Republika Hrvatska

Općinski sud u Rijeci

Stalna služba u Malom Lošinju

Riva Lošinjskih kapetana 14

51550 Mali Lošinj

Poslovni broj: Psp-108/2024-34

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Rijeci, OIB: 54566384631, Stalna služba u Malom Lošinju, po sucu toga suda Tomislavu Stoparu, kao sucu pojedincu, u parničnom postupku tužitelja NV iz [adresa], N [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupanog po punomoćniku Maši Milardović Jakovljević, odvjetnica iz odvjetničkog društva Kojić & partneri d.o.o iz Malog Lošinja, protiv tuženika 1. GPP MIKIĆ d.o.o., Omišalj, Ul. Pušća 131, OIB: 82386143355, zastupanog po punomoćniku Franji Hodaniću, odvjetnik u Krku i 2. HRVATSKE CESTE d.o.o., Zagreb, Vončinina 3, OIB: 55545787885, radi smetanja posjeda, nakon glavne rasprave zaključene 23.lipnja 2026. u nazočnosti stranaka i punomoćnika stranaka, 1.rujna 2026. objavio i

r i j e š i o  j e

I. Utvrđuje se da su tuženici smetali tužitelja u posljednjem mirnom posjedu nekretnine oznake k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] na način da su dana 25.11.2024. godine srušili dio gromače - suhozida prema nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iščupali iz zemlje 13 stabala masline sa korijenjem i posjekli stabla borova, te im se zabranjuje svako takvo ili slično smetanje posjeda tužitelja ubuduće, dok se odbija dio tužbenog zahtjeva kojim bi se tuženima naložila uspostava ranijeg posjedovnog stanja, kao neosnovan.

II. Nalaže se tuženicima da tužitelju naknade troškove ovog parničnog postupka u iznosu od 2.226,77 € zajedno sa zateznim kamatama tekućim od presuđenja do isplate po stopi propisanoj čl. 29. stavak 2. Zakona o obveznim odnosima za ostale odnose, koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotnih poena, sve u roku od 15 dana pod prijetnjom ovrhe, dok se odbija zahtjev tužitelja da tuženi solidarno naknade troškove parničnog postupka.

II. Odbijaju se kao neosnovani prijedlozi za određivanje privremene mjere koji glase:

a) „Određuje se privremena mjera te se tuženicima zabranjuje izvođenje građevinskih radova i iskopa na nekretnini u suvlasništvu tužitelja k. č. br. [katastarska čestica] upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne.

Nalaže se tuženicima da odmah po primitku ovog rješenja prestanu s izvođenjem radova izgradnje betonskog podzida na dijelu nekretnine č. zem. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] koji graniči s k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], pod prijetnjom novčane kazne. Ova privremena mjera ostaje na snazi do pravomoćnosti odluke u ovoj pravnoj stvari ili do drugačije odluke suda, ukoliko se okolnosti zbog kojih je mjera određena kasnije promijene tako da mjera nije više potrebna.“

b) "Nalaže se tuženicima da odmah po primitku ovog rješenja uklone metalnu mrežastu ogradu postavljenu na nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uzduž međe sa nekretninom k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], i to u dijelu koji je na Izvodu iz katastarskog plana od 20.12.2024. godine označen roza bojom, te tako načine otvor za pješački prolaz u širini od 1,20 metara računajući od granice k. č. [katastarska čestica] sa k. č. [katastarska čestica] u smjeru sjeveroistoka.“

Obrazloženje

1. Tužitelj u tužbi navodi kako je posljednji mirni i faktični posjednik nekretnine č. zem [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], te da je ujedno i vlasnik označene nekretnine, na kojoj da je tužitelj sadio masline koje je svake godine, početkom proljeća, obrezivao i pripremao stabla za sezonu rasta, a tijekom godine da bi vršio osnovne mjere očuvanja i pregleda borova, gnojidbu maslina, čišćenje tla i prema potrebi, zaštitu od štetnika.

1.1. Tužitelj dalje u tužbi navodi da su tuženici dana 25.11.2024. ušli u posjed predmetnog zemljišta na način da je I-tuženik po nalogu II-tuženika uklonio dio gromače radi bočnog pristupa nekretnini i izvlačenja stabala, te počeo rušiti i čupati stabla maslina i rezati borove, odnosno krčiti teren za potrebe rekonstrukcije ceste; da su iščupali iz zemlje 13 maslina sa korijenjem, te odsjekli 10-ak borova, a za što da je tužitelj saznao istoga dana i odmah pozvao policiju i o čemu da je sastavljena i službena bilješka; iskopana stabla maslina s korijenjem da su odvezena sa prijepora, po saznanjima tužitelja radi preprodaje istih, kojim radnjama tuženici da su samovlasno smetali tužitelja u njegovu posljednjem mirnom posjedu predmetne nekretnine, svojatajući si posjed iste, vjerojatno temeljem činjenice da se u odnosu na spornu nekretninu vodi Upravni postupak potpunog izvlaštenja nekretnina zbog rekonstrukcije državne ceste DC100, dionica [adresa], po prijedlogu II-tuženika kao korisnika izvlaštenja, time da u označenom postupku ne egzistira pravomoćno rješenje o izvlaštenju, niti je tužitelju isplaćena naknada za izvlaštenje, a niti su tuženici uvedeni u posjed po nadležnom upravnom tijelu, stoga da II-tuženik kao korisnik izvlaštenja nije stekao pravo na stupanje u posjed iz čl. 40. i 41. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, već da je opisanim radnjama samovlasno smetan posjed tužitelja i prouzročena znatna financijska šteta, stoga tužitelj traži sudsku zaštitu nakon provedenog očevida i geodetskog vještačenja uređujući tužbeni zahtjev u podnesku od 20.travnja 2026.

2. Tužitelj je uz tužbu podnio i prijedlog za određivanje privremene mjere kojim bi se tuženicima zabranilo izvođenje građevinskih radova i iskopa na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u tijeku postupka uređujući svoj zahtjev da tuženici prestanu s izvođenjem radova izgradnje betonskog podzida, kao i da uklone metalnu mrežastu ogradu na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i da načine otvor za pješački prolaz.

3. Tuženik G.P.P. Mikić d.o.o. osporava u cijelosti tužbu kao pravno neutemeljenu i činjenično netočnu ističući prigovor aktivne legitimacije jer da nema dokaza da bi tužitelj bio posljednji mirni i faktični posjednik prijepora, ističući i prigovor promašene pasivne legitimacije iz razloga što da tuženik nema nikakvih saznanja da bi izvođenjem radnih operacija oduzeo ili na bilo koji način smetao tužitelja posjed i da mu se nitko nije obratio niti prigovorio izvođenju radova; tuženik da ne drži u posjedu prijepor jer da je pomoćnik u posjedu društva tuženika Hrvatske ceste d.o.o., odnosno da je posjednik predmetne nekretnine to trgovačko društvo tako da tuženik G.P.P. Mikić niti ne može uspostaviti ranije posjedovno stanje, obzirom da se ne radi o samovlasnom smetanju, sve bi to eventualno moglo ispuniti trgovačko društvo HC d.o.o., tuženik ističe i prigovor zastare na pravovremenost podnošenja tužbe.

4. Tuženik Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb u cijelosti osporava osnovu predmetnog tužbenog zahtjeva ističući prigovor apsolutne nenadležnosti suda, prigovor promašene aktivne i pasivne legitimacije, prigovor zastare, protiveći se i određivanju privremene mjere. Tuženik dalje navodi da predmetna nekretnina ulazi u projekt rekonstrukcije državne ceste DC 100 na dionici [adresa] i za istu da se vodio postupa izvlaštenja koji da je pravomoćno okončan rješenjem o izvlaštenju za 1/2 suvlasničkog dijela tužitelja, a tužitelj da u tužbi propušta navesti činjenicu da je Grad Mali Lošinj suvlasnik sporne nekretnine; HC d.o.o. da su 2021. potpisale ugovor o prijenosu prava vlasništva radi rekonstrukcije državne ceste DC 100, a između ostalih sporna nekretnina da je dio ugovora kojim je Grad Mali Lošinj prenio vlasništvo/suvlasništvo na RH, što da RH čini vanknjižnim suvlasnikom predmetne nekretnine dok se ne provede uknjižba prava vlasništva i prema čl.4.ugovora da je ugovoreno stupanje u posjed d HC d.o.o. odmah nakon sklapana istog; HC d.o.o. da je zatražio prijevremeni ulazak u posjed i položio sredstva na račun PGŽ, a iz same tužbe proizlazi da HC d.o.o. nije izvodio nikakve građevinske radove, pa da nije mogao niti izvršiti smetanje posjeda i zaključno da iz svega proizlazi da je tuženik HC d.o.o. postupao prema odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i da je o nekretnini koja je predmet ovo postupka već odlučeno u upravnom postupku i to na način da tužitelj više nije u vlasništvu nekretnine, a time ni posjednik.

5. Odlučujući o osnovanosti tužbenog zahtjeva, kao i o prijedlogu za određivanje privremene mjere izvršen je uvid zk.izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz PL 973 k. o. [katastarska općina], izvod iz katastarskog plana koja obuhvaća k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], očitovanje PP Mali Lošinj s Ispostavom Cres Klasa: NK 210-01/24-01/1374 Urbroj: 51109-26-24-3210 od 13.12.2024., fotografije s lista 10-16 spisa, ugovor o prijenosu prava vlasništva radi rekonstrukcije državne ceste DC 100/003, dionica [adresa] zaključen između Grada Malog Lošinja i tuženika HC d.o.o. 23.veljače 2021., rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava Mali Lošinj Klasa: UP/I-943-04/21-01/2 Urbroj: 2170/1-03-05/7-21-12 od 9.studenog 2021. uz klauzulu pravomoćnosti s danom 7.1.2025. s lista 37 -40 spisa, nalog za plaćanje naknade za izvlaštenje izdano od strane HC d.o.o. od 17.veljače 2025. s lista 42 spisa, ugovor o nadzoru zaključen između HC d.o.o. kao naručitelja i Zajednice gospodarskih subjekata kao ugovaratelja 12.12.2024., ugovor o izvođenju radova zaključen između HC d.o.o. kao naručitelja i G.P.P. Mikić d.o.o. kao ugovaratelja 11.4.2024., popis uputnica broj 1565 od 21.2.2025. uz potvrdu o prijenosu na račun iste uputnice, tužbu podnesenu Upravnom sudu u Rijeci od strane tužitelja s lista 80-82 spisa, prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti, rješenja o izvlaštenju od 9.11.2021., mail komunikacija s lista 95-96 spisa, fotografije s lista 107-109 spisa, zaključak Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove od 21.10.2025. kojim je ukinuta klauzula pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju od 9.11.2021., fotografije s lista 120-121 spisa, nalaz i mišljenje geodetskog vještaka Darka Goleka iz Zagreba od 16.1.2026., uz očitovanje – podnesak geodetskog vještaka od 7.4.2026., presudu VUS RH Usž-4567/2025 od 7.5.2025. i vještački nalaz stalnog sudskog vještaka za područje poljoprivrede i promjenu poljoprivrednog zemljišta VV iz [adresa] od 11.6.2020., rješenje Upravnog odjela za upravljanje imovinom i imovinsko-pravne poslove Klasa: UP/I-943-03/25-01/1 Urbroj. 2170-12-02/17-26-25 od 2.2.2026., a proveden je i dokaz očevidom na licu mjesta uz angažiranje navedenog vještaka geodetske struke, saslušanje svjedoka JV, OV, HV i RV, kao i saslušanje tužitelja.

6. Neosnovan je prigovor apsolutne nenadležnosti suda istaknut od strane tuženika Hrvatske ceste d.o.o. Zagreb (u daljnjem tekstu: 2.tuženik), budući je odredbom čl.34.st.1.toč.6. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", broj 53/91., 91/92., 58/93., 112/99., 88/01., 117/03., 88/05., 02/07., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11., 25/13., 70/19., 80/22, 114/22; dalje ZPP) propisano da općinski sudovi u parničnom postupku uvijek sude u prvom stupnju u sporovima zbog smetanja posjeda.

6.1. Očevidom na licu mjesta utvrđeno je kako je predmet postupka smješten na području Valdarka, područje na kojem je trenutna faza rekonstrukcija državne ceste DC 100 [adresa]; uz raniju prometnicu do danas je faza radova takova da je predmet ovog postupka za sada privremena dionica na početnom dijelu pravca [adresa] do područja Valdarka i upravo ta privremena dionica da će prema navodima 2.tuženika u budućnosti biti buduća dionica; na terenu se zatiču građevinski radnici, na dijelu je izgrađen podzid time da je 2.tuženik ukazao da taj podzid neće ići nastavno u smjeru [adresa] već da će se nastavno pokos riješiti zaštitnom mrežom; tuženici su garantirali i tvrdili da se neće izvoditi daljnji radovi na podzidu u smjeru [adresa], sa sve sukladno projektu, koji predmet postupka je vještak identificirao, izradio skicu lica mjesta uz fotografski prikaz, uz dopunu očitovanja i skice od 7.4.2026.

7. Uvidom u zk.izvadak zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] utvrđeno je da tužitelj dolazi upisan kao suvlasnik 4/8 dijela predmetne k. č. [katastarska čestica], maslinik površine 840 m2, a tužitelj je u PL 973 k. o. [katastarska općina] upisan i kao suposjednik 1/2 dijela predmete nekretnine. Posjedovni list predstavlja javnu ispravu u smislu odredbe čl. 230.st.1. ZPP, presumira se stoga istinitost onoga što se u njoj potvrđuje ili određuje, a tuženici su dakle imali dokazati suprotno, koju činjenicu da tužitelj ne bi bio u najmanju ruku suposjednik predmetne nekretnine nisu dokazali, niti u tom smjeru predložili provođenje dokaza, niti iz u spisu raspoložive dokumentacije proizlazi da bi 2.tuženik uopće u postupku izvlaštenja isticao prigovor da tužitelj ne bi bio suposjednik predmetne nekretnine, štoviše, u rješenju od 2.2.2026. kojim se odobrava 2.tuženiku stupiti u posjed suvlasničkog dijela tužitelja predmetne nekretnine stoji da je tužitelj vlasnik i posjednik predmetnog dijela predmetne nekretnine, sve je to i razlog da je sud ocijenio istinitim iskaz svjedoka RV, kao i iskaz samog tužitelja da je tužitelj posjednik predmetne nekretnine i da je to u naravi bio maslinik, pa je uzimajući u obzir navedeno, kao i odredbu čl.24.st.1. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine", broj 91/96., 68/98., 103/99., 22/00., 73/00., 129/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 3/09., 153/09., 143/12., 152/14.: dalje ZV) prema kojem je svaki suposjednik ovlašten štititi suposjed putem suda od samovlasnog smetanja treće osobe, neosnovan prigovor pomanjkanja aktivne legitimacije na strani tužitelja.

8. Neosnovan je i istaknuti prigovor promašene pasivne legitimacije istaknut od strane tuženika budući su u parnici za smetanje posjeda pasivno legitimirani osoba koja je izvršila smetanje tuđeg posjeda uznemirivši ga ili oduzevši ga, bez obzira na to je li postupao prema svom nahođenju i za svoju korist, prema nečijem nalogu ili bez naloga u korist trećeg; osoba koja je dala nalog za smetanje, kao i osoba u čiju korist je smetanje učinjeno, s nalogom ili bez naloga.

9. Neosnovan je i istaknuti prigovor zastare budući je sud ocijenio da je tužba pravodobna s obzirom na očitovanje PP Mali Lošinj s Ispostavom Cres da je dojava tužitelja bila dana 21.11.2024., uz tužbu dostavljene fotografije datiraju od tog istog dana, a tužba je podnesena sudu 20.12.2024., dakle unutar roka propisanog odredbom čl.21st.3.ZV, kojom odredbom je propisano da pravo na zaštitu posjeda prestaje protekom roka od 30 dana od dana kad je smetani saznao za čin smetanja i počinitelja, a najkasnije godinu dana od dana nastalog smetanja, radi se o prekluzivnom roku na koji sud pazi po službenoj dužnosti.

10. Uvidom u rješenje Upravnog odjela za prostorno uređenje, graditeljstvo i zaštitu okoliša Ispostava Mali Lošinj od 9.11.2021. (pravomoćno 7.1.2025.) utvrđeno je kako je tim rješenjem prihvaćen prijedlog 2.tuženika i da se u korist RH zbog rekonstrukcije državne ceste DC 100, dionica [adresa] izvlašćuje dio nekretnina u k. o. [katastarska općina] i to uključujući i ovdje predmetnu, novoosnovanu k. č. [katastarska čestica] površine 840 m2, suvlasnički udio ovdje tužitelja od 4/8 dijela, za koje rješenje je tijekom postupka utvrđeno da je ukinuta klauzula pravomoćnosti tog rješenja i to po prijedlogu ovdje tužitelja, u koji prijedlog za ukidanje klauzule pravomoćnosti je sud također izvršio uvid. Odredbom čl.41.st.1. Zakona o cestama ("Narodne novine" broj 84/11, 18/13, 22/13, 54/13, 148/13, 92/14, 110/19, 144/21, 114/20, 114/22 i 4/23) propisano je da na postupak stupanja u posjed, u tijeku postupka izvlaštenja, nekretnina za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje primjenjuju se propisi o izvlaštenju i propisi iz područja procjene vrijednosti nekretnina, ako tim zakonom nije drugačije određeno, a odredbom čl.40.st.1. Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade ("Narodne novine" broj 74/14, 69/17 i 98/19) propisano je da korisnik izvlaštenja stječe pravo na posjed izvlaštene nekretnine danom pravomoćnosti rješenja o izvlaštenju ako je do tada prijašnjem vlasniku nekretnine isplatio naknadu određenu rješenjem o izvlaštenju, odnosno predaju u posjed drugu odgovarajuću nekretninu i dalje je čl.41.st.1. istog zakona propisano da korisnik izvlaštenja koji dokaže postojanje pravnih i opravdanog interesa odnosno vjerojatnost nastupa znatne štete može, u tijeku postupka izvlaštenja, podnijeti zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koji je podnesen prijedlog za izvlaštenje. U konkretnom slučaju tužitelj navodi da su tuženici 25.11.2024. ušli u posjed predmetnog zemljišta, a to je dakle vrijeme prije nego li je rješenje o izvlaštenju od 9.11.2021. steklo svojstvo pravomoćnosti (rješenje je pravomoćno 7.1.2025.) i prije uplate (uplata je izvršena 21.2.2025.), 2.tuženik kao korisnik izvlaštenja nije dokazao da je postupajući sukladno odredbi čl. 41.st.1. Zakona o izvlaštenju uopće podnio zahtjev za stupanje u posjed nekretnine za koju je podnesen prijedlog za izvlaštenje, niti je do 25.11.2024. ishodio rješenje kojim se odobrava stupanje u posjed predmetnog suvlasničkog dijela nekretnine tužitelja, koje rješenje je 2.tuženik ishodio tek 2.2.2026., a u koje rješenje s lista 149-151 je sud izvršio uvid, slijedom čega je valjalo u ovom postupku utvrditi točnima navode tužitelja da su tuženici 25.11.2024. smetali tužitelja u njegovom posljednjem mirnom posjedu k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] i to na način da su srušili dio gromače-suhozida prema k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], iščupali iz zemlje 13 stabala masline sa korijenjem i posjekli stabla borova. U odnosu na nasade da se radi o 13 stabala maslina na predmetnoj nekretnini proizlazi iz vještačkog nalaza vještaka sa područja poljoprivrede i procjenu zemljišta, da je na predmetnoj nekretnini bilo i stabla borova potvrđuju od strane tužitelja dostavljene fotografije s lista 10-16 spisa, a koje činjenice vrste vegetacije iskazima svjedoka i tužitelja nisu dovedeni u pitanje. Da je tužitelj u odnosu na predmetnu 3514/8 k. o. [katastarska općina] uložio bio žalbu na rješenje izvlaštenju do 9.1.2021., a u kojoj žalbi nadležno Ministarstvo pravosuđa još nije odlučilo, upoznati su bili tuženi i to od strane odvjetnika Danijel Jurića koji je dalje predložio da se na gore navedene nekretnine, odnosi se i na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], još ne ulazi u posjed, a koji e-mail datira od 20.9.2024., proslijeđen 2.tuženiku kao korisniku izvlaštenja, tako da uz činjenicu što 2.tuženik kao korisnik izvlaštenja nije postupio sukladno ranije citiranim odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade i Zakona o cestama nije uzeo u obzir niti prijedlog odvjetnika Danijela Jurića da se na predmetnu nekretninu još ne ulazi u posjed.

11. Svjedok JV, djelatnik 1.tuženika, na funkciji glavnog inženjera gradilišta, iskazao je da ne može točno reći kada je početo sa sječom raslinja time da je njihova aktivnost započeta početkom studenog, a u prvih 2-3 tjedna da su se izvodili geodetski radovi iskolčenja i izmjere, a on osobno kao glavni inženjer da je dao nalog da se započne sa sječom sa početkom radova; u odnosu na e-mail sa lista 95-96 spisa da su reagirali ali da su u jednom trenutku ne može donijeti odluka, već da su počeli sa iskolčenjem na terenu da su zastali sa nekim radovima, a da je moguće da je zbog nemogućnosti reagiranja neposredno pokazanom započeto sječom raslinja. Dalje je iskazao da su dobili zeleno svjetlo od 2.tuženika da mogu započeti sa zemljanim radovima na predmetnoj lokaciji to da je bilo u prvom kvartalu 2025., o tome da postoji pisani trag, tako da su nakon sadržaja e-maila s lista 95-96 spisa i upozorenja od strane 2.tuženika od istih dobili zeleno svjetlo nakon tih upozorenja i e-maila i to u prvom kvartalu 2025. i da ne isključuje mogućnost da je u međuvremenu došlo do sječe stabala i maslina, do koje sječe je prema ocjeni suda zasigurno došlo što potvrđuju fotografije dostavljene uz tužbu, kao i očitovanje PP Mali Lošinj s Ispostavom Cres, a u kojem očitovanju stoji da je obavljen obavijesni razgovor sa prijaviteljem- tužiteljem i ophodnjom koja je izašla na lice mjesta da su zatekli radnike 1.tuženika koji su vršili radove na rekonstrukciji državne ceste DC 100/3. Svjedok OV također djelatnik 1.tuženika i voditelj gradilišta iskazao je da su od strane 2.tuženika uvedeni u posao krajem studenog 2024. i tada da su započeti radovi na predjelu Miomirisnog vrta i to da je lokacija bliža [adresa], radovi na predmetnoj lokaciji da s započeti negdje misli u prosincu 2024., dalje iskazavši da se za rušenje borova koristila isključivo radna snaga i motorne pile, a da su strojevi po dobivanju zelenog svjetla ušli na predmetnu nekretninu i tada da je došlo od uklanjanja trupaca, a da je prilikom padanja borova došlo do oštećenja gromača, gromača da je strojevima uklonjena u lipnju ili rujnu 2025., koji dio iskaza je sud ocijenio neistinitim u dijelu da su na predmetnoj lokaciji radovi započeti u prosincu 2024. s obzirom da u spis dostavljene fotografije i očitovanje PP dokazuju suprotno, a uostalom suprotan je iskazu svjedoka JV kao glavnog inženjera gradilišta i koji je iskaz je u odnosu na tu činjenicu početka radova u skladu sa od strane tužitelja dostavljenim fotografijama i očitovanjem PP Mali Lošinj s Ispostavom Cres. Svjedok HV djelatnik 2.tuženika iskazao je da su 11.11.2024. započeti radovi, odnosno tada da su službeno uvedeni u posao, stvarni radovi na terenu da su započati nakon nekoliko tjedana u studenom ili početkom prosinac, to odgovara dostavljenim fotografijama i očitovanjem PP Mali Lošinj s Ispostavom Cres, dalje iskazavši da je u siječnju 2025. saznao da postoji nekakva tužba i neki spor te da je izvođača-1.tuženika upozorio da ne poduzima radnje na spornoj čestici i da tog trenutka da su bili radovi koji se odnose na uklanjanje zatečene vegetacije, da osobno nikada nije dao potvrdu izvođaču da nastavi dalje sa radovima, ponavlja da je upozorio izvođača-1.tuženika da zastane sa radovima u siječnju 2025., dalje iskazavši daje 1.tuženik izvodio radove bez naloga – dopuštenja 2.tuženika i to u periodu od siječnja do cca. veljače 2026.; e- mail da je službena forma komunikacije i na taj način da se upozorilo 1.tuženika u siječnju 2025. da zastane s radovima u odnosu na premetnu lokaciju time da u međuvremenu nije zaključen aneks ugovora. Na upit suca 2.tuženik je ponovio da je 1.tuženika u siječnju 2025. putem e-maila upozorio da zastane sa radovima na predmetnoj lokaciji i to nakon saznanja za ovu tužbu i na isti način da je u veljači 2026. dan nalog 1.tuženiku za nastavak radova.

12. Iz iskaza ispitanih svjedoka ocjena je suda da je od strane tuženika počinjen čin smetanja posjeda u vrijeme i na način kako je označeno u tužbenom zahtjevu, tuženi nisu postupili u skladu sa citiranim odredbama Zakona o izvlaštenju i određivanju naknade, kao i Zakona o cestama, niti su postupili sukladno uputi i ukazanom od strane odvjetnika Danijela Jurića još iz rujna 2024.

13. Odredbom čl.22.st.1. i 2. ZV propisano je da posjednik kojemu je posjed samovlasno smetan ovlašten svoj posjed štiti putem suda, zahtijevajući da se utvrdi čin smetanja njegova posjeda, naredi uspostava posjedovnog stanja kakvo je bilo u času smetanja, te zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće; sud pruža zaštitu posjeda u posebnom, hitnom postupku, prema posljednjem stanju posjeda i nastalom smetanju, bez obzira na pravo na posjed, pravni temelj posjeda, poštenje posjednika, kao i bez obzira na to koliko bi smetanje posjeda bilo u kakvom društvenom, javnom ili sličnom interesu. Iz navedene odredbe čl.22.st.1.ZV jasno je da se tužbeni zahtjev u parnici radi smetanja posjeda sastoji od tri elementa i to zahtjeva za utvrđenje čina smetanja posjeda (deklaratorni dio), zahtjeva da se tuženiku naredi uspostava ranijeg posjedovnog stanja (kondemnatorni dio) i zahtjeva da se zabrani takvo ili slično smetanje ubuduće (kondemnatorni dio), kakav stav zauzima i VSRH u svojim odlukama (npr. Rev-672/09-2 od 1. lipnja 2011., Rev-1709/2016-3 od 1. listopada 2019.) u kojima navodi „da pored elementa koji u svakom slučaju mora biti ispunjen da bi se pružila posjedovna zaštita, a to je tražiti utvrđenje čina smetanja, preostala dva elementa ne moraju biti kumulativno ispunjeni da bi posjednik imao pravo na posjedovnu zaštitu već je dovoljno, za postojanje osnovanog prava na posjedovnu zaštitu, pod uvjetom da su ispunjeni i opći uvjeti za pružanje posjedovne zaštite iz čl. 22. st. 2. ZV-a (posljednji miran posjed i nastalo smetanje) da je ostvaren i uvjet zabrane tuženiku svakog daljnjeg istog ili sličnog postupanja koje predstavlja zadiranje u posljednji mirni posjed tužitelja jer se i samo takvom zabranom štiti posjed u smislu ZV-a". U odnosu na naredbu uspostave ranijeg posjedovnog stanja (kondemnatorni dio) tužitelj traži izradu dijela srušenog suhozida prikazan na skici lica mjesta vještaka Darka Goleka od 7.4.2026. točkama 3-3A-4A-4 u širini od 80 cm, a to je upravo potez preko nove trase DC 100 [adresa], pa je ocjena suda da se ne dopusti uspostava takvog posjedovnog stanja budući se radi o javnom interesu RH za rekonstrukcijom državne ceste DC 100, slijedom navedenog valjalo je postupiti kao u izreci ovog rješenja.

14. Neosnovan je prijedlog za određivanje privremene mjere budući je stajalište viših sudova da se u odnosu na prijedlog za određivanje privremene mjere po tužbi radi smetanja posjeda treba pozivati na razloge propisane čl.442.ZPP-a, ne odredbe Ovršnog zakona, a taj čl.442. ZPP-a nabraja tri situacije u kojima se može odrediti privremena mjera i to radi otklanjanja hitne opasnosti protupravnog oštećenja, radi sprečavanja nasilja i radi otklanjanja nenadoknadive štete, koji uvjeti nisu ispunjeni. Tužitelj je iskazao da je u ovom predmetu bio proveden očevid na licu mjesta u listopadu 2025., a nakon toga već u studenom tuženi da su mu zatvorili sve prilaze i pristupe na njegovu nekretninu iako da su se prilikom očevida obvezali, obećali da neće ništa raditi u smislu zatvaranja nekretnine tužitelja, onemogućavanje pristupa na njegovu nekretninu, postavili ograde a o čemu da je obavijestio sud u ovom predmetu u kojem smjeru je bio uređen i proširen prijedlog za određivanje privremene mjere od strane tužitelja, time da je dalje iskazao da je neposredno prije ročišta na kojem je saslušan kao stranka bio na licu mjesta i utvrdio da su postavljena jedna vrata koja bi omogućavala pristup do njegove nekretnine, time da još postoji visinska razlika, da je voljan da se mirnim putem riješi odnos ovdje stranaka da se kod tih vratiju izvrše određeni zahvati na terenu, da to bude prikladan ulaz i pješački pristup do njegove nekretnine, do kojeg dogovora i sporazuma u ovom predmetu nije došlo, pa je stoga valjalo odlučiti kako o osnovanosti tužbenog zahtjeva, tako i o osnovanosti prijedloga za određivanje privremene mjere.

15. Odluka o troškovima temelji se na odredbi čl.154.st.5. ZPP-a i to neovisno o činjenici djelomičnog odbijanja tužbenog zahtjeva jer je ocjena ovog suda da se radi o razmjerno neznatnom dijelu u odnosu na koji nisu nastali posebni troškovi i svi troškovi su učinjeni tijekom ovog postupka odnosili su se na utvrđenje činjenice počinjenog smetanja posjeda i načina na koji je to smetanje učinjeno, a deklaratorni dio tužbenog zahtjeva koji se odnosi na utvrđenja čina smetanja posjeda u cijelosti je prihvaćen. Dosuđeni troškovi tužitelju odnose se jednokratnu nagradu za 4 radnje u visini od 500,00 € i to sastav tužbe, podneska od 10.3.2025. i 13.10.2025., te ročišta 17.3.2025., uz daljnje troškove ročišta 17.10.2025., podneska 22.10.2025., 3.12.2025., 25.3.2026. i 21.4.2026., te zastupanje na ročištu 25.3.2026. i 23.6.2026., sve u iznosima od po 100,00 €, uz PDV po stopi od 25% , trošak očevida i vještačenja 693,54 € (ostatak uplaćenog predujma biti će vraćen tužitelju putem računovodstva ovog suda) i trošak sudske pristojbe na tužbu 33,23 €. Odredbom čl.161.st.3. ZPP-a propisano da suparničari koji su solidarno odgovorni u glavnoj stvari odgovaraju solidarno i za troškove dosuđene protivnoj stranci, a u konkretnom slučaju tuženi ne odgovaraju solidarno u glavnoj stvari.

U Malom Lošinju 1.rujna 2026.

S u d a c

Tomislav Stopar

Uputa o pravnom lijeku: Protiv ovog rješenja dopuštena je žalba u roku od 15 (petnaest) dana od dana primitka otpravka rješenja. Žalba se podnosi u 3 (tri) primjerka putem ovog suda nadležnom Županijskom sudu.

DN-a:

1. Punomoćniku tužitelja – odvjetnica Maša Milardović Jakovljević

2. Punomoćniku 1.tuženika – odvjetnik Franjo Hodanić

3. 2.tuženiku - HRVATSKE CESTE d.o.o.