REPUBLIKA HRVATSKA
VRHOVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Broj: Revd-3686/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca dr. sc. Jadranka Juga predsjednika vijeća, Damira Kontreca člana vijeća i suca izvjestitelja, Slavka Pavkovića člana vijeća, Gordane Jalšovečki članice vijeća i Svjetlane Vidović članice vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice UA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koju zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Vidmar i partneri j.t.d. u Zagrebu, protiv I-tuženika Croatia osiguranje d.d., Zagreb, V. Jagića 33, OIB:26187994862, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Župić i partneri d.o.o. u Zagrebu i II-tuženika Euroherc osiguranje d.d., Zagreb, Ulica grada Vukovara 282, OIB:22694857747, kojeg zastupaju punomoćnici odvjetnici u Odvjetničkom društvu Grgić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi naknade štete, odlučujući o prijedlozima za dopuštenje revizije I i II-tuženika protiv presude i rješenja Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-491/2024-16 od 16. prosinca 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-422/2023-84 od 23. studenoga 2023., ispravljenih rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-422/2023-87 od 30. studenoga 2023., u sjednici održanoj 1. rujna 2026.,
r i j e š i o j e:
I. Dopušta se podnošenje revizije II-tuženiku protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-491/2024-16 od 16. prosinca 2025. zbog pravnog pitanja:
„Ima li drugostupanjski sud obvezu paziti na pravomoćno presuđenu stvar i je li u smislu odredbe čl. 333. st. 2. ZPP dužan odbaciti tužbu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji je već pravomoćno odbijen, te odstupa li pobijana drugostupanjska presuda u vezi tog pitanja od sudske prakse Vrhovnog suda RH, izražene u odlukama kao što su ukazane (Rev-1838/98-2 od 3. svibnja 2001., Gžzp-32/09 od 12. svibnja 2010., Rev-320/95 od 5. travnja 1995.)?“.
II. Odbija se prijedlog I-tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na postavljena pitanja.
III. Odbacuje se prijedlog I-tuženika za dopuštenje revizije u dijelu koji se odnosi na povredu temeljnih prava zajamčenih Ustavom Republike Hrvatske i Europskom konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljenih sloboda.
IV. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova odgovora na prijedloge za dopuštenje revizije.
Obrazloženje
1. I i II-tuženik podnijeli su prijedloge za dopuštenje revizije protiv presude Županijskog suda u Zagrebu broj Gž-491/2024-16 od 16. prosinca 2025., kojima je djelomično potvrđena i djelomično ukinuta presuda i rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-422/2023-84 od 23. studenoga 2023., ispravljenih rješenjem Općinskog građanskog suda u Zagrebu broj Pn-422/2023-87 od 30. studenoga 2023.
2. U odgovorima na prijedloge za dopuštenje revizije tužiteljica predlaže prijedloge za dopuštenje revizije I i II-tuženika odbiti, uz naknadu troškova odgovora na prijedloge za dopuštenje revizije.
3. I-tuženik je prijedlog podnio pozivom na čl. 385.a Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 148/11-proč.tekst, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25
- dalje: ZPP) zbog pravnih pitanja koja predlagatelj smatra važnim za odluku u ovom sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni.
4. U prijedlogu za dopuštenje revizije I-tuženik je postavio sljedeća pravna pitanja:
„1. Je li osiguratelj priključnog vozila spojenog s vučnim vozilom pasivno legitimiran u parničnom postupku radi naknade štete nastale prilikom sudara s osobnim vozilom, a s obzirom da je vučno vozilo osigurano kod drugog osiguratelja?
2. Od kada teku zatezne kamate na naknadu za tuđu pomoć i njegu koju oštećenik nije plaćao trećim osobama i kada se radi o nenovčanoj imovinskoj šteti koje sud utvrđuje svojom odlukom?
3. Uračunava li se doplatak za tuđu pomoć i njegu te invalidnina koju oštećeni ostvaruje po osnovi socijalne skrbi u iznosu naknade imovinske štete (tuđa pomoć i njega)?“.
5. U prijedlogu I-tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske ("Narodne novine" broj 56/90, 135/97, 8/98, 113/00, 124/00, 28/01, 41/01, 76/10, 85/10 i 5/14 - dalje: Ustav) i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda ("Narodne novine – Međunarodni ugovori" broj 18/97, 6/99, 14/02, 13/03, 9/05, 1/06, 2/10 i 13/17 - dalje: Konvencija) sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP.
6. Prijedlog djelomično nije osnovan, a djelomično nije dopušten.
7. Postupajući sukladno odredbi čl. 387. i čl. 385.a st. 1. ZPP vijeće revizijskog suda je ocijenilo da postavljena pitanja nisu pravna pitanja u smislu odredbe čl. 385. st. 1. ZPP.
8. Naime, shvaćanje u pobijanoj presudi u pogledu naznačenih pitanja ne odstupa od ustaljene prakse revizijskog suda i pravnih shvaćanja izraženih u odlukama ovoga suda broj Revx-933/2016 od 27. lipnja 2017., Rev-1262/2011 od 2. rujna 2015. i Rev- 745/2022 od 9. studenoga 2022., pri čemu nije riječ o pitanjima u pogledu kojih bi bilo potrebno preispitivati ustaljenu sudsku praksu.
9. Prema odredbi čl. 385.a st. 2. ZPP Vrhovni sud Republike Hrvatske dopustit će reviziju ako stranka učini vjerojatnim da joj je u prvostupanjskom i drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda odredaba parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom i da se stranka na te povrede, ako je to bilo moguće već pozivala u nižestupanjskom postupku.
10. I-tuženik nije učinio vjerojatnim da mu je u drugostupanjskom postupku zbog osobito teških povreda parničnog postupka ili pogrešne primjene materijalnog prava povrijeđeno kakvo temeljno ljudsko pravo zajamčeno Ustavom i Konvencijom. U konkretnom slučaju drugostupanjski sud je detaljno obrazložio svoju presudu, tako da se ista ne može smatrati arbitrarnom ili očito nerazumnom.
11. Predmetni prijedlog za dopuštenje revizije sadržajno se može svesti na pritužbe o načinu na koji je niži sud ocijenio dokaze odnosno na osporavanje utvrđenog činjeničnog stanja, koji razlozi se ne mogu uspješno isticati u prijedlogu za dopuštenje revizije, niti mogu predstavljati povredu prava na pravično suđenje, osim u izuzetno rijetkim slučajevima.
12. Slijedom navedenog ocjena je ovog suda da nisu ispunjene pretpostavke za intervenciju ovoga suda u smislu čl. 385.a st. 2. ZPP i dopuštenje revizije.
13. Kako u ovoj pravnoj stvari nisu ispunjene pretpostavke za postupanje revizijskog suda propisane odredbom čl. 385.a ZPP u odnosu na prijedlog za dopuštenje revizije I-tuženika protiv drugostupanjske presude valjalo je primjenom odredbe čl. 389.b st. 1. ZPP riješiti kao u točki II. izreke, a primjenom odredbe čl. 389.a st. 4. ZPP riješiti kao u točki III. izreke.
14. U prijedlogu za dopuštenje revizije II-tuženik predlaže da mu se dopusti podnošenje revizije protiv drugostupanjske presude radi postavljenih pitanja kako slijedi:
„1. Može li drugostupanjski sud, u smislu odredbe čl. 333. st. 2. ZPP, meritorno odlučivati o dijelu zahtjeva koji je postao pravomoćan i je li u tom smislu pobijana drugostupanjska presuda obuhvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st.2. toč. 9. ZPP obzirom je odlučeno o dijelu zahtjeva koji je već pravomoćno odbijen, i to u pogledu rente s osnova trajne tuđe pomoći i njege preko iznosa od 79,63 eura/600,00 kn u periodu od 30. travnja 2009. do kraja listopada 2021., te odstupa li pobijana drugostupanjska presuda u vezi tog pitanja od sudske prakse Vrhovnog suda RH, izražene u odlukama kao što su ukazane (Rev-1838/98-2 od 3. svibnja 2001., Gžzp-32/09 od 12. svibnja 2010.)?
2. Ima li drugostupanjski sud obvezu paziti na pravomoćno presuđenu stvar i je li u smislu odredbe čl. 333. st. 2. ZPP dužan odbaciti tužbu u odnosu na dio tužbenog zahtjeva koji je već pravomoćno odbijen, te odstupa li pobijana drugostupanjska presuda u vezi tog pitanja od sudske prakse Vrhovnog suda RH, izražene u odlukama kao što su ukazane (Rev-1838/98-2 od 3. svibnja 2001., Gžzp-32/09 od 12. svibnja 2010., Rev-320/95 od 5. travnja 1995.)?
3. Je li drugostupanjska odluka obuhvaćena bitnom povredom odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. u vezi sa čl. 338. ZPP ako o bitnim činjenicama na kojima je utemeljen tužbeni zahtjev daje proturječne i netočne razloge koji stoje u opreci sa sadržajem zahtjeva tužitelja te je li drugostupanjski sud davanjem proturječnih i netočnih razloga o činjeničnoj osnovi preinačenog tužbenog zahtjeva, počinio osobito tešku povredu parničnog postupka iz navedenih odredaba i time povrijedio pravo tuženika na pošteno suđenje u aspektu prava na obrazloženu odluku i zabrane arbitrarnosti?“.
15. U prijedlogu II-tuženik navodi i da mu je povrijeđeno pravo na pravično suđenje zajamčeno čl. 29. st. 1. Ustava Republike Hrvatske i Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda sukladno čl. 385.a st. 2. ZPP.
16. Prijedlog II-tuženika je osnovan.
17. Postupajući u skladu s odredbama čl. 385.a i čl. 387. ZPP revizijski sud je ocijenio da je pitanje navedeno u izreci ovog rješenja važno za odluku o sporu i za osiguranje jedinstvene primjene prava i ravnopravnosti svih u njegovoj primjeni, jer je riječ o pitanju od kojeg zavisi odluka u ovoj pravnoj stvari, a pobijana drugostupanjska odluka odstupa od prakse Vrhovnog suda Republike Hrvatske iznijetog u odlukama ovog suda navedenih u pitanju.
18. Stoga je postupajući u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP vijeće Vrhovnog suda Republike Hrvatske ocijenilo da je protiv drugostupanjske presude dopuštena revizija II-tuženika zbog pravnog pitanja navedenog pod točkom I. izreke rješenja.
19. U odnosu na preostala pitanja naznačena u prijedlogu za dopuštenje revizije i istaknutu povredu prava na pravično suđenje uzima se da je prijedlog povučen u smislu odredbe čl. 389.b st. 3. ZPP.
20. Tužiteljici nije dosuđena naknada troška odgovora na prijedloge za dopuštenje revizije jer se prema ocjeni ovoga suda ne radi o trošku potrebnom za odlučivanje o prijedlozima (čl. 166. st. 1. u vezi s čl. 155. st. 1. ZPP).
Zagreb, 1. rujna 2026.
Predsjednik vijeća:
dr. sc. Jadranko Jug
