisu sve pošodrali 1986., ponovno je šodrao 1987. u proljeće. Njemu je mjesna zajednica dala narudžbu da preuzme taj šoder u kamenolomu u Pregradi. Autom se moglo provoziti tim putem ako auto ima dva pogona dok se šoder na tom putu nije razbrcao odnosno dok nije bio sabit odnosno povaljan. To iz razloga što je sporni put odvojak Zorići na uzbrdici. On se pri šodranju okretao u dvorištu IN, a 1987. ili 1988. je IN kamionom jednom ili dva puta vozio materijal za kuću i za šodranje dvorišta i to mu je on platio. Taj prijevoz je obavio tim putem jer drugog puta nema. Niko ga nije sprečavao u šodranju tog puta koji je išao kroz dvorište prethodnika tuženice valjda joj je bio brat. Ne sjeća se nikakve lese i nikad nikakvu lesu nije otvarao niti zatvarao niti je postojala kakva rampa na tom putu. Lesu je primijetio prije 3-4 godine kad je tamo prolazio sada asfaltiranom cestom i uz tu lesu postoji neki znak zabrane prolaza.

29. Svjedok ZT je iskazao da je na spornom putu bio prije 7 ili 8 godina kad je njegov otac LT šodrao sporni put te je bagerom razgrtao šoder. Bio je zaposlenik kod tate i ne zna tko je naručio dovoz tog šodra na sporni put. Taj put prolazi u gornjem dijelu između kuće i staje tuženice. Nitko im to nije branio. U to vrijeme nije postojala nikakva lesa na ulazu ili u donjem dijelu puta. Prije tog šodranja nikad nije bio na predmetnom putu. Najvjerojatnije je njegov otac i prije vozio šljunak na taj put, ako je postojao nalog od općine. To se mijenjalo ovisno o tome tko je dobio posao na natječaju. Nekad su to bili oni, nekad Đ. Zna da je na kraju puta kuća od IN. Ne zna živi li još netko osim IN u toj kući. Oni se znaju iz viđenja. Nakon toga nije dolazio na taj put. Ne zna je li današnji asfaltirani put bio put za sve mještane i nekad, vjerojatno je. Tu je bio oduvijek, od kad se sjeća.

30. Svjedok ŠT, [adresa], iskazao je da zna gdje se nalaze sporna dva odvojka, tamo se rodio. 1000 puta je tamo prošao. Sporni Odvojak Zorić koriste IN i on, a za druge ne zna. Taj odvojak prolazi kroz dvorište ĐT i ide prema [adresa] odnosno u selo Zalukari u podnožje. 2011. godine je taj odvojak bio "zrihtan" (uređen) pošodrani put. Zadnjih 40 godina je ČN vozio kamionom šoder na taj odvojak te nema drugog puta za dolazak k IN. Taj put je šodran od 1984. odnosno 1985. godine. Otac ĐTC je plaćao doprinos, nešto je od tog šljunka kupio sam, a nešto mu je davala i općina. EN je također imao brata koji je živio dolje u podnožju i koji je živio sam i nije bio zaposlen. Zapravo je živio sa svima njima u istoj kući. Svjedok je vozio 70-tih godina prošlog stoljeća s kravama tim Odvojkom Zorić sijeno ili kukuruz ili djetelinu prema gore jer ima svoju šumu uz put Zorić uz Odvojak Zorić pored Zorićeve kuće. Kad je 1983. kupio traktor, njime je vozio navedeno prema gore. Njegova šuma se nalazi neposredno uz put Zorić, a ispod šume nalazila se svjedokova oranica kasnije livada, a sada je sve to šuma koja je uređena i očišćena te su na tom dijelu na kojem je nekad bila livada ili oranica sadili drveće. 2011. godine su njegov sin i on traktorom vozili spornim Odvojkom Zorić i drva vozili svjedokovoj kćeri kojoj je on dao kuću koja se nalazi uz Odvojak Raspelo-Neseki- Ovčarići. Zadnji put je vozio tim putem prije nekih 7 ili 8 godina odnosno u vrijeme kad je umro i EN. ŠT koji je već saslušan u ovom predmetu ima svoju njivu također uz odvojak Zorić, ali je ista zapuštena već 10 ili 15 godina. Svjedok je otišao iz sela prije 25 godina, ali je dolazio i obavljao poslove koje je opisao. Cesta Raspelo-Neseki-Ovčarići je glavni put u selu i svi su ga koristili i za vožnju i za prolaz. Nije mu poznato da bi netko branio provoz odvojkom Zorić. Nekad davno prije 40 godina je postojala gornja i donja lesa, ali kad je on vozio traktorom od 1983., tih lesa nije bilo. Put je bio otvoren i nikome se nije zabranjivalo. Treće osobe su dolazile npr. voziti drva vlasnicima nekretnina koje je spomenuo. Kroz svoj voćnjak vozio je gnoj prema dolje, a prema gore se tim putem nije moglo ići kravama kroz voćnjak, već su išli tim putem, a traktorom nije mogao ni pomisliti s obzirom na to kakav je to brijeg kroz voćnjak. Traktorom je vozio po odvojku Zorić.

31. Svjedok ST iskazala je da je bila predsjednica mjesnog odbora 2 za [adresa] i [adresa] od lipnja 2014., potom od lipnja 2019. u drugom mandatu pa tako sve do 2024. kad je taj mjesni odbor ukinut. Znala je dolaziti kod prethodno saslušanog svjedoka ŠT, inače građevinskog obrtnika, koji joj je radio tzv. prani kulir na balkonima. Današnji Odvojak Zorić bio je put za proći pješice i ne zna da bi istim prolazila vozila. To je bio odvojak s odvojka Neseki i nije vidjela da bi tamo bilo tko prolazio jer je tamo povremeno dolazila. Nije tamo bila svaki dan. U mandatu su prošli sve te puteve, a pok. EN im se nikad nije obratio za zahtjevom šodranja, čišćenja ili održavanja tog puta. Obitelj EN je tim putem prolazila do svoje kuće pješice. Misli da oni nemaju neki drugi put za doći do svoje kuće. Pok. EN 2011. nije imao auto kao ni njegova supruga, a ne zna ima li njegov sin sada automobil. Tuženičino dvorište je imalo ulaznu lesu kod granice s Odvojkom Raspelo-Ovčarići- Neseki i ranije je to dvorište pripadalo njezinom bratu. Nikad nije ulazila u to dvorište. Ne zna da bi treće osobe imale svoje nekretnine uz Odvojak Zorić. Vjerojatno ima netko, ali to nije nikad provjeravala. Nije joj poznato da bi postojao neki alternativni put EN, a da bi isti zarastao. Odvojak Zorić je vjerojatno sada zarašten. Pravi odvojak Zorić zapravo je odvojak od odvojka Neseki te ispred kuće ŠT, desno uz njegovu kuću pa prema Zorićima. To nije odvojak kroz dvorište tuženice. Ne zna jesu li FT doista prolazili putem koji je po njezinom mišljenju pravi odvojak EN ili ne. Sve što je rekla u svom iskazu odnosi se na pravi ON koji je opisala da ide uz kuću ŠT, a ne na ON kroz dvorište tuženice. Kroz dvorište tuženice nikad nije postojao nikakav put te ne bi niti mogao postojati jer je to velika strmina te tu nikad nije bilo nikakvog šodranja. Tu su prolazila nekad kola koja su vukle krave, ali ne zna je li to bio njezin brat ili netko drugi. Ne zna tko je vozio kolima i kravama kroz dvorište tuženice. Ne zna je li tuženičin brat sebi pošodrao ulaz u dvorište ili ne. Ispred mjesnog odbora nikad nije niti dan šoder za taj put kroz dvorište niti je tražen niti je ulazila u to dvorište. Dvorište tuženice je uvijek bilo ograđeno. Odvojak PT ide iza kuće ranije njezinog brata, a ne zna gdje završava. Oduvijek je bilo ograđeno dvorište tuženice, osim ako je trebalo pokositi travu. Uz odvojak Neseki oko nekretnine tuženice postoji živa ograda, a ne zna je li unutar nje i žica, a uz odvojak Neseki je na početku željezna lesa i ograda. Ne znam gdje završava ograda nekretnine tuženice s donje strane. Put koji spominje kao "pravi put Zorići" nalazi se iza kuće tuženice. To je preko 100 m udaljeno od nekretnine tuženice. Svjedokinja tim putem nije prošla. Zna po mapi gdje se nalazi. On je izgledao kao livada kojom se može proći pješke, ali nije imala dojam da bi tamo netko prošao autom. Ne zna gdje živi sin ON, ali zna da se u međuvremenu oženio. Ne zna kako se zove, ali zna da je soboslikar. Ne zna niti ime njegovog oca, a gospođa je IN. IN je majka soboslikara. Svjedokinja je 4 ili 5 puta godišnje znala dolaziti na odvojak Neseki. Na početku njezinog drugog mandata asfaltirao se put skroz do Ovčarića kao i odvojak Neseki. Prvo je asfaltiran odvojak Neseki, a sljedeće godine i dio do Ovčarića. Češće je dolazila kad nije rađen tzv. prani kulir. Dolazila je tamo i prije 2011. Inače se građani mogu obratiti i direktno općini sa zahtjevima za šodranje mimo onoga što je bilo predviđeno za taj mjesni odbor. Šodra je uvijek bilo nedovoljno i uvijek je traženo više. Općina je mogla odobriti više od onog što je bilo predviđeno za taj mjesni odbor. Asfaltiranje odvojka PT je tražila CN, a potom je ŠN tražila asfaltiranje odvojka Ovčarić.

32. Svjedok ĆT iskazao je da je u vrijeme kad je on imao 8 godina njegov pok. otac kupio trsje koji se nalazio pokraj dvorišta tuženice time da je između njih bila još jedna nekretnina treće osobe. Zvala se ŽN. Poznavao je i bio je dobar s tuženičinim djedom BN, a i sa I. FT su imali svoju nekretninu s druge strane njihove parcele. Tamo su imali također trsje. Kroz dvorište tuženice put nikad nije bio niti je bio javni, već se samo tako želi prikazati. Postoji drugi put mimo bunara koji je kraći upola, ako ne i više od ovoga kroz dvorište tuženice, ali se taj put nije koristio i on je sada sigurno zarašten. Inače se više ni ne vidi iz njegovog trsja zbog korova i akacije. Njemu je normalnije da se koristi taj drugi put koji je upola kraći, a ne da se otvaraju tuđe lese pa se dva puta treba zaustavljati i otvarati i zatvarati lese. Da je na Zorićevem mjestu radije bi otkupio zemlju, a ne vozio kroz tuđe dvorište. Inače je pok. djed tuženice BN dozvolio I da prolaze kroz njegovo dvorište, a valjda i kravama koje su vodile na pojilo jer je tamo postojala jedna mlaka. Svjedok nije imao potrebe tamo prolaziti. Ne bi mogao reći ni da ni ne je li netko prolazio i provozio kolima i kravama kroz dvorište tuženice, a traktorom pogotovo ne. Je li bilo tko koristio taj drugi put mimo bunara koji je upola kraći - ne bi mogao reći. Taj je put bio samo u interesu ON koji imaju kuću na kraju tog puta. Zna da se NT zna parkirati na cesti prema Ovčarićima i Nesekima kod dvorišta tuženice, čak se nekad i morao pomaknuti kako bi mogao nesmetano proći pored njegovog parkiranog automobila. Sve to s obzirom da se radi o oštrom zavoju skoro 180 stupnjeva. Kraći put kojeg spominje je na uzbrdici te na istom nema niti šodra niti kamenja, ali bi bilo potrebno angažirati bager i dovesti 5 ili 6 kamiona kamena i tako bi NT imao put. I taj kraći put i sporni put su podjednako strmi. Naime, ispod dvorišta tuženice je dosta strmo. Ne prolazi tuda jer za to nema potrebe niti je ikad prolazio tim tzv. "kraćim putem". Samo ga je vidio iz svog trsja, a njegov otac je tumačio da je to Zorićev put. Duljim putem kroz dvorište tuženice nije prolazio jer za to također nije imao potrebe. Iz razgovora pok. oca i pok. BN je saznao da je tuženičin djed dozvolio Zorićevom ocu prolaz kroz dvorište. Zna gdje se nalazi kuća E i vidi ju iz svoje klijeti. Ne zna kojim putem se dovozio građevni materijal za tu njihovu kuću, valjda se gradila prije 30 godina, a prije toga je postojala stara drvena kuća koja je i dalje tamo i tamo su nekad živjeli. Njihova staja je u raspadnom stanju i danas. Kad ne bi bilo puta, on bi na Zorićevom mjestu otkupio zemlju, ali kako kraći put postoji, to nije potrebno. Oduvijek su postojale lese uz dvorište tuženice i to zbog toga da živina ne izlazi van, zato su se morale odmah zatvarati. Jedna lesa je postojala uz glavnu cestu, a druga dolje uz stari voćnjak. Mogao bi vidjeti donju lesu kad bi došao k gornjoj lesi. Rijetko je dolazio do gornje lese, samo kad je još bio živ tuženičin brat pa je znao biti on kod gornje lese te bi porazgovarali.

33. Svjedokinja RT iskazala je da 47 godina živi u [adresa] te ističe da je put Odvojak Neseki-Zorići postojao pored kuće ŠT koji je danas saslušan. Osobno je išla k IN, inače baki KT koja je sada pokojna, tim putem pored ŠT. Tim se putem hodalo i vozilo kolima s kravama, a sada je taj put zarašten iako se tim putem i danas može proći pješke kao i kroz neku šumu. Kao susjeda je znala dolaziti tuženičinom bratu KT te je njihovo dvorište bilo u travi i nije bilo nikakvog šljunka. Postojala je lesa gore i dolje i ista se zatvarala. Nije vidjela da bi netko treći osim članova te obitelji otvarao ili zatvarao lesu. 2011. puta kroz tuženičino dvorište nije bilo. Postojala je samo s jedne strane kuća, i s druge strane gospodarski objekt. Brat tuženice nije dozvoljavao prolaz bilo kome i nikad nije vidjela da netko treći prolazi kroz njihovo dvorište. U vlasništvu tuženice postojao je i kanal iza nizbrdice koja je u stvari "imenik" i to je bio zemljani put za pješačenje i kolima, ali tamo nije vidjela traktore ni kamione. Od 2019. je član mjesnog odbora i nikad se taj dio nije šodrao niti se tražio šoder za taj dio. KT ne živi više tamo, samo povremeno dolazi i kad dolazi, automobil parkira uz javnu cestu, a dalje ide pješke. Ide kroz dvorište tuženice, a njegova majka IN koja tamo živi je danas ostavila otvorenu širom tu ogradu što je neposredno vidjela. KT je imao priliku tražiti uređenje puta pored ŠT, što je puno manja dionica do njihove kuće, a ne hodati kroz tuđe dvorište. Zadnji puta je prolazila putem pored kuće ŠT prije mjesec dana. Prošla je cijelim tim putem i gore i dolje. Prošla je i spornim putem, a to nije put, to je bila zemlja, a sada je na istu stavljen kamen. Prije toga je prolazila tim putem od 2019. nadalje. Prolazila je od 2019. po oba puta. Prošla je putem pored ŠT dolje, a gore se pješke vraćala kroz dvorište tuženice. Ni prije ni sada tuda se ne može provoziti autom. Sporni put je sada pošodrani i postoje dvije lese na tom pravcu i dvije lese su oduvijek tu postojale. Najprije je bila drvena sa žičanom ogradom, a danas je željezna, ali ne zna od kad. Donje lese danas nema, već se tamo nalaze samo stupovi i to željezni stupovi. Osim parcele KT na tom dijelu i drugi ljudi imaju parcele kojih je netko vlasnik, ne zna tko, a dio tih parcela se obrađuje, a dio ne. Njezin pokojni djed je znao dolaziti baki NT i dolazio je putem Neseka. Ako netko na svoju privatnu parcelu stavi ogradu onda to nije njegova briga. Danas postoji stup na kojem se nalazi natpis kvadratnog oblika sadržaja "privatni posjed, zabranjen prilaz". To je postavljeno s unutarnje strane ograde tuženice. Postoji oko godine dana. Sjeća se da je bilo na mjesnom odboru rečeno da je netko stavio šoder na taj put i da je to učinio samoinicijativno KT. Često je bila kod brata tuženice i družili su se kao susjedi te zna da on nije nikome dozvoljavao prolaz.

34. Prema čl. 35. st. 1. ZV-a Republika Hrvatska i druge pravne osobe javnoga prava koje su nositelji prava vlasništva imaju kao vlasnici u pravnim odnosima jednak položaj kao i privatni vlasnici, ako zakonom nije što drugo određeno, a prema stavku 2. istog članka Zakona ovlasti za raspolaganje, upravljanje i korištenje stvarima u vlasništvu jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave imaju tijela jedinica lokalne i područne (regionalne) samouprave određena propisom o ustrojstvu lokalne i područne (regionalne) samouprave, osim ako posebnim zakonom nije drukčije određeno te prema stavku 3. istog članka Zakona namjenu stvari u vlasništvu Republike Hrvatske određuje zakon ili državno tijelo koje je za to nadležno na temelju zakona, a prema stavku 4. tog članka Zakona svatko ima pravo stvarima u vlasništvu Republike Hrvatske, koje su namijenjene za uporabu svih (javna dobra u općoj uporabi) služiti se na način koji je radi ostvarenja te namjene odredilo tijelo ili ustanova kojoj su dane na upravljanje, odnosno tijelo nadležno za određivanje namjene, koje njima neposredno upravlja. Ako nije što posebno propisano zakonom, na javna dobra u općoj uporabi na odgovarajući se način primjenjuju pravila koja vrijede za opća dobra, a prema stavku 8. istog članka Zakona na pravo vlasništva jedinica lokalne samouprave i jedinica lokalne samouprave i uprave na odgovarajući će se način primjenjivati pravila o vlasništvu Republike Hrvatske, ako nije što drugo određeno zakonom, niti proizlazi iz naravi tih osoba. Isto vrijedi i za pravo vlasništva ustanova, te s njima izjednačenih pravnih osoba.

35. Prema čl. 101. st. 1. ZC nerazvrstana cesta je javno dobro u općoj uporabi u vlasništvu jedinice lokalne samouprave na čijem području se nalazi.

27. Nadalje, prema čl. 167. st. 1. ZV-a ako treća osoba bespravno uznemirava vlasnika na drugi način, a ne oduzimanjem stvari, vlasnik može i putem suda zahtijevati da to uznemiravanje prestane, a prema stavku 2. istog članka da bi u postupku pred sudom ili drugim nadležnim tijelom vlasnik ostvario svoje pravo iz stavka 1. ovoga članka, vlasnik mora dokazati da je stvar njegovo vlasništvo i da ga druga osoba uznemirava u izvršavanju njegovih ovlasti u pogledu te stvari; ako ta osoba tvrdi da ima pravo poduzimati ono što uznemirava vlasnika stvari, na njoj je da to dokaže.

36. Uvidom u izvatke iz zemljišnih knjiga utvrđeno je da je tužitelj Općina Krapinske Toplice upisani vlasnik nekretnine kčbr. [katastarska čestica] NC 01, Raspelo – Neseki – Ovčarić u površini od 4776 m2 upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], što niti tuženica tijekom postupka ne osporava, kao i upisani vlasnik kčbr. [katastarska čestica] NC 0 13, Odvojak Zorić, nerazvrstana cesta.

37. Također je uvidom u stručni i nepristrani nalaz i mišljenje mjerničkog vještaka Gorana Jerneića utvrđeno da se metalna lesa s postavljenim metalnim stupovima na betonskim temeljima u toč. 1 i 2 skice očevida mjerničkog vještaka nalazi djelomično na kčbr. tužitelja 2481 NC 01, Raspelo – Neseki – Ovčarić, a djelomično na kčbr. [katastarska čestica], NC 0 13, Odvojak Zorić, k. o. [katastarska općina].

38. Po čl. 230. st. 3. ZPP uz postojanje dokaza u vidu zemljišnoknjižnih izvadaka koji predstavljaju javne isprave, na tuženici je teret dokaza suprotnog od onoga što proizlazi iz javne isprave, odnosno da dokaže da izvanknjižno stanje ne odgovara stanju u zemljišnim knjigama i da predmetne kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] ne predstavljaju nerazvrstanu cestu odnosno da su iste ili dijelovi istih u njezinom vlasništvu, sve u skladu s čl. 7. i 219. st. 1. ZPP-a.

40. Na tužitelju je uslijed prigovora tuženice bio teret dokaza da su sporne nekretnine označene kao kčbr. [katastarska čestica] i kčbr. [katastarska čestica] predstavljale nerazvrstanu cestu i u vrijeme stupanja na snagu ZC-a (28. srpnja 2011.) te da je njihovo stanje evidentirao sukladno čl. 131. st. 4. i čl. 132. st. 3. ZC-a.

41. Odredbom čl. 131. st. 1. ZC-a propisano je da ceste koje se na dan stupanja na snagu zakona koriste za promet vozila po bilo kojoj osnovi i koje su pristupačne većem broju korisnika, a koje nisu razvrstane kao javne ceste u smislu toga zakona, postaju nerazvrstane ceste.

42. Prema tome, tužitelj je pravo vlasništva na nerazvrstanim cestama koje kao takve nisu upisane u zemljišnim knjigama stekao ex lege stupanjem na snagu ZC-a pa stoga upis u zemljišne knjige takvih cesta, nema bilo kakav konstitutivan učinak. Identično pravno shvaćanje o ex lege stjecanju prava vlasništva jedinica lokalne samouprave na nerazvrstanim cestama zauzeto je i u odlukama Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-457/2021 od 14. lipnja 2023. i Rev-1086/2016 od 13. siječnja 2021., kao i u rješenju Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017. (toč. 25.). Pritom je potrebno napomenuti i da su, između ostalog, odredbe čl. 131. st. 4. i 5. i čl. 132. st. 3. i 4. i čl. 133. ZC bile predmetom postupka za ocjenu suglasnosti s Ustavom, ali prijedlozi za ocjenu ustavnosti nisu prihvaćeni ranije citiranim rješenjem Ustavnog suda Republike Hrvatske broj U-I-6326/2011 od 7. veljače 2017.

43. Odredbom čl. 133. st. 1. ZC-a propisano je da se nerazvrstane ceste iz čl. 131. st. 1. i čl. 132. st. 1. zakona evidentiraju u katastru i upisuju u zemljišne knjige kao nerazvrstane ceste javno dobro u općoj uporabi i kao neotuđivo vlasništvo jedinice lokalne samouprave na čijem se području nalaze, neovisno o postojanju upisa vlasništva i/ili drugih stvarnih prava treće osobe.

43.1. Dakle, ceste koje su se na dan 28. srpnja 2011. koristile za promet vozila i koje su pristupačne većem broju korisnika, neovisno o tome što kao takve nisu evidentirane u katastru i zemljišnim knjigama ili što iste nisu odgovarajućom odlukom utvrđene kao nerazvrstane ceste, ex lege, sukladno čl. 131. st. 1. ZC-a postaju nerazvrstane ceste koje su po čl. 101. st. 1. ZC-a, javno dobro u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu jedinice lokalne samouprave.

44. Uvidom u Odluku o utvrđivanju svojstva nerazvrstane ceste – javnog dobra u općoj uporabi od 19. prosinca 2022. (str. 93-96 spisa) utvrđeno je da je ista donijeta temeljem čl. 131. i čl. 133. ZC-a (točka II. odluke). Prema čl. 102. st. 1. ZC-a propisano da nerazvrstana cesta postaje javno dobro u općoj uporabi pravomoćnošću uporabne dozvole odnosno izdavanjem drugog akta na temelju kojeg je dopuštena uporaba građevine sukladno posebnom propisu. Međutim, navedena odredba odnosi se na nerazvrstane ceste koje su formirane nakon stupanja na snagu ZC tj. nakon 28. srpnja 2011. što ovdje nije slučaj jer tužitelj tvrdi da su predmetne čestice predstavljaju put koji je bio nesmetano korišten dulji niz godina koji put je kao nerazvrstanu cestu temeljem čl. 131. i čl. 132. ZC-a evidentirao u zemljišnim knjigama i katastru.

U odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]:

45. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] NC 01, Raspelo – Neseki – Ovčarić valja reći da iz nalaza i mišljenja geodetskog vještaka proizlazi da se radi o asfaltiranoj cesti koja prolazi pored nekretnine tuženice, a iz suglasnih iskaza svih saslušanih svjedoka koji su o tome iskazivali utvrđeno je da se ista cesta i na dan 28. srpnja 2011. koristila kao javni put, najprije šljunčani, a kasnije je isti asfaltiran. Istom cestom prolaze i provoze vozilima mještani te je ista cesta pristupačna većem broju korisnika, a utvrđeno je iz istih iskaza da je tako bilo i 2011. godine.

45.1. Prema tome, tužitelj je u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] dokazao sukladno čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a da je predmetna kčbr. [katastarska čestica] nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo tužitelja i kao takva je upisana u zemljišne knjige, dok tuženica nije ničim dokazala da bi bila izvanknjižna vlasnica kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], niti je isticala po kojem pravnom osnovu bi stekla takvo pravo na kčbr. [katastarska čestica] i kada. Stoga tuženica uznemirava tužitelja u vlasništvu ove kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] postavljanjem dijela metalne lese s metalnim stupovima i betonskog temelja u toč. 2 skice očevida geodetskog vještaka djelomično i na ovoj nekretnini tužitelja.

45.2. Zato je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

U odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina]:

46. U odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] NC 0 13, Odvojak Zorić, valja reći da nije sporna činjenica da predmetni put prolazi između kuće i gospodarske zgrade tuženice, da isti put nije asfaltiran, već je djelomično zemljano-travnato-šljunčani put. Isti je put nerazvrstana cesta – javno dobro u općoj uporabi kao neotuđivo vlasništvo tužitelja i kao takva nekretnina je upisana u zemljišne knjige. I u odnosu na ovu kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] tuženica nije ničim dokazala da bi bila izvanknjižna vlasnica dijela iste koji prolazi uz njezine nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], (sada kčbr. [katastarska čestica] te 1270/1 i 1270/2, k. o. [katastarska općina]) niti je isticala po kojem pravnom osnovu bi stekla takvo pravo na tom dijelu kčbr. [katastarska čestica] i kada, iako je na utvrđenje takvih činjenica u ukidnoj odluci u ovom predmetu uputio drugostupanjski sud. To posebno iz razloga što je tuženica upisana kao vlasnica i posjednica kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a prema priloženoj dokumentaciji u spisu nije dokazano da bi bila upisana kao vlasnica i posjednica i kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], uz koje također prolazi sporna kčbr. [katastarska čestica] Odvojak Zorić. Iz činjeničnih navoda odgovora na tužbu i iz iskaza tuženice proizlazilo bi nasljeđivanje ili dosjelost kao osnov stjecanja prava vlasništva tuženica na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] u dijelu u kojem je sporan u ovom predmetu, no tuženica nije iznosila ni dokazala temelj i vrijeme nasljeđivanja, niti pak neprekinuti posjed koji bi imao kvalitete istinitog, zakonitog ili poštenog posjeda kroz zakonom propisano vrijeme.

46.1. No, sukladno uputi drugostupanjskog suda, odlučna činjenica u ovom predmetu bila je utvrditi je li sporni put na dan 28. srpnja 2011. (a ne sada, ni u vrijeme podnošenja tužbe) služio za provoz vozilima i je li isti bio pristupačan većem broju korisnika. Zato sud nije posebno ocjenjivao dijelove iskaza svjedoka i stranaka koji se odnose na današnje stanje spornih nekretnina, niti je ponovno izvodio dokaz očevidom na licu mjesta.

47. Ovaj je sud iz iskaza svjedoka ŠT iz [adresa], AT, ŠT iz [adresa], KT, CT, ŽT, KN, JT i LT, koji su iskazivali u tom dijelu suglasno, logično i neposredno uvjerljivo, utvrdio da je 2011. godine predmetni put Odvojak Zorić, osim obitelji KT, koristio za provoz i ŠT iz [adresa] za odvoz uroda s njegove nekretnine traktorom, a ranije kravama i kolima. Također je utvrđeno da su on i njegov sin 2011. vozili traktorom tim putem drva njegovoj kćeri koja živi u blizini. I svjedok CT je izričito potvrdio da je prije 2011. godine traktorom I prevozio drva i kukuruz, a ŠT iz [adresa] traktorom je prevozio sijeno. Korištenje spornog puta u svrhu provoza traktorom potvrdio je i svjedok ŠT iz [adresa] te svjedoci KN i LT koji su u takvim traktorskim odnosno kamionskim provozima osobno sudjelovali. Sve navedeno je i životno logično, s obzirom da se radi ili o osobama koje imaju svoje nekretnine uz sporni put na kojima su tada sadili usjeve ili prikupljali drva za ogrjev ili pak o osobama koje su provoze traktorima i kamionom obavljali po nalogu vlasnika tih nekretnina ili općine.

47.1. Iz njihovih iskaza, a i iz iskaza svjedoka ET, utvrđeno je da je takvih provoza bilo i ranije (1986.-1988. godine) kada su povremeno kamioni dovozili šljunak kojeg je osigurala općina, radi nasipavanja istoga na taj put.

47.2. Da do trenutka od kad je tuženica u posjedu svojih nekretnina kčbr. [katastarska čestica], kasnije 1269/1 i 1269/2, k. o. [katastarska općina] nije bila potrebna privola odnosno odobrenje pravnih prednika tuženice za provoz traktorom niti im je to itko branio, potvrdili su svjedoci ŠT iz [adresa], ŠT iz [adresa], ŽT, KN, LT, CT i ET niti se može smatrati da je taj put bio služni put po odobrenju.

48. Iz svega navedenog, utvrđeno je da je tek tuženica nakon smrti svoga brata počela zabranjivati trećim osobama prolaz i provoz, a koja namjera je očita i iz postavljenih ploča s natpisom "privatni posjed". Nije utvrđeno da bi se do 28. srpnja 2011. bilo kakvim pločama koje bi zabranjivale pristup ili na drugi način ograničavao pristup i provoz traktorima ili kamionima spornim putem.

49. Sud nije prihvatio iskaze saslušanih svjedoka JN, ST, ĆT i ŠN budući da su isti iskazi suprotni iskazima svjedoka koje je sud prihvatio, a iz razloga što iskazi ovih svjedoka sadrže određene kontradikcije i nelogičnosti. Naime, svjedoci ĆT i ŠN upućuju na tzv. "pravi" odnosno upola kraći put KT, odnosno C za kojeg svjedoci ĆT istovremeno navode da istim putem nisu prošli, da je zarašten, da se nije koristio, ali da je vidljiv na mapi. Svjedokinja ŠN pak opisuje da je tim putem prošla, da je isti zarašten. Upravo opisivanjem tog drugoga puta Zorić, koji se očito ne koristi za provoz, ovi svjedoci osporavaju da bi Odvojak Zorić – kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] uopće bio put te da bi koristio samo uz odobrenje prednika tuženice, što je suprotno iskazima drugih saslušanih svjedoka koje je sud prihvatio iz razloga koji su već naprijed obrazloženi. Iskaz svjedokinje JN, između ostalog, u dijelu u kojem navodi da do kuće KT ne postoje nekretnine koje bi pripadale trećim osobama direktno je suprotan nalazu i mišljenju geodetskog vještaka i stanju u katastru zemljišta i posjedovnim listovima koji se nalaze u spisu.

50. Sama činjenica da je na spornim mjestima stupova, betonskih temelja i lese i ranije postojala stara izvedba istih te da su se lese zatvarale i otvarale upućuje na činjenicu da su prednici tuženice uzgajali životinje te su na taj način sprečavali izlazak životinja izvan ograde. To istovremeno ne isključuje da se tim pravcem prolazilo i provozilo te su se takve ograde pritom zatvarala i otvarale, kako su to i potvrdili svjedoci čije je iskaze sud prihvatio.

51. Iskaz svjedoka ZT odnosi se isključivo na razdoblje nakon 2011. godine te nije posebno ocjenjivan. Zakonska zastupnica tužitelja nije imala saznanja o odlučnim činjenicama koje se odnose na korištenje spornoga puta Odvojak Zorić 2011. godine.

52. U odnosu na iskaz tuženice da joj nije omogućen uvid u geodetski elaborat radi evidentiranja nerazvrstane ceste i ostali propusti u tom upravnom postupku na koje ukazuje i na koje tuženica u svakom slučaju ima pravo na odgovor i objašnjenje, valja reći da je isto predmet upravnog ili drugog odgovarajućeg postupka, a ne ovoga sudskog parničnog postupka.

53. Nadalje, betonski temelji br. 1 i 2 čije uklanjanje je zahtijevano tužbenim zahtjevom, prema nalazu i mišljenju geodetskog vještaka djelomično se, i to u većem dijelu (88,76 % i 55,19 %) nalaze na kčbr. [katastarska čestica], a većim dijelom se na kčbr. [katastarska čestica] proteže i metalna ograda koja je postavljena na betonskim temeljima 1 i 2.

53.1. Prema tome, tužitelj je dokazao sukladno čl. 167. st. 1. i 2. ZV-a da je vlasnik i ove predmetne nekretnine kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], a da ga tuženica uznemirava u vlasništvu iste postavljanjem metalne lese s metalnim stupovima na betonskim temeljima u toč. 2., 3. i 4. skice očevida mjerničkog vještaka koji se u cijelosti ili djelomično nalaze na nekretnini tužitelja kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

54. Zato je prihvaćen tužbeni zahtjev tužitelja i u odnosu na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina].

U odnosu na prijedlog za određivanjem privremene mjere:

55. Sama činjenica da se dio betonskog temelja broj 1 nalazi manjim dijelom na kčbr. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina] nije zapreka prihvaćanju tužbenog zahtjeva tužitelja jer navedena kčbr. [katastarska čestica] nije obuhvaćena tužbenim zahtjevom tužitelja niti bi tužitelj za takav zahtjev bio aktivno legitimiran jer se ne radi o njegovoj nekretnini.

56. Prema čl. 346. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22, 6/24 – u daljnjem tekstu: OZ) propisane su pretpostavke za određivanje privremene mjere radi osiguranja nenovčane tražbine. Prema st. 1. propisano je da se radi osiguranja nenovčane tražbine može odrediti privremena mjera ako predlagatelj osiguranja učini vjerojatnim postojanje svoje tražbine i ako učini vjerojatnom i opasnost da bi bez takve mjere protivnik osiguranja spriječio ili znatno otežao ostvarenje tražbine osobito time što bi promijenio postojeće stanje stvari ili ako učini vjerojatnim da je mjera potrebna da bi se spriječilo nasilje ili nastanak nenadoknadive štete koja prijeti.

57. Prema čl. 347. st. 2. OZ-a predviđena je i tzv. regulacijska mjera (na koju također upućuje drugostupanjski sud u ovom predmetu) kojom se radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, nasilja ili nekih drugih važnih razloga za osiguranje pravnoga reda privremeno uređuje neki sporni odnos među strankama.

58. Privremena mjera je mjera osiguranja ograničenog trajanja. Stoga okolnost što se određivanjem privremene mjere djelomično konzumira tužbeni zahtjev ne predstavlja, sam za sebe, razlog zbog kojeg bi prijedlog za određivanje privremene mjere trebalo odbiti (u tom smislu i odluka Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Rev-1480/2011- 2 od 20. srpnja 2011.). Iako ona sadržajno djelomično odgovara tužbenom zahtjevu tužitelja za zaštitom prava vlasništva u parničnom postupku, mjera je vremenski ograničenog trajanja pa sud samo privremeno uređuje odnos među strankama. U slučaju pravomoćnog odbijanja tužbenog zahtjeva u parničnom postupku, u svakom trenutku je moguće vraćanje stanja spornog dijela u ranije postojeće stanje.

58.1. Sud smatra da je učinjena vjerojatnom prva od dvije kumulativne zakonske pretpostavke po čl. 346. OZ-a – postojanje nenovčane tražbine, jer tužitelj od tuženice traži u ovom parničnom postupku zaštitu prava vlasništva, i između ostalog, uklanjanje betonskih temelja, stupova i metalne lese.

58.2. Također je učinjeno vjerojatnim da je određivanje ove privremene mjere potrebno radi važnog razloga osiguranja pravnoga reda, a i radi sprečavanja nastanka nenadoknadive ili teško nadoknadive štete za slučaj potrebe dolaska hitnih službi i potrebe izdvajanja dodatnog vremena radi otvaranja metalne lese, jer je tuženica svojim postupcima (pa tako i postavljanjem ograničavajućih ploča na metalnoj lesi s natpisom "privatni posjed" – str. 10 spisa) spriječila korištenje javnog dobra u općoj uporabi u neotuđivom vlasništvu tužitelja. Također isto proizlazi i iz iskaza ŠN i ŽT.

59. Odluka o parničnom trošku temelji se na čl. 154. st.1. i čl. 155. ZPP-a i na Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine", broj 138/23 i 107/25, u daljnjem tekstu: Tarifa).

59.1. Tuženiku pripada naknada parničnog troška koji obuhvaća trošak sastava tužbe (tbr. 7/1 Tarife – 100 bodova), jednokratne naknade za postupak po prijedlogu za privremenu mjeru (tbr. 11/2 Tarife – zatraženih 80 bodova), sastav podneska od 27. srpnja 2023., 31. kolovoza 2023., 26. listopada 2023., 8. travnja 2026. (tbr. 8/1 Tarife – po 100 bodova), zastupanje na očevidu 28. srpnja 2023. (tbr. 9/5 Tarife – 100 bodova), zastupanje na ročištu 7. ožujka 2024., 9. travnja 2024., 18. lipnja 2026., 20. srpnja 2026. (tbr. 9/1 Tarife – po 100 bodova), za sastav žalbe na presudu od 31. svibnja 2024. (tbr. 10/1 Tarife – 125 bodova), za sastav žalbe na odluku o privremenoj mjeri od 31. svibnja 2024. (tbr. 13/2 Tarife – 100 bodova), odnosno ukupno 1.305,00 bodova, a računajući vrijednost jednog boda od 2,00 EUR, isti trošak iznosi 2.610,00 EUR. PDV na taj iznos jest 652,50 EUR, što ukupno iznosi 3.262,50 EUR.

59.2. Tužitelju je priznata i zatražena sudska pristojba na tužbu i presudu u iznosu od po 39,82 EUR, predujam za očevid i geodetsko vještačenje u ukupnom iznosu od 497,14 EUR te sudska pristojba na žalbu u iznosu od 53,09 EUR.

59.3. Zato ukupni parnični trošak tužitelju iznosi 3.892,37 EUR, dok je u preostalom dijelu zahtjev tužitelja za naknadom troškova postupka odbijen kao neosnovan.

59.4. Tužitelju nije priznat kao neophodan trošak sastava podneska od 18. prosinca 2023. jer je sadržaj istoga ponovljen, a za dostavu priloga istome nije bilo potrebno pisati poseban podnesak, a isti je mogao biti i dostavljen na sljedećem ročištu za koje je tužitelju priznat trošak. Tužitelju nije priznat ni trošak sastava podneska od 30. siječnja 2024. jer je prijedlog za određivanjem privremene mjere bilo moguće precizirati istim podneskom kao i tužbeni zahtjev, a za dostavu priloga tom podnesku također nije bilo potrebno pisati poseban podnesak time da je isti mogao biti dostavljen na sljedećem ročištu za koje mu je priznat trošak. Trošak jednokratne naknada za ponovljeni postupak po prijedlogu za privremenu mjeru jer po tbr. 11/2 nije propisano da bi se izvan postupaka iz tbr. 7/2 i 7/3 (a ovaj parnični postupak nije jedan od taksativno navedenih postupaka u tbr. 7/2 i 7/3) postupak povodom ukidne odluke smatrao novim prvostupanjskim postupkom te da bi i u tom postupku odvjetniku pripadala nagrada iz ovog tarifnog broja.

60. Tuženica nije uspjela u parnici pa joj ne pripada ni pravo na naknadu parničnog troška.

61. Slijedom navedenoga, odlučeno je kao u izreci.

U Zaboku 2. rujna 2026.

Sutkinja

Karolina Balen

Uputa o pravnom lijeku:

Protiv ove presude i rješenja može se izjaviti žalba u roku od 15 dana, putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu u Zagrebu. Ukoliko je stranka uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje presude, rok za žalbu teče od dana objave, a ukoliko stranka nije uredno obaviještena o ročištu za objavu i uručenje, rok za žalbu teče od dana dostave ovjerenog prijepisa iste.

Dostaviti:

1. Odvj. Marijan Sente, Zagreb

2. Odvj. Boro Savić, Zagreb

3. eOglasna ploča suda