REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

Labin, G. Martinuzzi br. 2

Poslovni broj: P-530/2025-24

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, kao sucu pojedincu, u parničnom postupku tužiteljice ČA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] Č [adresa], koju zastupa punomoćnik Emanuel Garankić, odvjetnik u Poreču, protiv tuženika HA, pok. H, [adresa], kojeg zastupa privremena zastupnica Marta Licul, odvjetnica u Labinu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 27. travnja 2026. godine u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnika tužitelja Valentine Babić, odvjetnice iz Poreča, 1. rujna 2026. godine objavio je i

p r e s u d i o  j e

I. Utvrđuje se da je tužiteljica ČA iz [adresa] BA [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], vlasnik nekretnina koje su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin, upisane kao k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica] i k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], slijedom čega je ovlaštena na navedenim nekretninama u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin, temeljem ove presude odmah po njezinoj pravomoćnosti, zahtijevati brisanje prava vlasništva tuženika JA, pok. H, [adresa], te uknjižbu prava vlasništva, u cijelosti, na svoje ime i u svoju korist.

II. Tužiteljica je dužna isplatiti trošak privremenoj zastupnici tuženika nepoznata boravišta, trošak ovog postupka u iznosu od 50,00 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Tužitelj je 10. srpnja 2025. godine dostavio ovom sudu tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je tuženik formalno upisan kao vlasnik nekretnina oznaka k. č. br. [katastarska čestica], opisano kao VINOGRAD, k. č. br. [katastarska čestica], opisano kao PAŠNJAK i k. č. br. [katastarska čestica], opisano kao PUT, koje su upisane u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama Općinskog sudu u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin. Nadalje, Tužitelj je u odnosu na Tuženika izvanknjižni vlasnik naprijed navedenih nekretnina jer je u odnosu na istog više od 20 godina pošteni, mirni, neposredni i samostalni posjednik istih, u cijelosti, sve kako je dalje opisano. Postojeće zemljišnoknjižno stanje opisanih nekretnina ne odgovara stvarnom stanju iz razloga što je neposredni posjednik i izvanknjižni vlasnik opisanih nekretnina u cijelosti Tužitelj. Naime, Tužitelj ističe kako je sam i putem prednika u poštenom posjedu sigurno više od 20 godina. Ističe se također kako je Tužitelj vlasnik i okolnih nekretnina, poput k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], k. č. br. [katastarska čestica], sve upisane u z. k. ul. br. [broj ZK uloška], u k. o. [katastarska općina]. S obzirom na navedeno, može se zaključiti kako je Tužitelj u poštenom, mirnom, neposrednom i samostalnom posjedu opisanih nekretnina već više od 20 godina. Tužitelj predlaže da sud nakon provedenog dokaznog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbu i tužbeni zahtjev u cijelosti.

2. Rješenjem ovog suda posl. broj P-530/2025-8 od 16. listopada 2025. godine tuženiku je postavljen u ovom postupku privremeni zastupnik u osobi Marti Licul, odvjetnici u Labinu.

3. Privremena zastupnica tuženika nepoznata boravišta je dostavila pisani odgovor na tužbu u kojem se u cijelosti protivi tužbi i tuženom zahtjevu tužitelja, no ne protivi se provođenju dokaza predloženih u tužbi.

4. Sud je proveo dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u to izvadak iz zemljišne knjige (str. 4-6 spisa), ugovor o darovanju (str. 32-33 spisa), posjedovni list (str. 31. spisa), te su saslušani svjedoci FA, VA i ČAL te tužiteljica ČA.

5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.

6. Svjedok FA, suprug tužiteljice, iskazuje da je s tužiteljicom u braku od 1980. godine, a na predmetnu lokaciju dolazi od oko 1976. Navodi da je kuća ispred koje se nalaze nekretnine bila u vlasništvu njegove punice VA, koja ju je darovala tužiteljici. Prema njegovim saznanjima, predmetne nekretnine oduvijek su bile u vlasništvu njegove punice, koja ih je naslijedila od oca. Nekretnine su se kontinuirano koristile kao vinograd, pašnjak i za druge namjene. Nitko nikada nije ometao tužiteljicu niti njegovu punicu u njihovom posjedovanju i korištenju. Smatra se da su nekretnine pripadale njegovoj punici, a danas njegovoj supruzi. Za neupisanost nekretnina saznale su tek naknadno, zbog čega je tužiteljica bila prisiljena pokrenuti postupak.

7. Svjedokinja ČAL, nećakinja tužiteljice i sestra njezine majke VA, navodi da je rođena u kući u kojoj su živjeli njezini roditelji ŠA i IA. Kuću je sagradio njezin otac, a zajedno s pripadajućim zemljištem pripala je njezinoj sestri VA, koja je potom sve prepustila svojoj kćeri, tužiteljici. Predmetne nekretnine u obitelji su nazivane njivama, putem i šumom te su se kontinuirano obrađivale i koristile, između ostalog, kao vinograd. Nitko nikada nije osporavao njihovo vlasništvo niti se pojavljivao kao vlasnik. Svjedokinja navodi da su se nekretnine smatrale vlasništvom njezinih roditelja, potom sestre VA, a danas tužiteljice. Iznenadila se kada je saznala da nekretnine nisu u cijelosti upisane na sestru. Prema njezinim saznanjima, tužiteljica ih putem svojih pravnih prednika posjeduje i smatra vlasnicom više od 100 godina.

8. Svjedokinja VA, majka tužiteljice, navodi da je rođena u kući svojih roditelja IA i ŠA. Predmetne nekretnine održavali su njezini roditelji, a nakon njihove smrti pripale su njoj. Za života ih je, temeljem ugovora o darovanju odnosno dosmrtnom uzdržavanju, prenijela na svoju kćer jer se ona brine o njoj. Navodi da su nekretnine u vlasništvu njezinih prednika više od 100 godina i da ih nitko nikada nije smetao. Njezin otac smatrao se vlasnikom, potom ona, a danas njezina kćerka. Navodi da zna da su predmetne nekretnine njihove te da nikada nije bilo problema u vezi s njihovim korištenjem. Nakon smrti njezinih roditelja nekretnine su pripale njoj. Za života je darovala predmetne nekretnine svojoj kćeri temeljem ugovora o darovanju, odnosno dosmrtnom uzdržavanju, jer se kćer brine o njoj. Predmetne nekretnine su u vlasništvu njezinih prednika više od 100 godina te ih nitko nikada nije ometao. Njezin otac smatrao se vlasnikom, zatim ona, a sada njezina kćerka. Nakon smrti oca nije provjeravala nekretnine prema njihovim oznakama. Budući da joj je sestra prepustila sve nekretnine, smatrala je da ih je stekla darovanjem od oca. Navodi da ne poznaje tuženika te da se raspitivala o tome tko je, ali da nitko u selu ne zna ništa o njemu.

9. Iz iskaza tužiteljice proizlazi da joj je predmetne nekretnine darovala majka, jer se brine o njoj, a i to je bila želja majke. Navodi da je ona poznavala djeda i baku, i da je djed umro 1997. Sjeća se da je on ove nekretnine obrađivao i da je ona kao dijete odlazila s njim na predmetne nekretnine. Njezin suprug je pomagao u građevini i poljoprivredi, kosio je sadio, i isto tako su nastavili raditi i nakon smrti djeda. Djed se držao vlasnikom.

10. Sud je iskaze saslušanih svjedoka ocijenio vjerodostojnima i međusobno sukladnima, budući da svjedoci imaju neposredna saznanja o načinu korištenja i posjedovanja predmetnih nekretnina, kao i o odnosu tužiteljice i njezinih pravnih prednika prema istima. Njihovi iskazi nisu proturječni, niti su u bitnim dijelovima dovedeni u pitanje drugim izvedenim dokazima. Svjedoci su uvjerljivo i okolnosno iskazivali o činjenicama koje su im poznate iz vlastitog životnog iskustva, osobito o tome da su predmetne nekretnine koristili i obrađivali njihovi prednici, potom majka tužiteljice, a konačno i sama tužiteljica. Posebno je značajno što svi svjedoci suglasno navode da su se predmetne nekretnine kroz dugi niz godina kontinuirano koristile, prvenstveno kao vinograd, pašnjak i poljoprivredno zemljište, pri čemu nitko nije osporavao takav posjed niti je tužiteljicu ili njezine prednike ometao u njihovom korištenju. Iz iskaza proizlazi i da su se članovi obitelji kroz generacije smatrali vlasnicima predmetnih nekretnina, odnosno da je takvo uvjerenje postojalo kontinuirano kroz više generacija.

11. Slijedom navedenog, sud je povjerovao iskazima saslušanih svjedoka jer su njihova saznanja neposredna, njihovi iskazi objektivni, životno logični i međusobno podudarni u odlučnim činjenicama. Upravo zbog takve suglasnosti i uvjerljivosti iskaza svjedoka, sud je povjerovao i iskazu tužiteljice u dijelu u kojem navodi da je predmetne nekretnine preuzela u posjed od svoje majke te da su iste prije nje držali i koristili njezini pravni prednici, odnosno majka, djed i baka. Na temelju provedenih dokaza sud je utvrdio da je tužiteljica, zajedno sa svojim pravnim prednicima, predmetne nekretnine držala u dugogodišnjem, samostalnom, mirnom i neprekinutom posjedu, i to kroz razdoblje dulje od 20 godina. Takav posjed odvijao se kontinuirano, bez protivljenja ili ometanja trećih osoba, pri čemu su tužiteljica i njezini pravni prednici predmetne nekretnine koristili kao svoje, obrađivali ih i prema njima se odnosili kao vlasnici.

12. Stoga sud zaključuje da su u konkretnom slučaju ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva putem instituta dosjelosti. Naime, iz provedenih dokaza proizlazi kontinuitet posjeda kroz više generacija, njegov samostalan i neprekinut karakter te činjenica da takvom posjedu tijekom relevantnog razdoblja nitko nije prigovarao niti ga osporavao. Slijedom svega navedenog, sud je utvrdio da je tužiteljica, uračunavajući vrijeme posjeda svojih pravnih prednika, ispunila zakonom propisane pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

13. U čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje: ZV) propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U čl. 160. st. 2. ZV propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, s obzirom da se poštenje presumira.

14. Dakle, u ovom je postupku utvrđeno da je tužiteljica, u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine dulje od dvadeset godina obzirom na što su se temeljem čl. 159. st. 3. i čl. 160. st. 2. ZV ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.

15. Dokaze koje je sud izveo, a nije ih posebno obrazlagao nisu bitni za donošenje ove odluke.

16. Privremeni zastupnik za tuženika nepoznata boravišta, potražuje troškove postupka i to za odgovor na tužbu iznos od 100,00 eura .

17. Odvjetnik koji obavlja dužnost privremenog zastupnika u postupku ima pravo na naknadu prema Pravilniku o visini iznosa načinu isplate naknade za skrbnika (NN broj 32/05, 115/13), a prema čl. 3. st. 2. tog Pravilnika nagrada se određuje u iznosu od 50 % nagrade za rad koja bi odvjetniku pripadala sukladno odvjetničkoj tarifi.

18. Prema pravnom shvaćanju zauzetom na sastanku predsjednika građanskih odjela županijskih sudova i Građanskog odjela Vrhovnog suda Republike Hrvatske koji je održan dana 21. studenoga 2018. -Su IV-148/2018, sredstva za pokriće troškova postavljanja i rada privremenog zastupnika protustranke dužan je predujmiti predlagatelj, a troškovi predujma ulaze u parnični trošak. Slijedom navedenog, a kako je privremeni zastupnik odvjetnik, isti ima pravo na naknadu sukladno Tarifi te joj je trošak priznat u ukupnom iznosu od 50,00 eura (50% od 100,00 eura).

19. Radi navedenog tužbeni je zahtjev valjalo u cijelosti usvojiti i odlučiti kao u izreci ove presude.

Labin, 1. rujna 2026.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- tužiteljici putem punomoćnika

- tuženiku putem privremene zastupnice