Republika Hrvatska

Županijski sud u Velikoj Gorici

Ulica Hrvatske bratske zajednice 1

Poslovni broj Gž Ob-90/2025-5

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Velikoj Gorici, sud drugog stupnja, u vijeću sastavljenom od sudaca , Ankice Jakovina, predsjednice vijeća, Vitomira Boića, suca izvjestitelja i Dragice Sirovica Hranilović, člana vijeća, u pravnoj stvari tužiteljice AI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], koju zastupa punomoćnica Ljerka Šmit -Primorac, odvjetnica u Zagrebu, protiv 1. tuženika KI, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa]. tuženika RI OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], A [adresa], kao nasljednik tuženika pok. DI, koje zastupa punomoćnik Bojan Jovanović, odvjetnik iz Odvjetničkog društva Župić & partneri d.o.o. u Zagrebu, radi utvrđenja izvanbračne zajednice, odlučujući o žalbi tuženika protiv presude Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 547/2020-40 od 22. srpnja 2025., u sjednici vijeća održanoj 1. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Ukida se presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P Ob- 547/2020-40 od 22. srpnja 2025. te se predmet vraća sudu prvog stupnja na ponovno suđenje.

II. O troškovima žalbenog postupka odlučit će se u konačnoj odluci.

Obrazloženje

1. Presudom suda prvog stupnja utvrđeno je da su pokojna ŽI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1960., a umrla **.**.2017., i pokojni GI, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1948., a umro **.**.2011., živjeli u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do smrti pok. GI **.**.2011. (točka I. izreke) te se nalaže tuženima da tužiteljici isplate troškove parničnog postupka u iznosu od 2.342,91 Eur u roku od 15 dana (točka II. izreke).

2. Protiv navedene presude žalbu su podnijeli tuženici zbog pogrešne primjene materijalnog prava, pogrešno utvrđenog činjeničnog stanja te bitne povrede odredaba parničnog postupka. Sud je počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a, obzirom da pobijana presuda ima nedostataka zbog kojih se ne može ispitati. U obrazloženju se ne navode razlozi zbog kojih sud nije prihvatio iskaze svjedoka HI i SI, a niti je iznesena ocjena provedenih dokaza. Oba svjedoka su iskazivala kako ne poznaju ŽI i kako nikada nisu čuli za nju, da su obiteljski povezani sa pok. GI i da su se godinama družili na obiteljskim okupljanjima za blagdane i proslave, na koje je GI uvijek dolazio sam. HI je istaknula i da je bila u stanu u kojem je GI živio i tamo nije vidjela nikakve znakove da bi s njim živjela neka ženska osoba, a niti je GI govorio da ima ženu, životnu suputnicu, bračnu družicu. Za ŽI čula je tek na Mirkovom sprovodu. Mjesto i način pogreba bio je razlog prijepora između Mirkovih roditelja i ŽI, što je potvrdio i 1. tuženik KI, jer su se Mirkovi roditelji protivili kremaciji njihova sina u Zagrebu, obzirom da su u mjestu Čađavica već kupili grobno mjesto na kojem je i danas ispisano Mirkovo ime. Roditelji GI protivili su se u ostavinskom postupku da se prizna pravo na nasljeđivanje ŽI kao izvanbračnoj supruzi, jer su oni najbolje znali svojeg sina. U krugu Mirkove obitelji, uže i šire, nitko nikada n ije imao saznanja da bi GI imao izvanbračnu suprugu, a na zajednička druženja bi GI uvijek dolazio sam. Sud se ne upušta u ocjenjivanja iskaza 1. i 2. tuženika, a koji iskazi su suglasni sa iskazima svjedoka HI, SI i PI. Tuženici su kao članovi obitelji GI s njim bili u dobrim odnosima, za razliku od tužiteljice koja je sama potvrdila kako dugo godina uopće nije komunicirala sa svojom sestrom ŽI. U odnosu na svjedoke ZI i JI koji su svjedočili o navodnoj dugogodišnjoj vezi GI i ŽI, isti su bili i navodni svjedoci usmene oporuke pok. GI kojom je cjelokupnu svoju imovinu ostavio ŽI, međutim tuženici su u pravomoćno okončanom postupku (u spis dostavljena presuda Općinskog građanskog suda u Zagrebu poslovni broj P-3445/2020 od 8. srpnja 2022.) dokazali kako takva usmena oporuka nije niti istinita niti pravovaljana. U odnosu na iskaz tužiteljice da je ŽI financijski uzdržavala GI, tuženici navode da takve izjave nisu istinite. Pok. GI je po zanimanju bio električar i uvijek je imao posla, pa makar to predstavljao i tzv. rad na crno, a što su potvrdili i svjedoci u pravomoćno okončanom postupku broj P-3445/2020 kojim je utvrđeno da oporuka nije niti istinita niti pravovaljana. Činjenica da pok. ŽI nikada u razdoblju od 1993. pa do smrti pok. GI (2011.) nije prijavila svoje stalno prebivalište na adresi u [adresa], govori o tome da nije postojala ozbiljna namjera za ostvarenjem izvanbračne zajednice. Nejasno je na kojim materijalnim dokazima sud utvrđuje da je postojala i ekonomska zajednica (u spisu ne postoje dokazi o zajedničkom računu u banci, ušteđevini, suvlasništvu nad nekretninama ili pokretninama, potvrde o plaćenim računima za adresu u [adresa] gdje su navodno zajedno stanovali). U pogledu materijalne dokumentacije koji se tiču navodne emocionalne veze, 3 fotografije s mora, a od kojih su na jednoj zajedno ŽI i GI, može biti dokaz jednog zajedničkog ljetovanja, ali jedno zajedničko ljetovanje ne predstavlja izvanbračnu zajednicu. Nevjerojatno je i životno nelogično da bi od 1993. pa sve do 2011. odnosno za razdoblje za koje tužiteljica tvrdi da su se ŽI i GI nalazili u izvanbračnoj zajednici, postojala samo jedna njihova zajednička fotografija. Nejasno je temeljem čega sud zaključuje da je temeljem materijalnih dokaza koje prileže ovom spisu (a koje ne navodi) zaključio da je između ŽI i GI postojala životna zajednica dugi niz godina i to u kontinuitetu, a koja zajednica je imala takav karakter da se može smatrati izvanbračnom zajednicom. Izvanbračnu zajednicu karakterizira trajnost životnog zajedništva uz viši stupanj emocionalne i ekonomske povezanosti izvanbračnih drugova, te uzajamna prava i dužnosti, koji sadržaj, međutim, iz svih navedenih razloga ne proizlazi da bi bio ispunjen u ovom konkretnom slučaju, pa se ne mogu primijeniti niti odredbe o imovinskim odnosima izvanbračnih drugova. Odluku o troškovima postupka tuženici pobijaju obzirom da je sud trebao odbiti tužbeni zahtjev u cijelosti, pa posljedično tome, sukladno članku 154. ZPP-a, naložiti tužiteljici da tuženima naknadi troškove. Predlaže se preinačiti presudu na način da se odbije tužbeni zahtjev tužiteljice u cijelosti, uz naknadu troškova žalbe zajedno sa zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja odluke pa do isplate, podredno ukinuti pobijanu presudu u cijelosti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.

3. U odgovoru na žalbu tuženika, tužiteljica predlaže odbiti žalbu i potvrditi pobijanu presudu, sve uz naknadu troškova odgovora na žalbu.

4. Žalba je osnovana.

5. Ispitujući pobijanu presudu suda prvog stupnja kao i postupak koji je prethodio donošenju iste, ovaj drugostupanjski sud utvrđuje kako se pobijana presuda ne može ispitati, jer u presudi nema razloga o svim odlučnim činjenicama, dok su navedeni razlozi o pojedinim odlučnim činjenicama nejasni i proturječni, te o odlučnim činjenicama postoji proturječnost između onoga što se navodi o sadržaju isprava i zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava i zapisnika, čime je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 – dalje: ZPP) na koju u žalbi ukazuju tuženi.

5.1. Temeljem čl. 338. st. 4. ZPP-a u obrazloženju sud će sumarno izložiti zahtjeve stranaka, činjenice koje su iznijele i dokaze koje su predložile. Sud će posebno navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio, koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka, a izjasnit će se, ako je to potrebno, i o stavovima stranaka o pravnoj osnovi spora te o njihovim prijedlozima i prigovorima o kojima nije dao svoje razloge u odlukama koje je već donio tijekom postupka, što je prvostupanjski sud propustio, a tuženi s pravom u žalbi ukazuju.

5.2. Koje će činjenice uzeti kao dokazane, odlučuje sud prema svom uvjerenju na temelju savjesne i brižljive ocjene dokaza i to svakog pojedinog dokaza posebno i svih dokaza zajedno, te o tome dati jasne razloge, što je gotovo u potpunosti izostalo.

6. U obrazloženju presude prvostupanjski sud između ostalog je naveo:

- da je tužiteljica podnijela tužbu radi utvrđenja postojanja izvanbračne zajednice između sada pok. ŽI i pok. GI

- da je rješenjem poslovni broj O-7903/2011 od **.**.2012. pok. ŽI, sestra tužiteljice, upućena da kao izvanbračna supruga pok. GI pokrene parnicu protiv zakonskih nasljednika pok. GI, njegovih roditelja TI i MI, radi utvrđenja da je kao izvanbračna supruga s pok. ostaviteljem živjela u izvanbračnoj zajednici od 1993. godine pa do smrti ostavitelja

- da je izvanbračna supruga pok. GI sada pok. ŽI umrla je 27. studenoga 2017., a njezina zakonska nasljednica temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Adžije iz [adresa] poslovni broj O-3356/2017 od

15. siječnja 2020. tužiteljica AI

- da je MI, majka pok. GI, umrla je 9. srpnja 2012. te ju je temeljem rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj O-395/2012 od 23. kolovoza 2012. naslijedio njezin suprug TI

- da je TI, otac pok. GI, umro je 19. studenoga 2012., a na temelju rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj O-639/2012 od 16. svibnja 2013. naslijedili su ga sestra ZI i nećak KI

- da je EI umrla **.**.2014. i temeljem rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mate Krpačića iz Slatine poslovni broj O-524/2014 od 23. listopada 2014. njezinim je nasljednikom utvrđen sin DI

- da tužiteljica kao nasljednica pok. ŽI podnosi tužbu protiv zakonskih nasljednika prednika koji su bili zakonski nasljednici (roditelji) pok. GI te predlaže da sud utvrdi postojanje izvanbračne zajednice između pok. ŽI i pok. GI, koji su živjeli u izvanbračnoj zajednici neprekidno od 1993. pa sve do njegove smrti 19. rujna 2011.

- da je pok. GI neposredno prije svoje smrti svu svoju pokretnu i nepokretnu imovinu usmenom oporukom ostavio upravo pok. ŽI

- da su ŽI i GI zajedno stanovali u stanu na adresi [adresa]

- da je ŽI na dan kada je GI umro predala zahtjev za dodjelu grobnog mjesta na korištenje na groblju Gaj urni u Zagrebu radi njegovog ukopa, u kojem grobu je nakon svoje smrti sahranjena i ona

- da je ŽI u svim prilikama kao svoju adresu stanovanja navodila [adresa], a na kojoj adresi je nakon smrti pok. GI nastavila nesmetano stanovati sve do svoje smrti

- da su GI i ŽI dugi niz godina živjeli zajedno u slozi i ljubavi usmjereni jedno na drugo

- da kada se GI razbolio ŽI je brinula o njemu

- da tuženi osporavaju da bi između sada pok. ŽI i pok. GI postojala izvanbračna zajednica

- da su Mirkovi pok. roditelji osporili valjanost usmene oporuke pok. GI, kao i status izvanbračne supruge pok. ŽI

- da je iz rješenja prvostupanjskoga suda poslovni broj O-7903/2011 od 28. studenoga 2012. utvrđeno da je prekinut ostavinski postupak iza pok. GI, a ŽI upućena da u roku od 15 dana pokrene parnični postupak protiv TI i MI, roditelja ostavitelja, radi utvrđenja da je kao izvanbračna supruga ostavitelja s ostaviteljem živjela u izvanbračnoj zajednici od 1993. pa do smrti ostavitelja

- da je iz istoga rješenja utvrđeno da je ŽI upućena da u roku od 15 dana pokrene parnicu protiv TI i MI radi utvrđenja da je usmena oporuka ostavitelja pred svjedocima ŠI i NI od

18. rujna 2011. istinita i pravovaljana

- da je iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Ivana Adžije iz [adresa] poslovni broj O-3356/2017 od 15. siječnja 2020. utvrđeno da je u ostavinskom postupku iza pok. ŽI utvrđena kao njezina zakonska nasljednica sestra VI

- da je iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj O-395/2012 od 23. kolovoza 2012. utvrđeno da je u ostavinskom postupku iza pok. MI kao zakonski nasljednik ostaviteljice utvrđen suprug ostaviteljice TI

- da je iz rješenja o nasljeđivanju Općinskog suda u Virovitici, Stalna služba u Slatini poslovni broj O-639/2012 od 16. svibnja 2013. utvrđeno da su u ostavinskom postupku iza pok. TI kao zakonski nasljednici ostavitelja utvrđeni sestra ostavitelja ZI i nećak ostavitelja KI

- da je iz rješenja o nasljeđivanju javnog bilježnika Mate Krpačića iz Slatine poslovni broj O-524/2014 od 23. listopada 2014. utvrđeno da su u ostavinskom postupku iza pok. ZI kao zakonski nasljednici ostaviteljice utvrđeni sinovi ostaviteljice DI te CI, koji se odrekao nasljedstva

- da je iz spisa prvostupanjskoga suda poslovni broj P-3445/2020 utvrđeno da je postupak pokrenula AI (ovdje tužiteljica) tužbom od 13. srpnja 2020. radi utvrđenja pravne valjanosti usmene oporuke pok. GI

- da je presudom od 8. srpnja 2022. tužbeni zahtjev odbijen, a povodom žalbe tužiteljice Županijski sud u Splitu potvrdio je prvostupanjsku presudu 1. prosinca 2022.

- da je u tom postupku predmet spora bilo utvrđenje je li usmena oporuka pok. GI istinita i pravovaljana

- da je svjedokinja HI, supruga 1. tuženika, iskazala da je pok. GI bratić njezinog supruga, da nije poznavala ŽI, te da ne poznaje niti tužiteljicu

- da su se s pok. GI družili, da ih je on posjećivao, da bi se čuli o nekim prigodama, kao što je Božić, slavili su rođendane zajedno

- da je GI posljednji put vidjela mjesec ili dva prije smrti, kada su njoj i suprugu Mirkovi roditelji dali neke stvari da mu odnesu, tada su se vidjeli ispred njegove zgrade i nisu ulazili u stan

- da nikada u njegovom stanu nije vidjela nikakve ženske stvari niti je on govorio da ima ženu, životnu suputnicu, bračnu družicu

- da je za ŽI čula na Mirkovom sprovodu, kada je stajala uz odar zajedno s njegovim roditeljima

- da su joj Mirkovi roditelji objasnili da je ŽI bila uz GI u trenutku njegove smrti te je organizirala sahranu

- da je svjedokinja ŠI iskazala da poznaje tužiteljicu jer ju je nekoliko puta vidjela kod ŽI i GI

- da pok. ŽI i pok. GI poznaje od 1994.

- da je saznala da ŽI stanuje s GI

- da su suprug i ona bili u prijateljskim odnosima s ŽI i GI, posjećivali su jedni druge otprilike jednom mjesečno, a ŽI i GI su ih pitali da im budu kumovi ukoliko se budu vjenčali pa su čak jedni druge zvali kumovima

- da su ona i suprug posjećivali ŽI i GI i u njihovoj vikendici u [adresa], koju je ŽI kupila nakon prodaje vikendice na moru

- da je odnos ŽI i GI bio kao da su u braku, spavali su zajedno u istom krevetu, zajedno kuhali, nabavljali hranu, putovali, družili su se s njom i njezinim suprugom

- da su dan prije Mirkove smrti ona i suprug došli kod ŽI i GI na njihov poziv jer je GI tada htio napisati oporuku

- da je svjedok JI izjavio da je davno upoznao stranke u ovom postupku , jer su njegova djeca išla u vrtić u kojem je ŽI radila, pa su se tako ŽI i njegova supruga upoznale, a preko nje je upoznao GI

- da su u razdoblju od 1994. pa do Mirkove smrti družili su se i prijateljevali, a s GI je bio i u poslovnim odnosima na način da ga je kao električara preporučio za neke poslove

- da su GI i ŽI živjeli kao muž i žena, znao je da nisu sklopili brak, ne zna iz kojeg razloga, no sjeća se da mu je GI uvijek govorio da će se oženiti

- da zna da su do Mirkove smrti živjeli zajedno u [adresa] i da nikada svoju životnu zajednicu nisu prekidali

- da je Mirkova želja bila da sve što ima ostavi ŽI, govorio je da želi to imati i napismeno te da je on potpisao izjavu koja je bila u skladu s onim što je GI govorio

- da je svjedok SI iskazao da je njegova sestra udana za 1. tuženika

- da je poznavao GI kojeg je susretao na obiteljskim druženjima, a upoznao ga je 1992. na sestrinoj svadbi

- da je GI vidio na krštenju oba sestrina djeteta, viđao ga je na Božić i Uskrs kada bi GI dolazio kod njegove sestre, a GI je uvijek dolazio sam

- da ne poznaje ŽI i nikada nije čuo za nju

- da je GI češće viđao kada su njegova sestra i šogor 1998. proširivali svoju kuću pa je GI dolazio jer je po struci bio električar i pomagao im

- da je svjedokinja ĆI izjavila da je ŽI i GI poznavala jer su bili susjedi, stanovali su u istoj zgradi, u koju se ona doselila 1998. , a njih dvoje su već stanovali ondje

- da je ŽI i GI poznavala kao susjede, sretala ih je po stubištu, ispred zgrade, nije se s njima družila, njih dvoje su stanovali u istom stanu i isto se prezivali pa je iz toga zaključila da su u braku, a i inače su se doimali kao bračni drugovi

- da je potpisala izjavu koju joj je ŽI donijela poslije Mirkove smrti, radilo se o izjavi u kojoj je navedeno da je ŽI živjela u stanu s GI, a koja je sastavljena jer je ŽI pokrenula postupak u vezi toga stana

- da je svjedokinja OI, kći tužiteljice, iskazala da je pok. ŽI bila njezina teta, a pok. GI njezin nevjenčani suprug

- da su često dolazili u Trnsko u posjetu njezinoj baki, odnosno njoj i njezinoj majci, a ona njih nije često posjećivala.

- da je ljetovala četiri do pet godina zajedno s njima u obiteljskoj vikendici koja je bila vlasništvo njezine bake

- da je u postupku korišten iskaz svjedokinje PI, koja je saslušana kao svjedok u predmetu poslovni broj P-3445/2020, iz kojeg je utvrđeno kako je svjedokinja izjavila da je GI upoznala kada se doselila u stan u [adresa], a

ŽI je upoznala kasnije

- da se u [adresa] doselila 1992., a GI je već tada živio tamo

- da je viđala i ŽI, ne zna jesu li živjeli skupa

- da je nakon Mirkove smrti viđala ŽI te je zaključila da je ostala živjeti u stanu nakon njegove smrti

- da je potpisala izjavu od 14. listopada 2011. iako ne može reći da su GI i ŽI neprekidno živjeli u zajedničkom domaćinstvu

- da je tužiteljica iskazala da je njezina pok. sestra ŽI živjela u izvanbračnoj zajednici s pok. GI od 1993. u njegovom stanu u

K sve do njegove smrti

- da oboje imaju isto prezime iako se nikada nisu vjenčali iz razloga što je ŽI ranije bila u braku s Mirkovim bratićem FI, njihov brak je razveden

- da prije nego što se GI razbolio imali su namjeru i vjenčati se, a kumovi su im trebali biti gđa ŠI i njezin suprug

- da je GI radio u Tempu, bio je električar, a nakon što je prestao tamo raditi otvorio je vlastiti obrt koji nije dobro poslovao, nije plaćao mirovinsko niti zdravstveno osiguranje, obrt je ugašen, a ostali su dugovi

- da je sestra bila vlasnica stana u [adresa] kojeg su joj kupili roditelji dok je još bila u braku s FI

- da je nakon razvoda taj stan prvo iznajmljivala, a kasnije i prodala kako bi namirila sve svoje i Mirkove životne troškove

- da je od novca stečenog prodajom obiteljske kuće ŽI kupila vikendicu u [adresa] koju je također morala prodati jer nisu imali za život, a GI je imao dugove i trebalo je plaćati lijekove zbog njegove bolesti

- da je nakon Mirkove smrti ŽI kupila grobno mjesto gdje je GI zakopan, a kasnije je tamo zakopana i ona

- da joj je to razumljivo i logično obzirom su sestra i GI bili zajedno 18 godina

- da je 1. tuženi iskazao da je pok. GI njegov bratić s majčine strane te da je GI dolazio u njegovu kuću u [adresa]

- da mu GI nije nikada rekao da bi bio u braku ili da bi živio s ŽI

- da se u krugu rođaka nikada nije spominjalo da bi GI bio s nekim, a da je GI uvijek dolazio sam

- da je ŽI poznavao još kada je bila udana za njegovog drugog bratića te da ju nije vidio sve do Mirkovog sprovoda

- da je doznao da su Mirkovi roditelji poslije njegove smrti pokrenuli neki postupak vezano za sahranu i mjesto ukopa, ali da mu ishod tog postupka nije poznat.

7. Prvostupanjski sud svoju odluku obrazlaže na način da je iskaz tužiteljice prihvatio jer je o odlučnim okolnostima suglasan s iskazima svjedoka ŠI i JI i OI, a koji svjedoci su iskazivali na okolnosti odnosa GI s ŽI. Sud smatra životnim i logičnim iskazivanje svjedoka PI i ĆI koje su iskazivale o onome što su kao susjede GI i ŽI znale . Izvanbračna zajednica pretpostavlja životnu zajednicu neudane žene i neoženjenog muškarca, koja traje najmanje tri godine ili kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete (čl. 11. Obiteljskog zakona, "Narodne novine" broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23), iz čega slijedi nužnost postojanja određenih kvaliteta da bi određena veza mogla biti kvalificirana kao izvanbračna zajednica.

8. Ocjenjujući rezultate dokaznog postupka, sud smatra da je tužiteljica dokazala da je njezina sestra ŽI s GI zasnovala zajednicu života u smislu zajedničkog stanovanja, prehranjivanja i vođenja zajedničkog (ekonomskog) domaćinstva i sl., a koja je predstavljala izvanbračnu zajednicu. Sud je uzeo u obzir iskaze svjedoka koji su poznavali ŽI i GI , pa je temeljem njihovih iskaza, kao i na temelju iskaza tužiteljice te na temelju materijalnih dokaza koji prileže ovom spisu, zaključio da je između ŽI i GI postojala životna zajednica i to dugi niz godina, od 1993. do smrti pok. GI i to u kontinuitetu i bez prekida, a koja zajednica je imala takav karakter da se može smatrati izvanbračnom zajednicom.

9. U pravu su tuženi kada u žalbi navode da u pobijanoj presudi nedostaju razlozi o odlučnim činjenicama, jer je nejasno na kojim materijalnim dokazima sud utvrđuje da je postojala i ekonomska zajednica (u spisu ne postoje dokazi o zajedničkom računu u banci, ušteđevini, suvlasništvu nad nekretninama ili pokretninama, potvrde o plaćenim računima za adresu u [adresa] gdje su navodno zajedno stanovali) , te da je nejasno na temelju čega sud zaključuje da je temeljem materijalnih dokaza koje prileže spisu (a koje ne navodi) zaključio da je između ŽI i GI postojala životna zajednica dugi niz godina i to u kontinuitetu, a koja zajednica je imala takav karakter da se može smatrati izvanbračnom zajednicom , pa da je time počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2 t. 11. ZPP-a jer nedostaju jasni razlozi o odlučnim činjenicama. Nadalje, samo se navodi ali se ne obrazlaže da je utvrđeno da je u spisu prvostupanjskoga suda poslovni broj P- 3445/2020 utvrđeno da je postupak pokrenula AI (ovdje tužiteljica) tužbom radi utvrđenja pravne valjanosti usmene oporuke pok. GI, te da je pravomoćnom presudom tužbeni zahtjev odbijen, pa se za sada ne može provjeriti žalbeni navod da su svjedoci ŠI i JI bili svjedoci usmene oporuke pok. GI.

10. Slijedom navedenog, valjalo je prihvatiti žalbu tuženika kao osnovanu i u skladu s odredbom čl. 369. st. 1. ZPP-a ukinuti presudu suda prvog stupnja i predmet vratiti na ponovno suđenje.

11. U ponovnom suđenju prvostupanjski sud će ukloniti navedene bitne povrede odredaba parničnog postupka na koje mu je ukazano ovim drugostupanjskim rješenjem, te će u obrazloženju presude dati jasne razloge o svim odlučnim činjenicama, navesti i obrazložiti koje je od tih činjenica utvrđivao, zašto i kako ih je utvrdio, a ako ih je utvrdio dokazivanjem, koje je dokaze izvodio i zašto te kako ih je ocijenio (posebno iskaze svjedoka), koje je odredbe materijalnog prava primijenio odlučujući o zahtjevima stranaka.

12. S obzirom da je ukinuta presuda i predmet vraćen na ponovno suđenje, ostavljeno je da se o troškovima cjelokupnog postupka, uključivo i u povodu pravnih lijekova odluči u konačnoj odluci, a kako je to riješeno pod točkom II. izreke ovog rješenja, temeljem čl. 166. st. 3. ZPP-a.

U Velikoj Gorici 1. rujna 2026.

Predsjednica vijeća

Ankica Jakovina