REPUBLIKA HRVATSKA

Poslovni broj: Usž-403/2026-5

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice, Ivane Mamić Vuković, kao zapisničarke, u upravnom sporu I tužitelja ZŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj] i II tužitelja HŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], koje zastupa opunomoćenik Vjekoslav Grgurev, odvjetnik u Zagrebu, Ulica Petra i Tome Erdödyja 2, protiv tuženika Državne geodetske uprave u Zagrebu, Gruška 20, OIB: 84891127540, uz sudjelovanje zainteresirane osobe LŠ, iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa opunomoćenica mr.sc. Sutjeska Paić, odvjetnica u Splitu, Karamanova 5, radi promjene podataka u katastarskom operatu, odlučujući o žalbi tužitelja, izjavljenoj protiv presude Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2845/2024-17 od 20. listopada 2025. na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2845/2024-17, od 20. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova ovog žalbenog postupka.

Obrazloženje

1. Rješenjem Državne geodetske uprave, Područnog ureda za katastar Šibenik , KLASA: UP/I 932-07/23-02/2579, URBROJ: 541-26-02/7-23-2 od 28. prosinca 2023. (u daljnjem tekstu Prvostupanjsko rješenje), izmijenjeni su podatci u katastarskom operatu katastarske općine [katastarska općina], na način da se umjesto dotadašnjeg stanja i to katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u površini od 827 m , upisanog posjednika TŠ; katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u površini od 305 m , upisanog posjednika LŠ i katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u površini od 259 m , upisanog posjednika LŠ, utvrđuje novo stanje i to katastarska čestica broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u površini od 617 m , upisanog posjednika LŠ i katastarska čestica broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], u površini od 544 m[2] , upisanog posjednika LŠ.

1.1. Rješenjem Republike Hrvatske, Državne geodetske uprave, Samostalne služba za drugostupanjski postupak, KLASA: UP/II-932-07/24-07/363, URBROJ: 541-11/4- 24-3 od 18. listopada 2024., odbijena je žalba tužitelja izjavljena protiv Prvostupanjskog rješenja, uz obrazloženje tuženika kako međe novo iskazanih nekretnina, u odnosu na susjedne nekretnine, nisu sporne, iz kojeg razloga je i temeljem potvrđenog Geodetskog elaborata, moguće izmijeniti stanje u katastru.

1.2. Pobijanom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje osporenog rješenja, uz obrazloženje prvostupanjskog upravnog suda kako postojeća međa između novoformirane katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a na koju se odnosi ovdje predmetni geodetski elaborat i katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a koja je posjed tužitelja, nije sporna, jer se tužitelji nisu odazivali pozivima na uvid u elaborat, dok u u trenutku izrade tog elaborata, u tijeku nije bio sudski postupak uređenja međa.

2. Tužitelji u svojoj žalbi pobijaju navedenu presudu iz svih razloga propisanih člankom 126. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. - dalje u tekstu ZUS), ukazujući kako nije točan navod osporenog rješenja da se nisu odazivali pozivima upravnog tijela prvog stupnja, jer da su svoje nedolaske ispričali objektivnim razlozima. Upravo iz tog razloga navode da nisu mogli izvršiti uvid i izjašnjavanje o geodetskom elaboratu pa se time nisu mogli izjasniti o odlučnim činjenicama, okolnostima i pravnim pitanjima važnim za rješavanje ove upravne stvari. Ističu kako su u postupku koji je prethodio osporenom rješenju osporavali geodetski elaborat te da im podnesci protivne strane nisu uredno dostavljani. Smatraju da im je ovakvim propustom onemogućeno raspravljanje pred sudom, a čime da su stavljeni u bitno lošiji položaj u odnosu na protivnu stranu spora. S tim u vezi posebno ukazuju kako su im u sporu koji je prethodio pobijanoj presudi odbijeni dokazni prijedlozi i to prijedlog za provođenje očevida na licu mjesta, uz geodetsko vještačenje kao i prijedlog za njihovo saslušanje, čime da je potpuno pogrešno utvrđeno činjenično stanje i povrijeđeno načelo utvrđenja materijalne istine. Pozivajući se na određenja iz Pravilnika o geodetskim elaboratima, odnosno i Pravilnika o katastarskoj izmjeri, zaključuju kako nije osnovano utvrđenje tuženika, sadržano u obrazloženju osporenog rješenja, kako međa između stranka nije sporna te da je stoga tuženik bio u obvezi provesti terenski očevid i na njega pozvati sve nositelje prava na predmetnim česticama, osobito tužitelje koji su osporili podatke elaborata katastarske izmjere i tijek međe katastarskih čestica. Dodaju kako su u prilogu svoje žalbe dostavili Geodetski elaborat i skicu premjeravanja geodetskog obrta „[obrt]“ od 8. studenoga 2003. i precrt katastarskog plana od 20. travnja 2004., koji pokazuje da je suhozid, u cijeloj svojoj površini, upravo dio katastarske čestice broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], a što dokazuje kako je osporeni geodetski elaborat od 27. prosinca 2023. pogrešan, uslijed pogrešnog ucrtavanja lomnih točka. Iz ovog smatraju da je posljedično netočnoj izradi elaborata od 27. prosinca 2023., došlo do nezakonite promjene međe i promjene u površini njihove nekretnine, a koje postupanje je izvršeno njima štetu. Ističu kako prvostupanjski upravni sud nema stručnog znanja da bi mogao ocjenjivati pravilnost različitih geodetskih elaborata, iz kojeg razloga je bio u obvezi provesti očevid na licu mjesta i geodetsko vještačenje uz saslušanje tužitelja. Predlaže da Sud uvaži njegovu žalbu te poništi pobijanu presudu kao i rješenja javnopravnih tijela, uz naknadu troškova ovog upravnog postupka.

3. Tuženik i zainteresirana osoba, iako uredno pozvani rješenjem Upravnog suda u Splitu, poslovni broj Us I-2845/2024-20 od 23. prosinca 2025., do dana donošenja ove odluke svoj odgovor na žalbu nisu dostavili.

4. Žalba nije osnovana.

5. Uvodno Sud ukazuje kako je člankom 126. stavkom 1. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. - u daljnjem tekstu ZUS), propisano da protiv presude upravnog suda stranke mogu podnijeti žalbu zbog: bitne povrede pravila sudskog postupka, pogrešno ili nepotpuno utvrđenoga činjeničnog stanja u sporu i pogrešne primjene materijalnog prava, dok je člankom 134. stavkom 1. ZUS -a propisano da Visoki upravni sud ispituje prvostupanjsku presudu u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi.

6. Cijeneći citirana procesna zakonska ograničenja Sud nalazi kako se osporena presuda prvostupanjskog upravnog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj člankom 126. stavkom 1. ZUS-a, iz razloga na koje se tužitelji pozivaju u svojoj žalbi. To stoga jer je, prema podacima spisa, postupak prije donošenja osporene odluke proveden sukladno odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke javnopravnog tijela, kao i tijekom upravnog spora te je osnovano ocijenio zakonitim rješenje tuženika.

7. Naime, i po ocjeni ovog Suda, osnovano je prvostupanjski upravni sud utvrdio da je rješenje tuženika doneseno pravilnom primjenom i tumačenjem Zakona o državnoj izmjeri i katastru nekretnina (Narodne novine, broj 112/18. i 39/22. - u daljnjem tekstu Zakon).

7.1. Člankom 89. stavkom 1. i 2. Zakona propisano je da je nositelj prava na katastarskim česticama dužan, u roku od 90 dana od dana nastale promjene, prijaviti nadležnom područnom uredu za katastar odnosno uredu Grada Zagreba svaku promjenu na zemljištu koja utječe na podatke upisane u katastarski operat te da je toj prijavi dužan priložiti odgovarajući geodetski elaborat koji je tehnička osnova za provođenje promjena u katastarskom operatu katastra zemljišta.

7.2. Člankom 90. stavkom 4. Zakona određeno je da kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat i podaci o granicama katastarskih čestica sadržani u katastarskom planu katastarskog operata u okviru standarda položajne točnosti propisane člankom 26. stavkom 2. ovoga Zakona.

8. U ovom predmetu nije sporno kako su u postupku koji je prethodio osporenom rješenju tužitelji dva puta pozivani na usmenu raspravu radi saslušanja i uvida u predmetni geodetski elaborat i to temeljem poziva od 4. ožujka 2024. i dopune poziva 25. travnja 2024. Nije sporno ni da su oba žalitelja, na oba poziva prvostupanjskog tijela odgovorila pisanim putem, svojim podnescima podnesenim po oba tužitelja istog dana i to 12. travnja 2024., odnosno 20. svibnja 2024., u kojima su iskazali nemogućnosti pristupa na usmenu raspravu i to ZŠ uslijed poslovnih razloga i odlaska u Republiku Irsku i HŠ zbog udaljenosti i bolesti zbog koje se otežano kreće. Tim prilikama oba žalitelja tražila su suglasno odgodu ročišta, na što im je i jednom udovoljeno te su zahtijevali da ih se sasluša kao stranke u postupku te da ostaju pri svojim žalbenim navodima.

9. Sud u prilogu ovih podnesaka ne nalazi dokaze na okolnosti na koje se tužitelji pozivaju, niti nalazi da su tužitelji ponudili termin u kojem mogu pristupiti, ili angažirali opunomoćenika, iz kojih razloga i nakon što je već jednom usprkos navedenom odgođeno ročište, Sud nalazi osnovanim postupanje utemeljeno na članku 10. Zakona o općem upravnom postupku ("Narodne novine", broj: 47/09. i 110/21.) i posljedično tome na naprijed citiranom članku 90. stavku 4. Zakona, a kojim je propisano „da kada nositelji prava na susjednim katastarskim česticama ne pokažu granice katastarskih čestica, za izradbu geodetskih elaborata upotrebljavaju se podaci mjerenja lomnih točaka granica katastarskih čestica koje je pokazao nositelj prava na katastarskoj čestici za koju se izrađuje odgovarajući geodetski elaborat“.

10. Spisu tuženika i temeljem naprijed opisanog stanja, prileži geodetski elaborat kojim se u katastarskoj općini [katastarska općina] predlaže promjena izgrađenosti i spajanje katastarskih čestica broj [katastarska čestica], u novu katastarsku česticu broj [katastarska čestica] te se predlaže evidentiranje stvarnog položaja, oblika i veličine katastarske čestice [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], kojom prilikom se za tu nekretninu ispravlja gruba pogreška, a kako je to utvrđeno i izneseno u geodetskom elaboratu , sve uz upis promjene vlasnika na novoj katastarskoj čestici broj [katastarska čestica] katastarske općine [katastarska općina], prema zemljišnoknjižnom stanju sukladno čl. 97. Zakona, jer priloženom geodetskom elaboratu prileže odgovarajući izvatci iz zemljišne knjige za sve predmetne katastarske čestice na kojima je kao jedini vlasnik upisan LŠ. Budući Sud nalazi postojanje svih elemenata temeljem kojih se provodi promjena podataka u katastarskom operatu, Sud osporeno rješenje i posljedično tome pobijanu presudu ocjenjuje zakonitom i pravilnom. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke ove presude.

11. U odnosu na prigovore tužitelja, sadržanima u njihovoj žalbi, Sud navodi kako stranke nekog postupka moraju vjerojatnim učiniti navode na koje se pozivaju pa tako i navode o svojoj spriječenosti da poduzimaju određene procesne aktivnosti. Propust u poduzimanju tih aktivnosti ide na štetu onog tko to propuštanje čini te voditelji postupka ne mogu u nedogled, bez jasnih pokazatelja osnovanosti traženja, dopuštati produljenje nekog stadija postupka.

12. Člankom 24. stavkom 2. Pravilnika o geodetskim elaboratima (Narodne novine, broj 59/18. - u daljnjem tekstu Pravilnik), propisano je da se međe katastarskih čestica koje su predmetom izrade elaborata, u primjeni ovoga Pravilnika, smatraju nespornim ukoliko u trenutku izrade elaborata, u pogledu istih, nije u tijeku sudski postupak uređenja međa.

13. Iz ovog slijedi da je u trenutku izrade elaborata temeljem članka 24. stavka 2. Pravilnika i posljedično tome u trenutku donošenja rješenja, osnovano moglo biti zaključeno da međe između nekretnina nisu sporne te da je rješenje koje se donosi po toj presumpciji zakonito. Stoga se vještačenjem u sporu, ili očevidom na terenu i pogotovo saslušanjem svjedoka, ne može utjecati na odlučnu okolnost da je u konkretnom predmetu i u trenutku donošenja rješenja o promjeni podataka u katastarskom operatu, postojala zakonska presumpcija da međa stranaka postupka nije sporna. Stoga i nakon zakonito donesenog rješenja u ovom predmetu, tužitelji mogu, ukoliko smatraju da stvarno stanje na terenu nije sukladno onom koje je evidentirano u katastru, naručiti izradu geodetskog elaborata i nakon njegove potvrde podnijeti zahtjev za provedbu.

14. Konačno, a s obzirom da je tužbeni zahtjev pravilno odbijen, to su osnovano tužitelji odbijeni i sa zahtjevom za naknadu troškova predmetnog upravnog spora, jer, sukladno članku 147. stavku 1. ZUS-a, stranka koja izgubi spor u cijelosti snosi sve njegove troškove. Iz istih razloga, jer tužitelji nisu uspjeli u žalbenom dijelu ovog upravnog spora, valjalo je odbiti i njihov zahtjev za naknadu troškova sastava žalbe.

16. Trebalo je stoga, temeljem članka 135. stavka 1. i članka 148. stavka 4. ZUS-a, odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić