REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI SUD U NOVOM ZAGREBU

Novi Zagreb - Istok , Turinina 3

Poslovni broj: R1 Ob-866/2025-12

R E P U B L I K A  H R V A T S K A

R J E Š E N J E

Općinski sud u Novom Zagrebu, po sucu toga suda Marini Nikolić kao sucu pojedincu, u izvanparničnom predmetu predlagatelja JH iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i protustranke Hrvatskog zavoda za mirovinsko osiguranje, Zagreb, Antuna Mihanovića 3, OIB: 84397956623, radi utvrđivanja izvanbračne zajednice, 1. rujna 2026.

r i j e š i o  j e

Utvrđuje se da je predlagatelj JH, OIB: [osobni identifikacijski broj], živio u izvanbračnoj zajednici s pok. JHG, OIB: [osobni identifikacijski broj], i to od 7. siječnja 1992. do njezine smrti 17. studenoga 2025.

Obrazloženje

1. Predlagatelj u prijedlogu i daljnjem tijeku postupka navodi kako je s pokojnom JHG živio od 7. siječnja 1992. pa sve do njezine smrti 17. studenoga 2025.

2. Protustranka se opreza radi protivila prijedlogu.

3. U tijeku postupka sud je izvršio uvid u izvadak iz matice rođenih za pok. JHG (str. 2-3 spisa), presliku osobne iskaznice za predlagatelja (str. 4 spisa), presliku osobne iskaznice za pok. JHG (str. 7 spisa), oporuku (str. 9 spisa), smrtni list za pok. JHG (str. 10 spisa), račune (str. 11-15 spisa), uvjerenje o prebivalištu za predlagatelja (str. 21 spisa), uvjerenje o prebivalištu za pok. JHG (str. 22 spisa), izvadak iz matice rođenih za predlagatelja i pok. JHG (str. 23-25 spisa), preslika ostavinskog spisa iza pok. JHG (str. 34-60 spisa), izveden je dokaz saslušanjem svjedoka KH, CH, IH i NH te dokaz saslušanjem predlagatelja.

4. Uvidom u presliku smrtnog lista za pokojnu JHG proizlazi da je ista umrla **.**.2025. time da je u rubrici bračno stanje navedeno "neudana".

5. Iz preslike osobne iskaznice te uvjerenja o prebivalištu za predlagatelja proizlazi da je adresa njegovog prebivališta u [adresa], dok je adresa prebivališta za pokojnu JHG bila [adresa].

6. Iz računa društva Vugrin-Agroflora d.o.o. proizlazi da je troškove sprovoda

24. studenog 2025. platio predlagatelj.

7. Iz izvatka iz matice rođenih za predlagatelja i pokojnu JHG proizlazi da isti tijekom svog života nisu sklapali brak.

8. Iz ostavinskog postupka koji se vodi kod Javnog bilježnika Željka Petrušića proizlazi da je smrtovnica za pokojnu JHG sastavljena na temelju podataka koje je dao JH, koji je nasljednik po pisanoj oporuci i izvanbračni suprug. Također proizlazi da je pokojna sastavila oporuku 7. svibnja 2025. te je oporuka proglašena na zapisnik 3. prosinca 2025. Nasljednikom iza pokojne JHG utvrđen je temeljem vlastoručne oporuke ostaviteljice i temeljem zakona izvanbračni suprug ostaviteljice JH.

9. Iz iskaza svjedokinje KH proizlazi da je pokojna JHG bila rod njenog supruga i od kad se svjedokinja udala 1987. poznaje predlagatelja i poznavala je pokojnu JHG. Oni su bili u dobrim odnosima i povremeno su se posjećivali, predlagatelj I JHG su često dolazili u kuću do svjedokinje gdje je živjela kćer sestrične njezinog supruga jer su jako voljeli njezinog psa te su ga dolazili hraniti. Svjedokinji je poznato da su oni živjeli zajedno malo kod njega, malo kod nje, to je između njih bio ljubavni odnos. Oni su bili zajedno preko 30 godina i to cijelo vrijeme bez prekida. Stalno su zajedno putovali na more, na izlete, išli su zajedno na mise. Može reći da su bili više zajedno nego njen suprug i ona i svjeodkinja ih je doživljavala kao bračni par. Bila je na sprovodu kad je JHG umrla, to ih je sve šokiralo, svjeodkinja je čak izabirala što će imati obučeno. Poznato joj je da je predlagatelj organizirao sprovod. Također zna da se on brinuo o Anitinoj mami i o baki i sve je održavao i strašno su ga voljeli. Ovo joj je poznato jer je s njima bila u jako dobrim odnosima.

9.1. Iz iskaza svjedoka CH proizlazi da je on susjed te je 2007. od pokojne JHG kupio gradilište gdje je izgradio kuću, a 2008. je upoznao predlagatelja, oni su si bili dobri i družili se kao susjedi. O odnosu predlagatelja i JHG svjedoku je poznato da su živjeli zajedno, da je predlagatelj pomagao, kosio, održavao oko kuće, da su zajedno išli na more, a u to vrijeme su se svjedok i njegova partnerica brinuli o njihovom cvijeću i pripazili na kuću. Tako je bilo cijelo vrijeme od 2008. do smrti pokojne JHG. Osim toga vidio je da je predlagatelj JHG odvozio i dovozio s posla. Saznao je da je ona umrla tako što je vidio policiju. Bio je i na sprovodu te koliko je vidio i čuo predlagatelj je sve organizirao vezano za sprovod. Zna da je jednom JHG slomila nogu unatrag dvije do tri godine, te je predlagatelj brinuo o njoj i vozio je kod doktora. Također zna da su išli i više puta na ručkove i večere.

9.2. Iz iskaza svjedokinje IH proizlazi da ona poznaje predlagatelja već 35 godina, kad je došao u [adresa], 10 godina je živio kod njenih roditelja jer su oni u to doba bili sami. Tada je kupio stan, u njenom susjedstvu, treća kuća od nje, negdje 2000. godine. Poznavala je i gospođu JHG od najranijeg djetinjstva, kada se vratila s mamom iz Njemačke, njihove mame su se družile. Ona ne može točno reći kada je predlagatelj počeo hodati s pokojnom JHG, ali godinama su bili zajedno. Pomagao je oko Anitine mame i bake. Kada su one bile u Domu za starije, JHG je znala boraviti kod predlagatelja, on ju je vozio na posao i s posla, putovali su zajedno, tako je bilo 15-ak godina sve dok je predlagatelj radio u Zagrebu. Oni su imali takav odnos da su sve podredili jedan drugome, nisu imali djece, on je bio tu sam bez roditelja i stalno su zaista bili zajedno. Nedjeljom su išli na Mariju Bistricu na mise, hodali su u shopping u West Gate, zajedno s njima se znala i kartati, družili su se, no oni su prvenstveno bili jedan za drugoga i njihov takav odnos je trajao cijelo vrijeme. Pokojna JHG je imala veliku kuću i dvorište i oko održavanja toga joj je pomagao predlagatelj, to svi mogu potvrditi i to nije ništa sporno. Predlagatelj ju je nazvao da je JHG umrla i on je sam sve organizirao oko sprovoda. On je nju našao mrtvu u kući, a pozvao je policiju te je policija zapečatila stan pa predlagatelj sada ne može ući i ne zna u kakvom je stanju stan. Na sprovod je došao i svećenik J s kojim su JHG i predlagatelj bili prijatelji. JHG nema rodbine, pa je uz lijes stajao predlagatelj sa svojom sestrom i rodbinom s njegove strane. Na kraju navodi da su i ljeta zajedno provodili na moru u Dramlju i kod predlagatelja u Hercegovini. Na upit pun. protustranke odgovara da su živjeli i kod njega i kod nje. Ljeti su više vremena provodili u njezinoj kući s obzirom na dvorište i okućnicu, a zimi kod njega u stanu. Svjedokinja navodi da je predlagatelj zaista jako volio pokojnu JHG, da je teško podnio njezinu smrt i prvih nekoliko mjeseci su mu pomagali prijatelji, a imao je i brojne zdravstvene probleme uglavnom psihosomatske naravi.

9.3. Iz iskaza svjedoka NH proizlazi da poznaje predlagatelja već sigurno 35-40 godina i on su najbolji prijatelji i susjedi. Poznavao je i pokojnu JHG jer mu je ona rod, zajedno su se igrali kao djeca. O odnosu predlagatelja i pokojne JHG može reći da su živjeli zajedno, voljeli su se, predlagatelj je održavao Anitinu kuću, a i pomagao joj oko njene mame i bake. Održavao je i dvorište i vrt. Uglavnom su živjeli u [adresa], tamo su stanovali, spavali. Predlagatelj je vodio brigu o svemu, čak i o susjedima. On i JHG su pazili i na nekog psa u susjedstvu kome je vlasnica preminula, a obzirom je pokojna JHG bila veterinarske struke. Predlagatelj i JHG su zajedno putovali, ljetovali na moru jer dolje je JHG imala i vikendicu. Bili su u pravom smislu riječi par. Bio je na sprovodu kad je gospođa JHG umrla, zna da je predlagatelj organizirao sve jer je on bio jedini tu koji je bio s njom do zadnjeg trenutka. Pretpostavlja da je on snosio i sve troškove sprovoda.

10. Iz iskaza predlagatelja JH proizlazi da je on upoznao pokojnu JHG 1991. godine u jednom kafiću, a službeno su postali par 7. siječnja 1992. Od tada do zadnjeg dana bili su cijelo vrijeme zajedno. Ona je umrla **.**.2025. a prije toga su proslavili njezin i njegov rođendan u restoranu Zaboku. Oni nisu imali djece i bili su međusobno jako privrženi, nije prošao dan da nisu bili zajedno. Išli su zajedno i na more, a i u njegov rodni kraj Tomislavgrad što je JHG obožavala. Putovali su koliko su mogli s obzirom na njegov posao. Imali su kvalitetan život i njihov plan je bio da će se vjenčati. Ona je imala nekih problema s očima i kralježnicom i uskoro je trebala ići u mirovinu. Sad više ne mogu ostvariti svoje planove s obzirom na to što se dogodilo, ovo sada nekako treba preživjeti. Njegovo zdravlje je počelo trpjeti, smršavio je deset kilograma nakon njezine smrti, a ima i druge zdravstvene probleme. Tijekom trajanja njihove zajednice oni su pokopali i njegove roditelje, njegovog strica, brinuli o njezinoj mami i baki koje su također umrle. Sada umjesto da kupuju kreme za sunčanje, njemu klesar kleše ime na njezinom nadgrobnom spomeniku.

11. Provedenim postupkom sud je utvrdio da je prijedlog predlagatelja osnovan.

12. Odredbom čl. 11. st. 1. i 2. Obiteljskog zakona (Narodne novine broj 103/15, 98/19, 47/20, 49/23 i 156/23, dalje: ObZ) propisano je da izvanbračnu zajednicu predstavlja životna zajednica neudane žene i neoženjenoga muškarca koja traje najmanje tri godine, a kraće ako je u njoj rođeno zajedničko dijete ili ako je nastavljena sklapanjem braka. Izvanbračna zajednica koja ispunjava pretpostavke iz stavka 1. ovoga članka stvara osobne i imovinske učinke kao bračna zajednica te se na nju na odgovarajući način primjenjuju odredbe ovoga Zakona o osobnim i imovinskim odnosima bračnih drugova, odnosno odredbe drugih zakona kojima se uređuju odnosi u poreznim stvarima, osobni, imovinski i drugi odnosi bračnih drugova.

12.1. Odredbom čl. 22. Zakon o mirovinskom osiguranju (NN 157/13, 151/14, 33/15, 93/15, 120/16, 18/18, 62/18, 115/18, 102/19, 84/21, 119/22) propisano je da su u slučaju smrti osiguranika ili korisnika starosne, prijevremene starosne ili invalidske mirovine osigurani članovi njegove obitelji, dok je st. 3. istog članka propisano da se pod članom obitelji iz čl. 1 toč. 1. toga Zakona smatra i izvanbračni drug koji je sa osiguranikom ili korisnikom mirovine do njegove smrti živio u zajedničkom domaćinstvu najmanje 3 godine. Status izvanbračne zajednice utvrđuje se u izvanparničnom sudskom postupku.

13. Iz svih izvedenih dokaza, iskaza svjedoka i predlagatelja kojima je ovaj sud poklonio vjeru jer su međusobno neproturječni, životni i uvjerljivi te u skladu s ostalim dokazima u spisu, sud je utvrdio da su predlagatelj JH i pok. JHG živjeli u trajnijoj emocionalnoj, ekonomskoj i egzistencijalnoj zajednici pri čemu niti jedan od njih nije bio u braku. Tijekom trajanja zajednice, prema utvrđenjima iz spisa, živjeli su dio vremena kod njega u stanu, a preostali dio kod nje u kući. Predlagatelj je brinuo o njezinoj baki i mami u vrijeme njihove bolesti te je održavao kuću pokojne JHG. Zajedno su putovali, odlazili na more, kao i kod predlagateljeve rodbine u Hercegovinu. JHG je tijekom svog života, sastavljanjem oporuke iskazala želju da svu svoju imovinu naslijedi upravo predlagatelj za kojeg je navela da je njezin "nevjenčani muž" s kojim je u "nevjenčanoj zajednici provela 33 godine". Stoga, a obzirom da nije bilo drugih nasljednika, predlagatelj je utvrđen jedinim nasljednikom pokojne JHG i to na temelju oporuke, kao i na temelju zakona kao izvanbračni drug. Sijedom svega navedenog, ispunjeni su uvjeti iz članka 22. stavak 3. Zakona o mirovinskom osiguranju i članka 11. stavak 1. i 2. ObZ pa je valjalo odlučiti kao u izreci.

U Zagrebu, 1. rujna 2026.

Sudac:

Marina Nikolić

POUKA O PRAVNOM LIJEKU

Protiv ovog rješenja dozvoljena je žalba u roku od 15 dana od dana dostave prijepisa istog. Žalba se podnosi putem ovog suda na županijski sud pisano u tri primjerka.

DNA

1. Predlagatelju

2. Protustranci na br: 140-01/26-75/103DS