Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-131/2026-2

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sucu tog suda Diani Preglej, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja B2 KAPITAL d.o.o., OIB: 57509775367, Radnička cesta 41, Zagreb protiv ovršenika MF, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], radi ovrhe , odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr-767/2025-8 od 24. rujna 2025., dana 1. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

Ukida se rješenje o ovrsi Općinskog suda u Velikoj Gorici poslovni broj Ovr- 767/2025-8 od 24. rujna 2025. te se predmet vraća prvostupanjskom sudu na ponovni postupak.

Obrazloženje

1. Prvostupanjskim rješenjem pod točkom I. izreke je na temelju ovršne isprave – zadužnice ovjerene kod Javnog bilježnika Ranke Spevec u Velikoj Gorici pod brojem ovjere Ov-7207/11 od 1. kolovoza 2011. radi naplate novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 13.386,91 eura zajedno sa zakonskim zateznim kamatama tekućim na taj iznos od 19. srpnja 2025. do isplate, kao i naplate dospjelih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 13.767,66 eura te radi naknade troška ovršnog postupka u iznosu od 344,00 eura s pripadajućim zakonskim zateznim kamatama koje teku od dana donošenja rješenja o ovrsi 24. rujna 2025. pa do isplate, određena ovrha na nekretnini u vlasništvu ovršenika i to :

- ½ dijela nekretnine u vlasništvu ovršenika upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Velikoj Gorici, ZK odjel Velika Gorica, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] LEDINE (ORANICA) površine 409 m2,

- zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti navedene nekretnine, njezinom prodajom, namirenjem ovrhovoditelja iz iznosa dobivenog prodajom, te prijenosom tako dobivenih novčanih sredstava na račun ovrhovoditelja, te ispražnjenjem nekretnine.

Pod točkom II. izreke je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu ovog suda upisati zabilježbu ovrhe u skladu s odredbom članka 84. stavak 1. Ovršnog zakona.

U točki III. izreke je odbijen kao neosnovan prijedlog za ovrhu u dijelu u kojem ovrhovoditelj traži ovrhu na nekretninama ovršenika radi naplate dospjelih zakonskih zateznih kamata u iznosu od 468,11 eura.

2. Protiv navedenog rješenja o ovrsi u cijelosti je pravovremeno podnio žalbu ovršenik zbog zakonskih razloga iz odredbe čl. 50. st. 1. t. 11. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br. 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20, 114/22 i 6/2024 – dalje: OZ), te predlaže ukinuti provedene radnje i obustaviti postupak te naložiti ovrhovoditelju naknaditi ovršeniku prouzročeni trošak u iznosu od 500,00 eura uvećano za PDV u iznosu od 125,00 eura.

3. U odgovoru na žalbu ovršenika, ovrhovoditelj poriče žalbene navode i predlaže žalbu odbiti kao neosnovanu i potvrditi pobijano rješenje.

4. Žalba je osnovana.

5. U tijeku prvostupanjskog postupka i pri donošenju rješenja, prvostupanjski sud nije počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 2, 4, 8, 9, 13. i 14. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine", br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 84/08, 123/08, 57/11, 25/13,i 28/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22, 155/23 i 146/25 - dalje: ZPP) na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti temeljem odredbe čl. 365. st. 2. ZPP-a, dok žalitelj ne ističe da bi bila počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. t. 11. ZPP-a niti iznosi razloge koji bi upućivali na postojanje te povrede.

6. U konkretnom slučaju je prvostupanjsko rješenje o ovrsi doneseno na temelju pravomoćne sudske odluke koja je stekla svojstvo ovršnosti, a ta ovršna isprava nije ukinuta, poništena, preinačena ili je na drugi način stavljena izvan snage , niti je protekao rok u kojem se po zakonu može tražiti ovrha (čl. 50. st. 1. t. 1., 3. i 5. OZ-a), na koje razloge sud u žalbenom postupku pazi po službenoj dužnosti (čl. 50. st. 5. OZ - a).

7. Žalitelj u bitnome ističe prigovor zastare potraživanja, navodeći da je prijedlog za ovrhu podnesen 18. srpnja 2025., dok je ovršna isprava – zadužnica ovjerena 1. kolovoza 2011. te smatra kako je iz navedenog razvidno da je nastupila zastara jer je od nastanka ovršne isprave pa do podnošenja prijedloga za ovrhu protekao period duži od 10 godina.

8. Na opisane žalbene navode valja odgovoriti da kada je žalba izjavljena iz razloga predviđenih u čl. 50. st. 1. t. 7. i t. 9.-11. OZ-a, sud prvog stupnja obvezan je dostaviti žalbu ovrhovoditelju radi očitovanja u roku osam dana (čl. 52. st. 1. OZ-a). Ako ovrhovoditelj prizna postojanje kojeg od razloga zbog kojih je žalba izjavljena, sud će obustaviti ovrhu (čl. 52. st. 1. OZ-a). Ako ovrhovoditelj ospori postojanje tih razloga ili se ne očituje u roku od osam dana, sud prvog stupnja donijet će bez odgode rješenje kojim će ovršenika uputiti da u roku od 15 dana od pravomoćnosti toga rješenja pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom zbog razloga iz st. 1. ovog članka zbog kojeg je izjavio žalbu (čl. 52. st. 3. OZ-a).

9. Kako se u konkretnom slučaju ovršenik poziva na odredbu čl. 50. st. 1. t. 11. OZ-a, tvrdeći da je nastupila zastara tražbine o kojoj je odlučeno ovršnom ispravom, radi se o žalbenom razlogu o kojem nije ovlašten odlučivati drugostupanjski sud, već je sud prvog stupnja obvezan postupiti u skladu s odredbama čl. 52. st. 1. do 4. OZ-a, a što je u ovoj pravnoj stvari i učinio jer je donio zaključak poslovni broj Ovr-767/2025-13 od 21. siječnja 2026. (list 86-87 spisa) kojim je uputio ovršenika da u roku od 15 dana od dostave tog zaključka pokrene parnicu radi proglašenja ovrhe na ½ dijela nekretnine u vlasništvu ovršenika upisane u zemljišne knjige Općinskog suda u Velikoj Gorici, ZK odjel Velika Gorica, k. o. [katastarska općina], u zk. ul. [broj ZK uloška], kat. čest. [katastarska čestica] LEDINE (ORANICA) površine 409 m2 nedopuštenom iz razloga propisanog odredbom članka 50. stavka 1. točke 11. Ovršnog zakona.

10. Nadalje, ovršenik u žalbi navodi da bi se ovrhom narušila pravična ravnoteža između interesa ovršenika i ovrhovoditelja, budući da predmetna nekretnina služi ovršeniku za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba te da ovršenik nema drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji. Također žalitelj navodi da vrijednost njegove nekretnine višestruko prelazi iznos glavnice te da ovrhovoditelj nije dostavio dokaz da je pokušao se naplatiti na drugim sredstvima.

11. Odredbom čl. 80.b st. 2. OZ-a je propisano da ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži prelazi iznos od 5.300,00 EUR sud može odbiti prijedlog za ovrhu na nekretnini ako ocijeni da bi prodaja nekretnine narušila pravičnu ravnotežu između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja. Sukladno odredbi st. 3. istog članka, pri ocjeni je li narušena pravična ravnoteža iz stavka 2. ovoga članka, sud će uzeti u obzir okolnosti slučaja, a osobito je li vrijednost tražbine koja se namiruje nerazmjerno manja od vrijednosti nekretnine na kojoj se predlaže provesti ovrhu, je li ovrhovoditelj učinio vjerojatnim da je ovrha na drugim predmetima ovrhe bila bezuspješna, odnosno da nema drugih prikladnih mogućnosti da se tražbina u cijelosti ili u pretežnom dijelu namiri, služi li nekretnina za stanovanje i zadovoljavanje osnovnih životnih potreba ovršenika te ima li ovršenik drugih nekretnina ili drugih mogućnosti da svoje potrebe zadovolji, ima li ovrhovoditelj osobito opravdan interes za hitnim namirenjem tražbine radi ostvarenja vlastitoga uzdržavanja ili drugih važnih razloga, je li se ovršenik izjavom sadržanom u javnoj ispravi ili ovjerovljenoj privatnoj ispravi izričito suglasio s time da ovrhovoditelj radi namirenja određene tražbine zatraži namirenje prodajom određene nekretnine.

12. Sukladno zaključku sa sastanka predsjednika Građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske broj Su IV -308/2020 od 5. studenoga 2020. u slučaju kada je ovršenik prigovor da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80. b. st. 2. i 3. OZ-a prvi puta istaknuo u žalbi, drugostupanjski sud bi trebao ukinuti prvostupanjsko rješenje i naložiti prvostupanjskom sudu da u ponovljenom postupku ocijeni navode ovršenika i da razloge za utvrđenje je li (ili nije) došlo do narušavanja ravnoteže između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja.

13. Budući da pobijano rješenje o ovrsi ne sadrži utvrđenje suda o ocjeni je li u konkretnoj situaciji narušena pravična ravnoteža u smislu odredbe čl . 80.b st. 2. i 3. OZ-a, valjalo je prihvatiti žalbu ovršenika te ukinuti pobijano rješenje i predmet vratiti na ponovni postupak sudu prvog stupnja, na temelju odredbe čl. 380. t. 3. ZPP-a, u svezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

14. U daljnjem tijeku postupka će sud prvog stupnja odlučiti o prigovoru ovršenika da je narušena pravična ravnoteža između interesa ovršenika i interesa ovrhovoditelja u smislu čl. 80.b. st. 2. i 3. OZ-a, nakon čega će ponovno odlučiti o prijedlogu za ovrhu.

U Zagrebu 1. rujna 2026.

Sudac:

Diana Preglej