Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž-743/2026-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, po sutkinji Dragici Sirovica Hranilović, u izvanparničnom postupku predlagatelja Grada Vodnjana-Dignano, OIB: 15554218499, Trgovačka 2, Vodnjan, kojeg zastupa punomoćnik Tiziano Sošić, odvjetnik u Puli, protiv protustranke ĆČ pok. Ć, radi proglašenja nestale osobe umrlom, odlučujući o žalbi predlagatelja protiv rješenja Općinskog suda u Puli-Pola po povjereniku suda vršitelju dužnosti javnog bilježnika Ivanu Crljenici iz Pule poslovni broj R1-246/2023 UPP-OS-134/2023-11 od 16. travnja 2026., 1. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba predlagatelja Grada Vodnjana-Dignano kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Puli-Pola po vršitelju dužnosti javnog bilježnika Ivanu Crljenici iz Pule poslovni broj R1-246/2023 UPP-OS-134/2023-11 od 16. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Sud prvog stupnja je donio rješenje kojim se vršitelj dužnosti javnog bilježnika Ivan Crljenica iz Pule, kao povjerenik suda u izvanparničnom postupku radi proglašenja nestale ĆČ pok. Ć, umrlom, oglasio nenadležnim te odbacio prijedlog predlagatelja Grada Vodnjana-Digagno za proglašenje nestale osobe umrlom.

2. Protiv navedenog rješenja predlagatelj je izjavio žalbu zbog bitne povrede odredaba postupka i pogrešne primjene materijalnog prava. Predlaže ukinuti prvostupanjsko rješenje i vratiti predmet na ponovan postupak.

3. Žalba nije osnovana.

4. U postupku suda prvog stupnja nisu ostvarene bitne povrede odredbi postupka iz čl. 354. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 28/13, 89/14, 2 Poslovni broj Gž-840/2026-2 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud drugog stupnja pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe čl. 365. st. 2. ZPP u svezi čl. 2. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23 - dalje: ZIP).

5. U ovom izvanpraničnom predmetu predlagatelj je prijedlogom od 16. studenog 2023. predložio proglasiti nestalu osobu, odnosno protustranku umrlom navodeći da je upisana u zemljišnoj knjizi kao sulasnica nekretnina i to kčbr. [katastarska čestica] ZGR. i kčbr. [katastarska čestica]/ZGR obje upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pa kako teritorijalno navedene nekretnine pripadaju [adresa] da ima opravdani razlog vjerovati kako su predmetne nekretnine ošasna imovina na njegovom području, pa je proglašenje nestale osobe umrlom nužno za provedbu ostavinskog postupka i rješavanje imovinskopravnih odnosa na opisanim nekretninama te da o protustranci i njegovom životu nema nikakvih vijesti u posljednjih pet godina dok je od njegova rođenja prošlo barem 89 godina zbog čega bi je trebao proglasiti umrlom.

6. Sudski povjerenik prvostupanjskog suda donosi pobijano rješenje, stoga što je prema odredbi čl. 56. st. 1. Zakona o izvanparničnom postupku („Narodne novine“, broj 59/23 – dalje: ZiP) za proglašenje nestale osobe umrlom i za dokazivanje smrti nadležan općinski sud na čijem području je ta osoba imala posljednje prebivalište, a ako nije imala prebivalište, općinski sud na čijem je području ta osoba imala posljednje boravište dok je prema odredbi čl. 47. st. 1. i 2. Zakona o međunarodnom privatnom pravu („Narodne novine“, broj 101/17 i 67/23 - dalje: ZMPP), u postupcima proglašenja nestale osobe umrlom nadležan sud u Republici Hrvatskoj ako osoba o čijem je osobnom stanju riječ, ima u Republici Hrvatskoj uobičajeno boravište ili je hrvatski državljanin.

7. Sudski povjerenik prvostupanjskog suda utvrđuje da iz dokaza koje je dostavio predlagatelj uz prijedlog proizlazi da za protustranku nije pronađen osobni ili obiteljski list, da nije dokazan državljanski status, s obzirom na to da nije evidentirana u evidencijama otpusta, odricanja i optanata, da o istoj nije moguće utvrditi nikakvih podataka, a da je u zemljišnim knjigama upisana kao suvlasnik nekretnina na području k. o. [katastarska općina] te iz upisa u zemljišnoj knjizi proizlazi da je imala prebivališe odnosno boravište u [adresa], što je ujedno i posljednje poznato prebivalište, odnosno boravište protustranke.

8. Pobijana je odluka donijeta pravilnom primjenom odredbe čl. 56. st. 1. i čl. 59. st. 4. ZiP te čl. 47. st. 1. i 2. ZMPP.

9. Naime, kako je prvostupanjski sud utvrdio da protustranka u Republici Hrvatskoj nema uobičajeno boravište, već je posljednje poznato prebivalište, odnosno boravište protustranke bilo u [adresa], a predlagatelj niti ne tvrdi da je protustranka hrvatska državljanka, nije ispunjen uvjet iz odredbe čl. 47. st. 1. i 2. ZMPP.

10. Predlagatelj u žalbi upućuje na nužnu nadležnost suda u Republici Hrvatskoj prema odredbi čl. 58. ZMPP odnosno, upućuje na nadležnost suda u Republici Hrvatskoj jer se ne može odrediti nadležnost u odnosu na protustranku koja ima prebivalište u državi koja nije članica Europske unije, a postupak se ne može voditi u inozemstvu ili je to nerazumno očekivati pa bi sud Republike Hrvatske bio nadležan ako je predmet postupka dovoljno povezan s Republikom Hrvatskom da bi bilo svrsishodno voditi ga u Republici Hrvatskoj.

11. Suprotno navodima žalbe, predlagatelj nije dokazao da postoji nužna nadležnost suda u Republici Hrvatskoj i nadležnost suda u Zagrebu jer nije utvrđena nikakva stvarna ili pravna povezanost protustranke s Republikom Hrvatskom koja bi opravdala nadležnost njezinih tijela pa su svi ključni elementi ovog odnosa na koje ukazuje predlagatelj nedovoljni za dokazivanje svrsishodnosti postupka u Republici Hrvatskoj, niti bi nadležni sud u Republici Hrvatskoj trebao postupati primjenom talijanskog prava sukladno odredbama ZMPP.

12. Činjenica vlasništva nekretnina protustranke ne može upućivati na to da bi protustranka bila državljanin Republike Hrvatske kao države s kojom je u najužoj vezi, jer to tijekom postupka predlagatelj nije dokazao ni u smislu pravila propisanog odredbom čl. 3. st. 3. ZMPP, glede države s kojom je protustranka u najužoj vezi. Ovo tim više, što se radi o osobi kojoj je zadnje poznato prebivalište u [adresa], a predlagatelj ne tvrdi niti dokazuje da bi se vratila u Republiku Hrvatsku pa ona ne može biti država s kojom je u najužoj vezi.

13. Slijedom iznijetog, valjalo je primjenom odredbe čl. 380. t. 2. ZPP u vezi s čl. 2. i čl. 59. st. 4. ZiP odbiti žalbu predlagatelja kao neosnovanu i potvrditi pobijano prvostupanjsko rješenje.

U Velikoj Gorici 1. rujna 2026.

Sutkinja

Dragica Sirovica Hranilović