REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U PAZINU
STALNA SLUŽBA U LABINU
Labin, G. Martinuzzi br. 2
Poslovni broj: P-963/2025-19
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu, po sutkinji Zdenki Raguž Zupičić, kao sucu pojedincu, u parničnom postupku tužitelja BA, OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupanog po punomoćnici Dorotei Diminić, odvjetnici u Labinu, protiv tuženika 1. ĐA, pok. B, 2. ĐA, od ĐA, pok. B, Đ, Čepić, kojeg zastupa privremeni zastupnik Marijan Belušić, odvjetnik u Labinu, radi utvrđenja prava vlasništva, nakon održane i zaključene glavne i javne rasprave 18. lipnja 2026. godine u nazočnosti tužitelja osobno, punomoćnice tužitelja Dorotee Diminić, odvjetnice iz Labina te privremenog zastupnika tuženika Marijana Belušića, odvjetnika u Labinu, 1. rujna 2026. godine objavio je i
p r e s u d i o j e
I. Utvrđuje se da je tužitelj JA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] zgr zgrada, k. č. [katastarska čestica] oranica, k. č. [katastarska čestica] vrt, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti.
II. Utvrđuje se da je tužitelj JA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj] vlasnik nekretnina k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. [katastarska čestica] livada, k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u cijelosti.
III. Zemljišnoknjižni odjel Labin će nakon pravomoćnosti ove presude izvršiti uknjižbu prava vlasništva sa ½ suvlasničkog dijela tuženika ĐA, pok. B na ime i vlasništvo JA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], kao i sa ½ suvlasničkog dijela tuženika ĐA, od ĐA, [adresa] na ime i vlasništvo JA, [adresa], OIB [osobni identifikacijski broj], u cijelosti na nekretninama iz točke I. i II. ove presude.
Obrazloženje
1. Tužitelj je 19. prosinca 2025. godine dostavio ovom sudu tužbu protiv tuženika, radi utvrđenja prava vlasništva. U tužbi navodi da je tužitelj u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin upisan kao vlasnik sljedećih nekretnina: k. č. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] dvorište, i g. zgrada k. č. [katastarska čestica] vrt, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] oranica, k. č. [katastarska čestica] livada, obje upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] te k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište, upisana u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženici su u zemljišnim knjigama Općinskog suda u Pazinu, Zemljišnoknjižnog odjela Labin upisani kao suvlasnici (svaki u ½ suvl. dijela) sljedećih nekretnina: k. č. [katastarska čestica] zgr zgrada, k. č. [katastarska čestica] oranica, k. č. [katastarska čestica] vrt, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina]. Tuženici su nadalje kao suvlasnici (svaki u ½ suvl. dijela) upisani i na sljedećim nekretninama: k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. [katastarska čestica] livada, k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, sve upisane u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Prethodno navedene nekretnine 1. i 2. tuženika (iz točke II. tužbe) nalaze se u neposrednoj blizini obiteljske kuće tužitelja, istu okružuju, s time da se na k. č. [katastarska čestica] proteže i dio zgradne nekretnine tužitelja k. č. [katastarska čestica]. Nekretnina k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] iako u zemljišnim knjigama navedena kao zgrada, u stvarnosti je livada, te osim što graniči s obiteljskom kućom tužitelja, ista k.č. zapravo čini okućnicu tužiteljeve obiteljske kuće. Stvarno stanje nekretnina nije jednako stanju ucrtanom na katastarskom planu. Tužitelj se kako sam (preko 30 godina) tako i putem svojih pravnih predaka (preko više od 60 godina) oduvijek nalazi u isključivom mirnom posjedu gore navedenih nekretnina tuženika, te iste koristi kao svoje i obrađuje, odlaže drva, a oduvijek se bave i poljoprivredom pa npr. na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] sade razno povrće, dok je na k. č. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] u prošlosti bila štala u kojoj su bile krave. Nikada tužitelja kao ni njegove pravne prednike nitko u tome nije smetao niti im osporavao pravo vlasništva. Pravni prednici tužitelja (a tako i sam tužitelj kasnije) predmetne nekretnine oduvijek su koristili u cijelosti kao jedini vlasnici. Tužitelj je od svojih pravnih predaka (a pogotovo od svojeg pok. oca DA) imao saznanja da su predmetne nekretnine isti stekli na temelju faktičke podjele, a koja nije bila provedena u zemljišnim knjigama, zbog čega je tužitelj oduvijek smatrao da se radi o nekretninama u vlasništvu njegove obitelji te se tako i ponašao. Obzirom da je tužitelj stekao pravo vlasništva predmetnih nekretnina u cijelosti i to na temelju čl.159. st.3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima, to tužitelj predlaže da Općinski sud u Pazinu, Stalna služba u Labinu nakon provedenog postupka donese presudu kojom će prihvatiti tužbeni zahtjev u cijelosti.
2. Rješenjem ovog suda posl. broj P-963/2025-5 od 20. siječnja 2026. godine tuženicima je postavljen u ovom postupku privremeni zastupnik u osobi Marijanu Belušiću, odvjetniku u Labinu.
3. Privremeni zastupnik tuženika nepoznata boravišta je dostavio pisani odgovor na tužbu u kojem se u cijelosti protivi tužbi i tuženom zahtjevu tužitelja, no ne protivi se provođenju dokaza predloženih u tužbi.
4. Sud je proveo dokazni postupak u kojem je izvršen uvid u zk izvadak (str. 5-12 spisa), izvod iz katastarskog plana (str. 13 spisa), fotografije (str. 15-17 spisa), te je proveo dokaz saslušanjem svjedoka CA, ŠA, ČA i tužitelja kao stranke.
5. Nakon provedenog dokaznog postupka sud je utvrdio da je tužbeni zahtjev tužitelja osnovan.
6. Uvidom u izvadak iz BZP-a proizlazi da su k.č.br. k. č. [katastarska čestica] zgr zgrada, k. č. [katastarska čestica] oranica, k. č. [katastarska čestica] vrt, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] kuća i dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, k. č. [katastarska čestica] livada, k. č. [katastarska čestica] dvorište, k. č. [katastarska čestica] pašnjak, sve upisane u z. k. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina], u vlasništvu tuženika.
7. Na uviđaju održanom 9. travnja 2026. godine mjernični vještak je identificirao predmetnu nekretninu te naveo da se k. č. br. ZGR [katastarska čestica] nalazi u [adresa]. U naravi se na predmetnoj katastarskoj čestici nalazi dograđeni dio kuće izgrađene na k. č. [katastarska čestica]. Na pročelju zgrade istaknut je kućni broj [adresa], dok ostatak čestice čini dvorište. Sa istočne strane nastavlja se k. č. [katastarska čestica], u katastarskom operatu upisana kao vrt naziva umola, u naravi dvorište oko zgrade. Sjeverno nakon objekta na k. č. [katastarska čestica] ZGR nalazi se ZGR 80/1. Preklop kopije katastarskog plana na odgovara stanju u naravi te je k. č. ZGR [katastarska čestica] u naravi neuređeno zemljište. Na k. č. [katastarska čestica] sagrađeni su gospodarski objekti, nalazi se zapadno od prije identificirane k. č. [katastarska čestica]. K. č. [katastarska čestica] u naravi pašnjak, nepravilnog oblika te se njezinom jugozapadnom stranom nastavlja k. č. ZGR [katastarska čestica] na kojoj je sagrađen objekt te se ostatak koristi kao dvorište. Sa istočne strane nastavlja se k. č. [katastarska čestica] na kojima je uređeno dvorište. K. č. [katastarska čestica] u naravi čine cjelinu te se na njima nalazi oranica. Sa sjeverne strane graniči sa asfaltiranom cestom a sa istočne i zapadne strane omeđena je živicom.
8. Svjedokinja CA navodi da se 1985. godine udala u naselje Zatka za pokojnog IA te od tada neprekidno ondje živi. Poznato joj je da su predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja BA, njezina susjeda, čija je kuća neposredno uz njezinu. Iskazuje da su pašnjak i livada oduvijek obrađivani, redovito košeni, da se na njima uzgaja povrće i sije djetelina. Na zgradnoj čestici nekada se nalazila ruševna štala koju je obnovio tužitelj, ugradivši prozore i dogradivši objekt ciglom. Posjeduje ključ objekta i uređuje prostor oko njega. Svjedokinja navodi da je tužitelja oduvijek smatrala vlasnikom predmetnih nekretnina te da joj nije poznato da bi ga itko ometao u posjedu ili osporavao njegovo vlasništvo. Tuženike ne poznaje niti zna išta o njima. Poznavala je tužiteljevu majku J, za koju navodi da je također izvršavala posjed na nekretninama, dok joj nije poznato na koji ih je način tužitelj stekao. Poznato joj je da tužitelj ima braću D i ŠA, koji žive u [adresa], te da su mu sestre C i Š preminule. Navodi da obitelj tužitelja nosi nadimak „ Č“ te da se njihova kuća naziva „Brninčićeva kuća“.
9. Svjedok VA iskazuje da je rođen u ovom selu i da u njemu cijeli život živi. Od kada zna za sebe poznato mu je da su predmetne nekretnine u vlasništvu tužitelja BA te da ga svi mještani smatraju njihovim vlasnikom. Nikada nije čuo da bi nekretnine pripadale trećim osobama. Navodi da tužitelj neprekidno drži nekretnine u posjedu, obrađuje ih, sadi povrće te održava kuću i prostor oko nje. Poznavao je tužiteljeve roditelje, DA zvanog I odnosno V, i J. Prema njegovim saznanjima, prije tužitelja nekretnine je obrađivao njegov otac, koji je na njima držao krave. Tužitelj je, prema njegovom mišljenju, nekretnine stekao nakon smrti roditelja jer se o njima brinuo, no naglašava da o tome nije siguran. Svjedok povremeno pomaže tužitelju pri košnji i sadnji te zna da na nekretninama uzgaja povrće. Navodi da se na mjestu današnjeg objekta nekada nalazila štala. Tužiteljeva braća i sestre, prema njegovim saznanjima, napustili su mjesto prije više od četrdeset godina.
10. Svjedokinja ČA navodi da se 1984. godine udala u ovo selo i da od tada neprekidno živi u neposrednoj blizini tužitelja. Poznavala je njegovu majku J te braću i sestre. Iskazuje da je tužitelj, kao najmlađe dijete, ostao živjeti s roditeljima kako bi se o njima brinuo, a prema njezinim saznanjima braća i sestre prepustili su mu svoje suvlasničke dijelove na predmetnim nekretninama kao naknadu za brigu i uzdržavanje roditelja. Braća i sestre napustili su selo prije njezina dolaska. Navodi da se oduvijek znalo da su predmetne nekretnine tužiteljeve, te da ga svi mještani smatraju njihovim vlasnikom. Tužitelj ih drži u posjedu, obrađuje i prema njima se ponaša kao vlasnik. Ističe da je riječ o malom selu u kojem se svi poznaju, pa je mještanima poznato tko je u posjedu pojedinih nekretnina. Tuženike ne poznaje, za njih nikada nije čula niti ih je itko u selu spominjao, a u selu nema osoba s prezimenom Ž.
11. Tužitelj JA iskazuje da su mu roditelji bili R i DA, pri čemu je otac preminuo 1978., a majka 1997. godine. Imao je braću D i ŠA, koji su prije više od šezdeset godina odselili u [adresa], dok su se sestre udale i odselile iz sela. Prema obiteljskom dogovoru, ostao je živjeti s roditeljima i brinuti o njima, zbog čega su mu braća i sestre prepustili svoje nasljedničke dijelove. Navodi da je predmetne nekretnine stekao nasljeđivanjem te ih nakon smrti roditelja neprekidno posjeduje kao njihov nasljednik. Ističe i da je njegov stric M (Ivo) Babić svoju imovinu ostavio njegovu ocu, te da se u obitelji oduvijek znalo da će predmetne nekretnine pripasti njemu. Navodi da je više od šezdeset godina, najprije preko roditelja, a potom osobno, u neprekidnom, mirnom i nesmetanom posjedu nekretnina. Tuženike ne poznaje, niti je za njih ikada čuo, a u selu nitko ne nosi njihovo prezime. Za činjenicu da nije upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama saznao je tek kada je odlučio obnoviti kuću, nakon čega se raspitivao o statusu nekretnina i obratio odvjetnici. Ističe da je cijelo vrijeme živio u selu i brinuo o obitelji te nije imao razloga provjeravati zemljišnoknjižno stanje. Navodi da su mu braća i sestre prepustili kuću i da od njega nikada nisu tražili nikakva prava ili naknadu u vezi s predmetnim nekretninama.
12. Analizirajući iskaze saslušanih svjedoka međusobno, sud zaključuje da se njihovi iskazi u cijelosti podudaraju. Njihovi iskazi se podudaraju i sa materijalnim dokazima u spisu (povijesni posjedovni list, posjedovni list, rješenja o nasljeđivanju).
13. Iz iskaza saslušanih svjedoka, kao i iz iskaza samog tužitelja, proizlazi međusobno podudaran činjenični iskaz o dugotrajnom, kontinuiranom, mirnom posjedu predmetnih nekretnina od strane tužitelja i njegovih pravnih prednika. Naime, svjedoci CA, VA i ČA, koji dugi niz godina žive u neposrednoj blizini predmetnih nekretnina i dobro poznaju tužitelja i njegovu obite lj, suglasno potvrđuju da je tužitelj, odnosno prije njega njegovi roditelji, predmetne nekretnine neprekidno držao u posjedu, obrađivao ih, kosio, sadio povrće i djetelinu te održavao objekt i prostor oko njega. Iz njihovih iskaza također proizlazi da se u mjestu oduvijek znalo da predmetne nekretnine pripadaju tužitelju, odnosno njegovoj obitelji, te da ga mještani smatraju njihovim vlasnikom.
14. Posebno je značajno da nijedan od saslušanih svjedoka nije naveo da bi tužiteljev posjed ikada bio prekinut, osporen ili ometan od strane trećih osoba. Naprotiv, svjedoci suglasno iskazuju da su tužitelj i njegovi roditelji predmetne nekretnine koristili i njima gospodarili kao vlasnici, dok tuženike nitko od njih ne poznaje niti je ikada čuo da bi oni na predmetnim nekretninama ostvarivali bilo kakva vlasnička ili posjedovna prava. Takav zaključak potvrđuje i sam tužitelj, koji navodi da je predmetne nekretnine najprije držao u posjedu zajedno sa svojim roditeljima, a potom ih, nakon njihove smrti, nastavio samostalno posjedovati i koristiti. Pri tome je osobito bitno da je takav posjed trajao više desetljeća, odnosno da se posjed tužitelja i njegovih pravnih prednika proteže kroz razdoblje znatno dulje od zakonom propisanog vremena potrebnog za stjecanje prava vlasništva dosjelošću, odnosno dulje od 20 godina.
15. Iz svega navedenog proizlazi da je tužitelj, zajedno sa svojim pravnim prednicima, predmetne nekretnine držao u dugotrajnom, neprekidnom, mirnom, i samostalnom posjedu, ponašajući se prema njima kao njihov vlasnik. Takav posjed nije bio osporavan niti je od strane drugih osoba bilo poduzimanja radnji kojima bi se tužitelju onemogućavalo izvršavanje faktične vlasti nad nekretninama.
16. Stoga, neovisno o okolnosti što tužitelj nije bio upisan kao vlasnik u zemljišnim knjigama, iz provedenog dokaznog postupka proizlazi da su ispunjene materijalnopravne pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću. Dosjelost pretvara faktičnu vlast u pravnu, posjed u subjektivno pravo. Posjednik izvorno - originarno stječe ono što je do tada posjedovao kroz zakonom propisano vrijeme.
17. U čl. 159. st. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnima pravima (Narodne novine broj 91/96, 68/98, 137/99, 22/00, 73/00, 114/01, 79/06, 141/06, 146/08, 38/09, 153/09, 143/12, 152/14 dalje: ZV) propisano je da samostalni posjednik nekretnine kojemu je posjed barem pošten stječe je dosjelošću u vlasništvo protekom dvadeset godina neprekidnoga samostalnog posjedovanja. U čl. 160. st. 2. ZV propisano je da se u vrijeme potrebno za dosjelost uračunava i vrijeme za koje su prednici sadašnjega posjednika neprekidno posjedovali kao zakoniti, pošteni i istiniti samostalni posjednici, odnosno kao pošteni samostalni posjednici, s obzirom da se poštenje presumira.
18. Dakle, u ovom je postupku utvrđeno da je tužitelj, u samostalnom i poštenom posjedu predmetne nekretnine dulje od dvadeset godina obzirom na što su se temeljem čl. 159. st. 3. i čl. 160. st. 2. ZV ispunile pretpostavke stjecanja prava vlasništva dosjelošću.
19. Dokaze koje je sud izveo, a nije ih posebno obrazlagao nisu bitni za donošenje ove odluke.
20. Radi navedenog tužbeni je zahtjev valjalo u cijelosti usvojiti i odlučiti kao u izreci ove presude.
Labin, 1. rujna 2026.
Sutkinja
Zdenka Raguž Zupičić
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove odluke dopuštena je žalba. Žalba se podnosi ovom sudu u roku od 15 (petnaest) dana od dana ročišta za objavu odluke za stranku koja je bila uredno obaviještena o ročištu za objavu, odnosno od dana primitka ovjerenog prijepisa odluke za stranku koja nije bila uredno obaviještena o ročištu za objavu. O žalbi odlučuje nadležni županijski sud.
DNA:
- tužitelju putem punomoćnice
- tuženicima putem privremenog zastupnika