- 1 -              Gž 5/2024-2

 

 

 

 

 

Broj: Gž 5/2024-2

 

 

 

U   I M E   R E P U B L I K E   H R V A T S K E

P R E S U D A

 

              Vrhovni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca Renate Šantek predsjednice vijeća, Željka Pajalića člana vijeća i suca izvjestitelja i dr. sc. Ante Perkušića člana vijeća, u pravnoj stvari tužitelja Republičkog sindikata radnika, Z., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik J. P., odvjetnik u Odvjetničkom društvu O., P. & p. d.o.o. u Z., protiv I-tuženika Radničkog vijeća kod poslodavca Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, O., OIB ... i II-tuženika Izbornog odbora kod poslodavca Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu, O., OIB ..., kojeg zastupa punomoćnik V. B., odvjetnik u Odvjetničkom društvu B. & M. D. j.t.d. iz O., radi poništenja izbora za radničko vijeće, odlučujući  o žalbi tužitelja protiv presude Županijskog suda u Osijeku poslovni broj P-2/2023-19 od 11. siječnja 2024., u sjednici održanoj 21. veljače 2024.,

 

 

p r e s u d i o   j e:

 

              Odbija se žalba tužitelja kao neosnovana.

 

 

Obrazloženje

 

1. Prvostupanjskom presudom odbijen je kao neosnovan tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje izbora za članove Radničkoga vijeća Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu održanih 11., 12., 13. i 14. srpnja 2023. te naloženo tužitelju tuženicima naknaditi trošak parničnog postupka.

 

2. Protiv navedene presude žalbu je podnio tužitelj zbog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja, bitnih povreda parničnog postupka i pogrešne primjene materijalnog prava s prijedlogom da ovaj sud u smislu žalbenih navoda preinači pobijanu presudu i prihvati tužbeni zahtjev ili podredno, pobijanu presudu ukine te predmet vrati prvostupanjskom sudu na novo suđenje.

 

3. U svom odgovoru na žalbu tužitelja tuženici predlažu odbiti žalbu tužitelja kao neosnovanu.

 

4. Žalba je neosnovana.

 

5.1. Ispitujući pobijanu presudu u smislu odredbe čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, broj 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23 - dalje: ZPP) ovaj sud nije našao da bi u postupku pred prvostupanjskim sudom bile počinjene bitne povrede odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8., 9., 13. i 14. ZPP na koje drugostupanjski sud pazi po službenoj dužnosti.

 

5.2. Suprotno navodima iz žalbe, presuda suda prvoga stupnja nema nedostataka zbog kojih se ne bi mogla ispitati, izreka presude je razumljiva, ne proturječi sama sebi ili razlozima presude, u presudi su navedeni na sažet, koncizan, razumljiv i logičan način razlozi o odlučnim činjenicama važnim za presuđenje, među kojima nema nikakve proturječnosti, kao što nema niti proturječnosti između onoga što se u razlozima presude navodi o sadržaju isprava ili zapisnika o iskazima danim u postupku i samih tih isprava ili zapisnika. Dakle, nije počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 2. toč. 11. ZPP na koju upućuje tužitelj u svojoj žalbi.

 

5.3. Konkretno, tužitelj u svojoj tužbi, niti tijekom postupka nije tvrdio niti dokazao da bi numerirani glasački listići na bilo koji način bili povezani sa imenom osobe kojoj je taj listić dostavljen, tako da se navodi u žalbi, da bi bila povrijeđena tajnost glasanja svode na puku tvrdnju, koja prethodno nije utemeljena na iznesenim činjenicama, pa se suprotno navodima iz žalbe, kao što je u uvodu navedeno, presuda može ispitati glede ove tvrdnje.

 

5.4. Bez obzira što na biračkom mjestu broj dva u popisu birača, nije označeno slovo P za birače koji su birali putem pošte, iz samog zapisnika, te iz popisa birača koji su birali putem pošte, koji se nalazi na listu 99 spisa, može se utvrditi da su upravo nezaokruženi glasači, glasači koji su odabrali glasovanje na daljinu, dok su svi ostali glasači na tom biračkom mjestu izašli na izbore. Dakle, glede ovog žalbenog navoda ne postoji proturječnost između obrazloženja presude i sadržaja isprava.

 

5.5. Suprotno žalbenim navodima, zaključak suda prvog stupnja o načinu kako su članovi Izbornog odbora otvarali omote dospjele poštom i prebrojavali listiće poštujući tajnost glasovanja je logičan i uvjerljiv, a zbog načina na koji su pristizale koverte sa glasačkim listićima, što ovisi o tome kako su glasači slali svoje koverte sa listićima, logičan je zaključak da Izborni odbor nije mogao utvrditi koje tri osobe nisu glasovale.

 

5.6. Također, nije se ostvarila niti relativno bitna povreda odredaba parničnog postupka iz čl. 354. st. 1. ZPP u svezi s odredbom čl. 221. st. 2. ZPP, u odnosu na žalbenu tvrdnju da je sud prvog stupnja iz odgovora na tužbu morao zaključiti da su tuženici priznali činjenice iz kojih se može zaključiti da glasovanje na daljinu nije bilo tajno. Naime, iz odgovora na tužbu proizlaze dvije tvrdnje, da su listići bili numerirani i da su ti listići dostavljeni glasačima koji su glasovali poštom. Zaključak iz odgovora na tužbu kako „nije moglo biti zabune tko je s tim glasačkim listićem glasao, jer se numeracija glasačkog listića povezivala sa imenom osobe kojoj je taj listić dostavljen,“ odnosi se na odgovor na tvrdnju tužitelja, da su svi glasači na daljinu dobili odgovarajuću omotnicu.

 

6.1. U odnosu na tvrdnje tužitelja:

 

- da izbori nisu provedeni transparentno, jer nisu poštovana glasovanja u odnosu na osobe koje su glasovale na daljinu, poštom,

 

- da glasačima na daljinu nisu dostavljeni listići s kovertama koje će vratiti biračkom odboru,

 

- da nije bilo moguće utvrditi identitet osoba koje su glasovale na daljinu,

 

- da je nezakonito glasovanje u četiri dana, sud prvog stupnja pravilno je i potpuno utvrdio činjenično stanje u skladu sa odredbom čl. 8. ZPP, na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno, a i na temelju rezultata cjelokupnog postupka.

 

6.2. Takvom procesnom metodom utvrđeno je da je kod Hrvatske agencije za poljoprivredu i hranu proveden postupak izbora za Radničko vijeće u četiri radna dana na četiri različita mjesta, da su o održavanju izbora i mogućnosti glasovanja na daljinu radnici bili obaviješteni elektroničkom poštom, da je njih 43 zatražilo glasovanje na daljinu, kojima su dostavljeni listići potpisani po predsjedniku Izbornog odbora, zajedno sa kovertom koju će dostaviti biračkim odborima. Od tih radnika glasovalo ih 40, o čijem glasovanju nije rađen poseban zapisnik, već su glasovi pribrojeni rezultatima četiri biračka mjesta.

 

6.3. Također je utvrđeno, obzirom na način kako su vraćane koverte sa ispunjenim glasačkim listićima, od kojih su neke dostavljene poštom, a neke također poštom, ali skupno u četiri veće koverte, tako da su te koverte u kojima je bio listić dostavljene bez poštanskog žiga i bez imena pošiljatelja, pa nije moguće utvrditi imena radnika koji nisu iskoristili pravo na glasovanje na daljinu.

 

6.4. Nadalje, u postupku je saslušanjem svjedoka, utvrđeno da su članovi izbornog odbora iz pristiglih koverta izvadili listiće, ne gledajući tko je poslao kovertu, dakle da nije povrijeđena tajnost glasovanja.

 

6.5. Konačno, iz zapisnika Izbornog odbora utvrđeno je da su svi prigovori jednoglasno odbijeni.

 

7.1. Obzirom na gore utvrđene činjenice, suprotno navodima iz žalbe, pravilno je sud prvog stupnja primijenio odgovarajuće odredbe Zakona o radu („Narodne novine“, broj 93/14, 127/17, 98/19 i 151/22 - dalje: ZR), konkretno odredbu čl. 162. st. 1. ZR kao i odredbe Pravilnika o postupku izbora radničkog vijeća („Narodne novine“, broj 3/16, 52/17 i 138/20 - u daljnjem tekstu: Pravilnik).

 

7.2. Iz odredbe čl. 7. Pravilnika koja propisuje vrijeme i mjesto provođenje izbora za radničko vijeće dalo bi se zaključiti da Pravilnik propisuje da se glasovanje obavlja u isto vrijeme u slučaju da ima više biračkih odbora, međutim, povreda tog propisa ne može se podvesti pod tešku povredu obveze zakona o provođenju izbora za Radničko vijeća u smislu odredbe čl. 162. st. 1. ZR (tako i VSRH u svojoj odluci Gž 27/10-2 od 18. listopada 2010.).

7.3. Nadalje, odredbom čl. 13. st. 2. Pravilnika propisano je da se glasački listići označavaju serijskim brojem i moraju sadržavati ime i prezime te vlastoručni potpis predsjednika Izvršnog odbora, koja odredba je poštovana u postupku za provođenje izbora.

 

7.4. Osim toga, činjenica da je Izborni odbor bio prisutan na sva četiri mjesta provođenja izbora nije kršenje izborne procedure.

 

7.5. Isto tako, nije povrijeđena odredba čl. 15. st. 7. Pravilnika jer su glasački odbori postupali upravo onako kako propisuje navedeni članak. Posebno, činjenica da radnici nisu dobili poštansku marku, već je predviđen „moderniji“ način odašiljanja koverti, nije dovela u opasnost povredu izbora, jer je uz dostavu koverte glasačima na daljinu objašnjeno da će trošak poštarine naknaditi poslodavac.

 

8. Slijedom navedenoga, kako ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a ni razlozi na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti, valjalo je pozivom na odredbu čl. 368. st. 1. ZPP odbiti žalbu kao neosnovanu i potvrditi prvostupanjsku presudu.

 

Zagreb, 21. veljače 2024.