REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI PREKRŠAJNI SUD U ZAGREBU

Zagreb, Avenija Dubrovnik 8

Poslovni broj: Pp-19016/2025

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski prekršajni sud u Zagrebu, po sucu Tonki Grgičević, uz sudjelovanje Jadranke Povoljnjak, kao zapisničarke, u prekršajnom predmetu protiv okrivljenika HC, zbog prekršaja iz čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.), odlučujući o prigovoru okrivljenika podnesenom protiv obaveznog prekršajnog naloga PU Zagrebačke, VII. policijske postaje Zagreb, na temelju čl. 244.stavak 1. Prekršajnog zakona ("Narodne novine" br. 107/2007., 39/2013., 157/2013., 110/2015., 70/2017., 118/2018. i 114/2022.), nakon provedenog žurnog postupka, 01. rujna 2026. javno je objavio i

p r e s u d i o

I. Na temelju čl.182. točke 3. Prekršajnog zakona

Okrivljenik: HC, sin H i K, rođen **.**.1969. u [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], državljanin Republike Hrvatske, školska sprema SSS, po zanimanju taxi vozač, zaposlen kao taxi vozač na 4 sata, mjesečna primanja oko 500,00 eura, razveden, otac dvoje djece, s prebivalištem u [adresa], nekažnjavan

OSLOBAĐA SE OPTUŽBE

da bi 23.11.2025. oko 23,10 sati u Zagrebu, Krapinska bb, držao životinju, psa pasmine crnousti cur, na javnom mjestu, bez nadzora na način da ga je šetao bez povodca,

- pa da bi time počinio prekršaj opisan i kažnjiv u čl. 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira („Narodne novine“ broj: 5/1990., 30/1990., 47/1990., 29/1994., 114/2022. i 47/2023.)

II. Na temelju čl. 140. st.2. Prekršajnog zakona troškovi prekršajnog postupka iz čl.138. st.2. toč. 2. do 5. i točka 7. Prekršajnog zakona padaju na teret proračunskih sredstava.

Obrazloženje

1. Policijska uprava Zagrebačka, VII. policijske postaje Zagreb KLASA: 211- 07/25-2/60080 od 23.11.2025. izdala je dana 23.11.2025. godine obavezni prekršajni nalog protiv okrivljenika zbog djela prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.

2. Na navedeni obavezni prekršaji nalog okrivljenik je pravovremeno podnio prigovor zbog poricanja prekršaja, pa je na temelju članka 244.stavak 1. Prekršajnog zakona, obavezni prekršajni nalog stavljen van snage i proveden je žurni postupak.

3. Okrivljenik je u svojoj obrani poricao izvršenje djela prekršaja, te je naveo da je vlasnik psa crnousti cur, te se 23.11.2025. oko 13,00 sati nalazio s istim u psećem parku kod Krapinske ulice. Pas je u tom trenutku bio bez povodca s obzirom da nigdje u blizini nije bilo nikoga, te bez obzira na to, bio je pod njegovim nadzorom i nalazio se pored njega i nije pokazivao nikakve znakove agresivnosti prema bilo kome, tim više, jer u blizini nije bilo nikoga. U jednom trenutku kada je već izašao iz parka te se nalazio na dijelu privatne parcele došli su policajci te su napisali obavezni prekršajni nalog. Istakao je da psa nije držao neoprezno i bez nadzora, bez obzira što nije bilo na lajni, te nije mogao nikoga povrijediti ili ugroziti. Istakao je da do sada nije kažnjavan, da je pas uvijek na lajni kada se kreće po javnoj površini gdje ima ljudi i drugih životinja iz razloga što želi prvenstveno zaštiti druge, a i svog psa.

4. U dokaznom postupku sudac je ispitao svjedoke KC i PC, djelatnike policije, te je pročitao i razgledao dokaze u spisu i to:

5. Svjedok KC, djelatnik policije, naveo je da se sjeća događaja od 23.11.2025. i prisutnog okrivljenika. Naime, tog dana bio je s kolegom PC u smjeni te su dobili dvije dojave o osobi koja šeta psa bez povodca. U prvoj dojavi kada su došli na mjesto događaja u pseći park na Trešnjevci, kod Krapinske ulice, nisu zatekli osobu. Međutim, po drugoj dojavi zatekli su okrivljenika sa psom, bez povodca, izvan psećeg parka, na travnatoj površini na brežuljku. Kada su krenuli prema njemu vidjeli su da se udaljava, međutim, nakon što su došli do njega, isti je psa stavio na povodac i tada su ga legitimirali i napisali prijavu. Nadalje je naveo da se pas nalazio cijelo vrijeme uz nogu okrivljenika, te nije primijetio da bi bio agresivan, a u parku je bilo i drugih osoba.

6. Svjedok SC, djelatnik policije, naveo je da se sjeća događaja od 23.11.2025. i prisutnog okrivljenika. Naime, tog dana bio je s kolegom KC u smjeni te su dobili dojavu da jedna muška osoba šeta psa bez povodca na Trešnjevci, u blizini Krapinske ulice, te su otišli tamo i nisu zatekli nikoga. Nakon toga dobili su novu dojavu, te kada su došli na dio između Krapinske i Selske ulice, ispod parka, na travnatom dijelu-livadi, zatekli su okrivljenika sa psom koji je bio bez povodca. U blizini njega nije bilo drugih osoba, ali u samom parku su se nalazile druge osobe. Kada su oni došli, nisu utvrdili da je bilo nekog konkretnog napada, 6.1. Svjedok je naveo da u trenutku kada su oni došli zatekli su okrivljenika sa psom izvan psećeg parka, na travnatom dijelu između živice i ograde parka, dok se staza nalazi s lijeve strane, van travnatog dijela, te nisu primijetili da bi pas bio agresivan.

6.2. Okrivljenik je prigovorio iskazu svjedoka da je u trenutku dolaska bilo više osoba u parku, te naveo da je u parku bio samo jedan čovjek koji ga je i prijavio.

7. Okrivljeniku se stavlja na teret da je 23.11. 2025. u Zagrebu, na javnom mjestu, bez nadzora šetao psa bez povodca, čime bi počinio prekršaj iz članaka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

8. Okrivljenik je u svojoj obrani naveo da da je vlasnik psa pasmine crnousti cur, te da se kritične zgode sa psom nalazio u psećem parku kod Krapinske ulice, gdje je pas bio bez povodca, ali pod njegovim nadzorom, neposredno uz njega, pri čemu nije pokazivao znakove agresivnosti. Naveo je da u blizini nije bilo drugih osoba te da se, kada je izašao iz parka, nalazio na dijelu privatne parcele kada su došli policijski službenici. Istakao je da psa nije držao neoprezno i bez nadzora te da pas nije nikoga povrijedio niti ugrozio.

9. Sud je u dokaznom postupku ispitao policijske službenike KC i SC te pročitao izvješće o počinjenom prekršaju i izvršio uvid u ostalu dokumentaciju u spisu.

10. Nakon provedenog postupka i savjesne ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza u njihovoj međusobnoj vezi, sud nije našao dokazanim da su se u ponašanju okrivljenika ostvarila zakonska obilježja prekršaja iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

11. Odredbom članka 30. Zakona propisano je da će se kazniti onaj „tko bez nadzora i neoprezno drži životinje koje mogu povrijediti ili ugroziti građane ili tko na javnom mjestu zlostavlja životinje ili na drugi način loše s njima postupa.“ 12. Iz zakonskog opisa proizlazi da za ostvarenje prekršaja nije dovoljno samo utvrditi da se životinja nalazila bez povodca. Potrebno je utvrditi činjenice iz kojih proizlazi da je životinja držana bez nadzora i neoprezno, kao i da se radi o životinji koja u konkretnim okolnostima može povrijediti ili ugroziti građane.

13. Upravo te odlučne činjenice provedenim dokazima u postupku nisu utvrđene.

14. Svjedok KC iskazao je da su policijski službenici tog dana zaprimili dvije dojave o osobi koja šeće psa bez povodca. Po prvoj dojavi, dolaskom u pseći park na Trešnjevci, kod Krapinske ulice, nisu zatekli osobu. Tek nakon druge dojave zatekli su okrivljenika sa psom izvan psećeg parka, na travnatoj površini, odnosno na brežuljku. Svjedok je izričito naveo da se pas cijelo vrijeme nalazio, uz nogu okrivljenika te da nije primijetio da bi pas bio agresivan.

15. Svjedok SC potvrdio je da policijski službenici nisu osobno svjedočili događaju koji je prethodio njihovom dolasku, već su postupali po dojavi. Naveo je da su okrivljenika zatekli sa psom bez povodca na travnatom dijelu livade izvan psećeg parka, ali i da u njegovoj neposrednoj blizini nije bilo drugih osoba, da nisu utvrdili postojanje bilo kakvog konkretnog napada te da prilikom kontrole nisu primijetili da bi pas bio agresivan.

16. Stoga su iskazi oba neposredno ispitana policijska službenika u bitnom suglasni upravo u činjenicama odlučnim za pravnu procjenu postupanja okrivljenika: policijski službenici nisu vidjeli nikakav napad niti ugrožavanja građana, nisu utvrdili agresivno ponašanje psa, a pas se nalazio neposredno uz okrivljenika.

17. Takvo činjenično stanje ne potvrđuje tvrdnju da je životinja bila „bez nadzora“. Naprotiv, činjenica da se pas nalazio uz okrivljenika, što izričito potvrđuje jedan od policijskih službenika, govori upravo o postojanju neposrednog nadzora vlasnika nad životinjom.

18. Pri tom valja razlikovati držanje odnosno vođenje psa bez povodca od zakonskog pojma držanja životinja „bez nadzora i neoprezno“. Te okolnosti nisu istovjetne niti se činjenica da pas nije bio na povodcu sama po sebi može poistovjetiti s izostankom nadzora i neopreznim držanjem u smislu članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira.

19. Nadalje, ni iz jednog provedenog dokaza ne proizlazi u čemu bi se konkretno sastojala neopreznost okrivljenika. Nije utvrđeno da se pas udaljavao od njega, približavao drugim osobama, nasrtao na ljude ili životinje, lajao, pokazivao agresivnost ili se na drugo način ponašao tako da bi mogao predstavljati konkretnu opasnost za građane.

20. Naprotiv, iz izvješća proizlazi da se tijekom postupanja pas nije fizički sukobljavao s drugom psima u blizini te da se nitko od prolazećih građana nije prepao psa. Navedeno je u skladu s iskazima oba policijska službenika koji potvrđuju da prilikom njihovog neposrednog opažanja nije zabilježena niti jedna okolnost koja bi ukazivala na ugrožavanje građana..

21. Činjenica da je policija postupala po dojavi nepoznate osobe sama po sebi nije dokaz da je okrivljenik držao životinju bez nadzora i neoprezno niti da je pas nekoga ugrozio. Osoba koja je podnijela prijavu nije ispitana niti na mjestu događaja, a niti pred sudom jer nije identificirana, dok policijski službenici događaj nisu neposredno opažali. Njihova neposredna saznanja odnose se isključivo na stanje koje su zatekli po dolasku, a upravo to stanje ne potvrđuje postojanje zakonskih obilježja prekršaja.

22. Sud je imao u vidu i određene razlike u iskazima svjedoka glede broja osoba koje su se nalazile u parku, budući jedan svjedok navodi da je u parku bilo drugih osoba, dok drugi navodi da u neposrednoj blizini okrivljenika nije bilo drugih osoba. Međutim, ta razlika nije odlučna za odluku suda, jer su oba svjedoka suglasna u odlučnim činjenicama a to je da nisu utvrdili nikakav napad, da pas nije pokazivao agresivnost, te da nije došlo do ugrožavanja niti građana niti drugih životinja, kao i da je cijelo vrijeme bio uz okrivljenika pod njegovom kontrolom.

23. Sud je cijenio i obranu okrivljenika u dijelu u kojem navodi da je pas bio pod njegovim nadzorom te da nije nikoga ugrozio niti povrijedio. Takva obrana nije opovrgnuta provedenim dokazima, već je u bitnom potvrđena iskazima ispitanih svjedoka i sadržajem policijskog izvješća.

24. Slijedom svega navedenog sama činjenica da je pas u trenutku dolaska policije bio bez povodca nije dostatna za zaključak da je okrivljenik počinio prekršaj iz članka 30. Zakona o prekršajima protiv javnog reda i mira. Sud nije ovlašten zakonsko obilježje „bez nadzora i neoprezno drži životinje“ zamijeniti činjenicom da pas nije bio vezan povodcem, jer bi se time zakonskom opisu prekršaja dao sadržaj koji on nema.

25. Dakle, već sam činjenični opis prekršaja iz optužnog akta ne sadrži dostatnu konkretizaciju svih zakonskih obilježja predmetnog prekršaja. Navod da je „okrivljenik bez nadzora šetao psa bez povodca“ ne sadrži opis neopreznog držanja životinje, niti da bi pas bio bez nadzora, a niti da je riječ o životinji koja je u opisanoj situaciji mogla povrijediti ili ugroziti građane.

26. Nadalje, nije opisano nikakvo ponašanje psa prema građanima ili drugim životinjama, bilo kakav napad, nasrtaj, agresivnost, udaljavanje od vlasnika ili druga konkretna okolnost iz koje bi proizlazila opasnost ili ugrožavanje istih.

27. Sama formulacija „bez nadzora“ predstavlja tvrdnju optužbe, ali ona mora biti potkrijepljena opisom konkretne radnje iz koje takav zaključak proizlazi, osobito kada izvedeni dokazi pokazuju da je pas bio neposredno uz vlasnika.

28. Glede navedenog sudac je na temelju čl.182.točke 3. Prekršajnog zakona, okrivljenika oslobodio optužbe.

29. Kako je okrivljenik oslobođen optužbe, to je shodno tome odlučeno da troškovi prekršajnog postupka padaju na teret proračunskih sredstava.

U Zagrebu, 01. rujna 2026. godine

Zapisničar

Sudac

Jadranka Povoljnjak

Tonka Grgičević

Ova presuda je pravomoćna.

Dostavna naredba:

1. okrivljenik HC,

[adresa]

2. tužitelj – PU Zagrebačka,

VII. policijska postaja Zagreb

3. spis