REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U PAZINU

STALNA SLUŽBA U LABINU

G. Martinuzzi 2, 52220 Labin

Poslovni broj: R1-246/2023-48

U  I M E  R E P U B L I K E  H R A V A T S K E

R J E Š E N J E

Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja VČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćniku Deanu Ilijevski, odvjetniku iz Labina, protiv protustranke SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćnici Moniki Maretić, odvjetnici iz Zagreba, radi razvrgnuća suvlasničke zajednice nekretnina, 1. rujna 2026.,

r i j e š i o  j e

I. Razvrgava se suvlasnička zajednica nekretnina označenih kao k.č. k. č. br. [katastarska čestica] pašnjak, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] oranica, upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], i k. č. [katastarska čestica] vinograd, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], I k. č. [katastarska čestica] šuma, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], sukladno Nalazu i mišljenju stalnog sudskog vještaka gospodarske struke Ranka Anđelini od 20. travnja 2024., te dopune nalaza od 28. rujna 2024., tako da:

- predlagatelju GČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u vlasništvo u cijelosti:

- k. č. [katastarska čestica] pašnjak, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- k. č. [katastarska čestica] oranica upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- k. č. [katastarska čestica] vinograd upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina],

- protustranici SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], pripada u vlasništvo u cijelosti:

- k. č. [katastarska čestica], šuma upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina].

II. Predlagatelj GČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], dužan je protustranici SČ, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa] na ime vrijednosti suvlasničkog dijela dužan isplatiti iznos od 11.067,67 EUR, u roku 15 dana.

III. Nakon pravomoćnosti ovog rješenja, i nakon što predlagatelj dostav i dokaz da je izvršio isplatu iz točke II. ovog rješenja protustranci, svaka stranka može u zemljišnim knjigama ovog suda tražiti provedbu ovog rješenja i uknjižbu na nekretninama na svoje ime i vlasnost, sukladno točki I. izreke ovog rješenja.

IV. Protustranka je dužna isplatiti predlagatelju troškove ovog postupka, u iznosu od 504,01 EUR, u roku od 15 dana.

Obrazloženje

1. Predlagatelj je sudu dostavio prijedlog za razvrgnuće suvlasničke zajednice nekretnina upisanih u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] i to : k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica], tako da su stranke suvlasnici istih u ½ dijela. Predlagatelju ne odgovara više navedena zajednica nekretnina, to predlaže da sud provede postupak razvrgnuća suvlasništva.

2. Protustranka se nije očitovala o prijedlogu diobe, ali je naknadno opunomoćila odvjetnicu za zastupanje u ovom postupku. Protustranka se nije protivila veličini svog suvlasničkog dijela.

3. Proveden je dokazni postupak, u kojem je izvršen uvid u zemljišno knjižni izvadak na stranici 4 spisa, proveden je uviđaj na licu mjesta sa mjerničkim vještakom i vještakom gospodarske struke, izvršen je uvid u procjembeni elaborat vještaka gospodarske struke Ranka Anđelini na stranici 42-68 spisa, u očitovanje vještaka gospodarske struke Ranka Anđelini na stranici 93-95 spisa.

4. Nesporno je da su ovopredmetne stranke upisane kao suvlasnici na predmetnim nekretninama, svaka u ½ dijela.

5. Na održanom uviđaju mjernički vještak je identificirao predmetne nekretnine i to na način da se predmetne nekretnine nalaze u naselju Orič, Lanči. K. č. [katastarska čestica] je u naravi pašnjak, te dijelom prolazi asfaltirana cesta. Unutar k. č. [katastarska čestica] nalazi se k. č. [katastarska čestica] u naravi oranica. Sa sjeverne strane nastavljaju se k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], te k. č. [katastarska čestica]. K. č. [katastarska čestica], i k. č. [katastarska čestica] u naravi su pašnjak, te iste nisu cijepane u zemljišnim knjigama, već se u zemljišnim knjigama vode kao k. č. [katastarska čestica]. K. č. [katastarska čestica] u naravi je šuma. K. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovni list3305 kao pašnjak, površine 5015 m2, naziva Kapužnjak, te vlasnički list 2446, površine 5015 m2 pašnjak. K. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovni list 3305 kao oranica, površine 1120 m2, naziva Kapužnjak, te u vlasnički list 2448 kao oranica, površine 1120 m2. K. č. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 3305 kao oranica, površine 1476 m2, naziva Kapužnjak, dok je k. č. [katastarska čestica] upisana u posjedovni list 3305, površine 1353 m2, kao oranica, naziva Kapužnjak. U vlasnički list broj 2446 upisana je k. č. [katastarska čestica] kao vinograd bez upisane površine. K. č. [katastarska čestica] upisana je u posjedovni list 3305 kao šuma, površine 6625 m2, naziva Vala poli jame, te u vlasnički list broj 2446 kao šuma, površine 6625 m2.

6. Iz nalaza gospodarskog vještaka, na stranici 42-68 spisa, proizlazi da je vještak procijenio ukupnu vrijednost predmetnih nekretnina u iznosu od 58.505,37

EUR, odnosno pojedinačno kako slijedi:

- K. č. [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u iznosu od 17.502,35 EUR

- K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u iznosu od 4.468,80 EUR

- K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u iznosu od 12.851,37 EUR, s tim da je ista cijepana u Katastru, na k. č. [katastarska čestica] - vrijednost 6.686,28 EUR, i na k. č. [katastarska čestica]- vrijednost 6.129,09 EUR

- K. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u iznosu od 23.718,85 EUR

7. Vrijednosni suvlasnički udjeli su svake ovopredmetne stranke, odnosno SČ u iznosu od 29.252,69 EUR, te GČ 29.252,69 EUR, s obzirom da je svaki suvlasnik u ½ dijela.

8. Vještak je dostavio dva prijedloga diobe.

Prijedlog I.

Jedna od mogućnosti koja se temelji na geometrijskoj diobi prikazana je kopiji katastarskog plana na stranici 26 nalaza, na kojem su prikazane su dvije cjeline i to cjelina označena brojem 1. (plavi obrub) i druga označena brojem 2.

(narančasti obrub)

Ovim prijedlogom sve bi nekretnine zadržale katastarski oblik i površinu osim k. č. [katastarska čestica] od koje bi se odcijepila površina od 369 m2 na istočnom dijelu i taj bi se dio (označen crvenom strelicom) pripojio cjelini 2. Time bi obje cjeline imale istu tržnu vrijednost.

Ovaj prijedlog geometrijske diobe predložio je iz sljedećih razloga:

- Svaki od diobnika dobiva cjeloviti posjed.

- Svaka cjelina ima pristup na javni put.

- obje cjeline imaju površine koje čine oranice, s time da cjelina 1. ima manju površinu oranica, a cjelina 2.veći dio, ali sa druge strane cjelina 1. ima veću površinu šume.

Nekretninu k. č. [katastarska čestica] predložio je cjelini 2. iz razloga što smatra da je u ovom prijedlogu lakši pristup na istu nego kad bi pripala cjelini 1. iz razloga što bi u tom slučaju pristup na istu trebalo izgraditi po šumovitom dijelu nekretnine k. č. [katastarska čestica].

Prijedlog II:

Po ovom prijedlogu predlaže se dioba po cijelim katastarskim česticama. [katastarska općina]

Tržna vrijednost cjeline 2. iznosi 28.657,43 €, a ista bi obuhvaćala k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina],

Razliku od 1.190,51 €. budući samovlasnik cjeline 1. namiruje u novcu samovlasniku cjeline 2.

9. Na navedene prijedloge vještaka, predlagatelj se očitovao na način da je naveo da nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] je označena u zemljišnim knjigama kao jedna k.č., slijedom čega prijedlog vještaka nije provediv, kao ni niti jedan od prijedloga predlagatelja za diobom kako je to predloženo u nalazu.

10. Predlagatelj predlaže da se vještak očituje da li je moguća dioba na način da jednoj stranci pripadne k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], a drugoj k. č. [katastarska čestica], a sve uz eventualno plaćanje razlike vrijednosti.

11. Protustranka se očitovala kako ne pristaje na prijedlog predlagatelja da protustranci pripadne čestica 13432 k. o. [katastarska općina], a njoj ostale čestice, uz eventualno nadoplatu.

12. Vještak je dostavio očitovanje, te je naveo da što se tiče mogućnosti diobe k. č. [katastarska čestica] na dva suvlasnika, smatra da nije moguće dok se ne provede usklađenje stanja na katastru sa stanjem u zemljišnim knjigama , pri čemu bi se suvlasnici trebali obratiti ovlaštenom geodetu na daljnje postupanje.

13. U odnosu na prijedloga predlagatelja da se diobe provede na način da protustranci pripadne k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], u vrijednosti od 23.718,85 EUR, dok bi predlagatelju pripale ostale čestice, odnosno k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], vrijednosti od 34.786,52 Eur, tada bi predlagatelj trebao isplatiti protustranci razliku u iznosu od 11.067,67 EUR.

14. U odnosu na drugi prijedlog, koji je također prihvatljiv, vještak navodi da bi suvlasnik kojem bi pripala cjelina koja čini k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dobio vrijednosni dio od 21.971,15 EUR, dok bi drugi suvlasnik kojem bi pripala cjelina oznake 1, a koji čine nekretnine k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], dobio vrijednosni dio od 36.534,22 EUR. Prema ovom prijedlogu, suvlasnik kojem bi pripala cjelina 1. trebao bi podmiriti drugog suvlasnika iznosom od 14.563,07 EUR.

15. Sa stanovišta struke oba prikazana prijedloga su prihvatljiva s obzirom da i cjelina 1. cjelina 2. imaju direktni pristup na javni put.

16. S obzirom na zaprimljenu dopunu nalaza, predlagatelj je predložio diobu na način, da:

-predlagatelju u vlasništvo pripadne k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] (cjelina 2 nalaza), a protustranci da pripadne u vlasništvo k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] obje k. o. [katastarska općina] uz obvezu protustranke, da predlagatelju isplati iznos od 14.563,07 EUR, ili da

-predlagatelju pripadne u vlasništvo nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] sve k. o. [katastarska općina] (cjelina 2 po dopuni nalaza vještaka), a da protustranci pripadne u vlasništvo k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz obvezu predlagatelja da isplati protustranci iznos od 11.067,67 EUR.

17. Protustranka se protivi takvom prijedlogu predlagatelja, te ista predlaže da ona u vlasništvo dobije k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica] (cjelina 2 po dopuni nalaza vještaka) u vrijednosti od 34.786,52 EUR, dok bi drugi suvlasnik dobio (cjelinu 1. po dopuni nalaza) u vrijednosti od 23.718,85 EUR.

18. Sud je odredio dokaz saslušanjem ovopredmetnih stranaka, a na koje ročište se nisu odazvale. Protustranka je opravdala izostanaka, navodeći da se nalazi u Australiji, te da očekuje dolazak u RH poslije ljeta, pa moli za odgodu ročišta. Navodi da bi razvrgavanjem suvlasništva u ovom trenutku za obje stranke nastala šteta. Naime, predmetne nekretnine se vode kao poljoprivredno zemljište, pa bi njihova prodaja bila svakako za stranke puno povoljnija kada iste postanu građevinsko zemljište, kada bi se mogle prodati za znatno višu cijenu. Takva pretvorba se svakako očekuje, pa bi javnom dražbom u ovom trenutku za stranke nastala nenadoknadiva šteta. Također, ističe se kako se protustranka nalazi u teškoj financijskoj situaciji, živi od mirovine, pa nije u mogućnosti otkupiti zemljište od predlagatelja, te da joj predmetne nekretnine predstavljaju određenu financijsku sigurnost, bez koje bi svakako ostala omogući li se prodaja istih prije nego nekretnine postanu građevinske.

19. Odlučujući o prijedlogu za razvrgnuće suvlasničke zajednice, nakon provedenog dokaznog postupka i ocjene svih izvedenih dokaza, napose nalaza i mišljenja vještaka gospodarske struke Ranka Anđelini i njegova očitovanja, kao i nalaza mjerničkog vještaka, te rukovodeći se odredbama članka 47. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima (NN 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 129/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14, 81/15, 94/17, dalje ZV)dalje: ZV), sud je ocijenio da je prijedlog predlagatelja za razvrgnuće suvlasničke zajednice osnovan i prihvatljiv.

20. Prije svega, među strankama nije sporno da su iste suvlasnici predmetnih nekretnina, svaka u 1/2 dijela, niti je sporan predmet suvlasništva. Svaki suvlasnik, međutim, ima pravo zahtijevati razvrgnuće suvlasništva, ako je ono moguće i dopušteno, a to pravo ne zastarijeva, sukladno članku 47. stavku 1. ZV-a. Nadalje, člankom 49. stavkom 4. ZV-a propisano je da, ako se suvlasnici ne mogu sporazumjeti o bilo kojem pitanju razvrgnuća, svaki može zahtijevati da o tome odluči sud. Kako među strankama nije postignut sporazum o načinu razvrgnuća, bilo je potrebno da sud odredi način razvrgnuća u skladu sa zakonskim odredbama i utvrđenim okolnostima konkretnog slučaja.

21. U konkretnom slučaju predlagatelj je tijekom postupka, nakon dopune nalaza i mišljenja vještaka, konkretizirao svoj prijedlog te predložio da njemu u vlasništvo pripadnu nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], ukupne procijenjene vrijednosti 34.786,52 EUR, dok bi protustranci pripala k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], procijenjene vrijednosti 23.718,85 EUR, uz obvezu predlagatelja da protustranci isplati razliku u vrijednosti u iznosu od 11.067,67 EUR.

22. Takav prijedlog predlagatelja sud prihvaća kao prihvatljiv, budući da je isti konkretno određen, objektivno provediv, te u cijelosti proizlazi iz nalaza i mišljenja sudskog vještaka gospodarske struke. Naime, vještak je izričito naveo da su, sa stanovišta struke, oba prikazana prijedloga diobe prihvatljiva, osobito imajući u vidu da obje cjeline imaju direktan pristup na javni put. Nadalje, vještak je upravo u odnosu na prijedlog predlagatelja utvrdio vrijednosti predmetnih cjelina te izračunao razliku koju je predlagatelj dužan nadoknaditi protustranci u iznosu od 11.067,67 EUR. Stoga sud nalazi da predloženi način razvrgnuća ne predstavlja proizvoljan izbor predlagatelja, već je utemeljen na stručnom nalazu i mišljenju vještaka, koji je pritom ocijenio takav način diobe prihvatljivim sa stručnog i gospodarskog aspekta.

23. Sud pritom osobito cijeni činjenicu da predloženi način diobe omogućava da svakom od suvlasnika pripadne samostalna cjelina nekretnina, pri čemu obje cjeline imaju pristup javnom putu, zbog čega se ne dovodi u pitanje njihova funkcionalnost niti mogućnost korištenja. Upravo je vještak, kao osoba stručna za pitanje vrijednosti i mogućnosti gospodarskog korištenja predmetnih nekretnina, potvrdio prihvatljivost predložene podjele.

24. Činjenica da k. č. [katastarska čestica] u zemljišnim knjigama nije evidentirana na način na koji je cijepana u katastru, sama po sebi ne predstavlja razlog za odbijanje predloženog načina razvrgnuća. Vještak je u tom dijelu naveo da bi za eventualnu diobu navedene katastarske čestice bilo potrebno prethodno uskladiti katastarsko i zemljišnoknjižno stanje. Međutim, predlagatelj u konačnom prijedlogu ne zahtijeva geometrijsku diobu k. č. [katastarska čestica], već predlaže da mu ista pripadne kao cjelovita nekretnina, zajedno s k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], dok protustranci pripada cjelovita k. č. [katastarska čestica]. Stoga okolnost na koju je predlagatelj ranije ukazivao u odnosu na cijepanje k. č. [katastarska čestica] nije zapreka konačno predloženom načinu razvrgnuća.

25. Protustranka se takvom prijedlogu protivi te navodi da bi razvrgnućem u ovom trenutku za stranke nastala šteta, jer se predmetne nekretnine vode kao poljoprivredno zemljište, dok bi njihova vrijednost, prema njezinom mišljenju, bila znatno veća kada bi iste postale građevinsko zemljište. Međutim, protustranka za svoje tvrdnje nije ponudila niti izvela dokaze iz kojih bi proizlazilo kada bi predmetne nekretnine trebale postati građevinsko zemljište, niti je dokazala da će do promjene njihove namjene uopće doći, a osobito nije dokazala da bi se takva promjena trebala dogoditi u skorom vremenu. U tom smislu sud smatra neosnovanim prigovor protustranke da bi se razvrgnućem suvlasničke zajednice u ovom trenutku postupalo u „nevrijeme“. Naime, člankom 47. stavkom 2. ZV-a propisano je da suvlasnik može zahtijevati razvrgnuće u bilo koje doba, osim kada bi to bilo na štetu ostalih, no i tada može zahtijevati razvrgnuće ako se, s obzirom na okolnosti, ne bi moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro tako izmijeniti da razvrgnuće ne bi bilo na štetu drugih suvlasnika. Dakle, sama mogućnost da bi u budućnosti moglo doći do promjene namjene zemljišta i posljedičnog povećanja njegove tržišne vrijednosti nije dostatna za zaključak da je zahtjev za razvrgnuće podnesen u nevrijeme.

26. U konkretnom slučaju protustranka nije dokazala postojanje konkretne i izvjesne okolnosti zbog koje bi se moglo razumno očekivati da će se prilike uskoro izmijeniti na način da bi razvrgnuće bilo na njezinu štetu. Naprotiv, iz provedenih dokaza proizlazi da se radi o nekretninama koje su u vrijeme odlučivanja procijenjene prema njihovoj sadašnjoj tržišnoj vrijednosti, pri čemu je upravo na temelju te vrijednosti vještak izračunao vrijednosne dijelove svakog od suvlasnika. Sud ne može svoju odluku temeljiti na pretpostavci o mogućoj budućoj promjeni prostorno -planske namjene zemljišta, osobito kada takva promjena nije potkrijepljena konkretnim dokazima.

27. Jednako tako, okolnost na koju protustranka ukazuje, odnosno da je slabijeg imovnog stanja, da živi od mirovine i da bi joj isplata odnosno eventualna potreba za otkupom suvlasničkog dijela predstavljala teško financijsko opterećenje, ne može sama po sebi dovesti do zaključka da predlagatelju treba uskratiti zakonom zajamčeno pravo na razvrgnuće. Pri tome je posebno značajno da se predmetnim načinom razvrgnuća ne određuje obveza protustranke da predlagatelju isplaćuje novčani iznos, već upravo suprotno – predlagatelj, kojem pripadaju nekretnine veće vrijednosti, prihvaća obvezu da protustranci isplati iznos od 11.067,67 EUR, čime se vrijednosno izjednačavaju suvlasnički dijelovi stranaka.

28. Sud je pritom svjestan da će pri svakom razvrgnuću suvlasničke zajednice, osobito kada suvlasnici imaju različite interese glede pojedinih nekretnina, jedna ili obje stranke određeni način razvrgnuća subjektivno doživljavati kao nepovoljniji. Međutim, cilj sudskog razvrgnuća nije postići da svaka stranka bude u potpunosti zadovoljna izabranim načinom diobe, već odrediti način koji je objektivno moguć, zakonski dopušten i koji u najvećoj mogućoj mjeri odgovara vrijednosnim i funkcionalnim karakteristikama predmeta suvlasništva.

29. Upravo iz tog razloga sud ne prihvaća prijedlog protustranke da joj pripadnu k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], ukupne vrijednosti 34.786,52 EUR, dok bi predlagatelju pripala k. č. [katastarska čestica] vrijednosti 23.718,85 EUR. Iako je i takav način diobe vještak ocijenio stručnim i mogućim, sud je dužan ocijeniti sve okolnosti konkretnog slučaja, a osobito činjenicu da je upravo predlagatelj dostavio konkretan prijedlog načina razvrgnuća, da je isti utemeljen na nalazu i mišljenju vještaka, da obje tako oblikovane cjeline imaju izravan pristup javnom putu te da se vrijednosna razlika u cijelosti nadoknađuje novčanom isplatom.

30. Kod odlučivanja sud je imao u vidu i odredbu članka 50. stavka 1. ZV -a, prema kojoj je sud, kada provodi razvrgnuće, vezan prvenstveno strogim zakonskim odredbama, a podredno valjanim sporazumom stranaka o načinu razvrgnuća, ako takav postoji i moguć je i dopušten. Budući da se stranke nisu uspjele sporazumjeti o načinu razvrgnuća, sud je bio dužan sam odrediti način razvrgnuća. Prema članku 50. stavku 2. ZV-a, ako sud nije vezan u smislu stavka 1. tog članka, nekretnine će podijeliti geometrijski. Međutim, u konkretnom slučaju, imajući u vidu da se suvlasništvo odnosi na više nekretnina, valja uzeti u obzir i odredbu članka 52. ZV -a, koja omogućava da se, umjesto pojedinačnog dijeljenja svake stvari, pojedinom suvlasniku dodijeli određena stvar ili skupina stvari, razmjerno njegovom suvlasničkom dijelu, uzimajući u obzir okolnosti konkretnog slučaja, potrebe suvlasnika i vrijednost stvari, uz odgovarajuću novčanu nadoplatu razlike.

31. Takav način razvrgnuća u konkretnom slučaju pokazuje se najprikladnijim. Predlagatelju pripada skupina nekretnina ukupne vrijednosti 34.786,52 EUR, a protustranci nekretnina vrijednosti 23.718,85 EUR, dok predlagatelj preuzima obvezu isplate razlike od 11.067,67 EUR. Time svaki od suvlasnika konačno dobiva vrijednost koja odgovara njegovom suvlasničkom dijelu, odnosno vrijednost od 29.252,69 EUR, koliko prema nalazu i mišljenju vještaka iznosi vrijednosni suvlasnički dio svakog od njih.

32. Sud posebno ističe da ovakvim načinom razvrgnuća nije ugrožena uporabna vrijednost nekretnina koje pripadaju niti jednoj od stranaka, budući da obje cjeline imaju izravan pristup javnom putu. Nadalje, nema dokaza da bi predloženom podjelom bilo koja od formiranih cjelina izgubila svoju funkcionalnost ili da bi se njezina vrijednost bitno umanjila. Naprotiv, upravo je vještak potvrdio da je predloženi način diobe sa stanovišta struke prihvatljiv.

33. Stoga sud zaključuje da prigovori protustranke nisu takve naravi da bi predstavljali zapreku razvrgnuću suvlasničke zajednice, niti je protustranka dokazala postojanje okolnosti iz članka 47. stavka 2. ZV-a koje bi opravdavale odgodu ili odbijanje zahtjeva za razvrgnuće. Sama neizvjesna mogućnost buduće promjene namjene zemljišta ne može imati prednost pred pravom suvlasnika da zahtijeva razvrgnuće suvlasničke zajednice, osobito kada je razvrgnuće moguće provesti na način koji je stručnim nalazom ocijenjen kao prihvatljiv i kojim se vrijednosni odnosi između suvlasnika u cijelosti izjednačavaju.

34. Slijedom svega navedenog, sud je prihvatio prijedlog predlagatelja da mu u vlasništvo pripadnu nekretnine k. č. [katastarska čestica], k. č. [katastarska čestica] i k. č. [katastarska čestica], sve k. o. [katastarska općina], dok protustranci u vlasništvo pripada k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], uz obvezu predlagatelja da protustranci, na ime razlike u vrijednosti pripalih nekretnina, isplati iznos od 11.067,67 EUR.

35. Takvim načinom razvrgnuća suvlasnička zajednica između stranaka prestaje, svakom suvlasniku pripada samostalno vlasništvo na dodijeljenim nekretninama, a vrijednost onoga što svakom od njih pripada odgovara njegovom suvlasničkom dijelu. Stoga je odlučeno kao u izreci.

36. Obje stranke potražuju troškove.

37. Predlagatelj potražuje troškove i to predujam za vještačenje i uviđaj na licu mjesta u iznosu od 977,48 EUR, troškove sudske pristojbe na prijedlog u iznosu od 13,27 EUR i troškove sudske pristojbe na rješenje, odnosno ukupno 1.004,02 EUR. Nadalje potražuje troškove zastupanja za ročišta 16. listopada 2023., za 15. prosinca 2023., za 4. ožujka 2024., za 1. srpnja 2024., za 2. rujna 2024., za 17. listopada 2024., i za 31. ožujka 2025., za svako ročište po 250 EUR, te trošak sastava prijedloga u iznosu od 250 EUR.

38. Protustranka potražuje trošak pristupa ročištu 1. srpnja 2024., i za 2. rujan 2024., za svaki pristup po 200 EUR, ukupno 400 EUR.

39. Sud je odlučio da u ovom postupku razvrgnuća stranke snose svoje troškove zastupanja, dok troškove sudskih pristojbi i troškove predujma snose u visini svog suvlasničkog dijela, slijedom čega je protustranka dužna naknaditi predlagatelju trošak ovog postupka u iznosu od 504,01 EUR, sve u roku od 15 dana.

40. Radi navedenog, riješeno je kao u izreci ovog rješenja.

Labin, 1. rujna 2026.

Sutkinja

Zdenka Raguž Zupičić

UPUTA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja stranke mogu podnijeti žalbu u roku od 15 dana od dana primitka ovjerenog prijepisa istog. Žalba se podnosi ovome sudu a o žalbi odlučuje nadležni županijski sud.

DNA:

- predlagatelju putem punomoćnika

- protustranci putem punomoćnice