Poslovni broj: Usž-2117/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Mirjane Čačić, predsjednice vijeća, Vlaha Bassegli Gozze i Ane Berlengi Fellner, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ŠV iz [adresa], koju zastupaju opunomoćenici, odvjetnici iz Odvjetničkog društva „Terešak & partneri“ u Zagrebu, Kaptol 15, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Područnog ureda Rijeka, Ispostave u Pazinu, Pazin, Prolaz Frana Matejčića 8, radi uklanjanja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude i rješenja Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-2269/2025-10 od 8. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

Žalba se odbija i potvrđuje se presuda i rješenje Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Usl-2269/2025-10 od 8. travnja 2026.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev radi poništenja, odnosno oglašivanja ništavim rješenja tuženika, KLASA: UP/I-362-02/24- 02/1066, URBROJ: 443-02-02-14-25-7 od 7. listopada 2025. kao i zahtjev za naknadu troškova upravnog spora, dok je osporenim rješenjem istog suda odbijen prijedlog tužiteljice za izdavanje privremene mjere kojom se određuje zabrana izvršenja rješenja tuženika o uklanjanju od 7. listopada 2025. do pravomoćne odluke u upravnom sporu.

2. Navedenim rješenjem tuženika naloženo je tužiteljici, kao vlasnici i investitorici, da u roku od 15 dana od zaprimanja istog, ukloniti izgrađenu novu građevinu, prizemnicu (P), razvijenog tlocrta višepravokutnih volumena unutar tlocrtnih dimenzija 13,50 m x 16,00 m, visine 4,00 m, dvostrešnih krovišta pokrova kupom kanalicom, spojena na sve instalacije, završene fasade, privedena namjeni, temeljena na AB temeljima, u centralnom dijelu zemljišta na približnoj lokaciji postojeće građevine (osnovna građevina); izgrađenu pomoćnu građevinu, betonski otvoreni bazen sa strojarnicom, vodne površine 4,00 m x 8,00 m, kote vodne površine u nivou poda prizemlja osnovne građevine; izgrađenu pomoćnu građevinu, prizemnicu (P), zatvorenog pravokutnog volumena unutar tlocrtnih dimenzija 8,00 m x 6,00 m, visine 4,00 m, dvostrešnog krovišta pokrova kupom kanalicom s dimnjakom, spojena na sve instalacije, završene fasade, temeljena na AB temeljima, smještena južno od osnovne građevine; ogradni zid visine veće od 1,6 m i potporni zid visine veće od 1,00 m mjereno od najnižeg dijela konačno zaravnatog i uređenog terena uz ogradu odnosno zid od najviše točke ograde, odnosno zida kojim je omeđeno navedeno zemljište, sve izgrađeno na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina], bez izvršne građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, uz daljnja upozorenja tužiteljici.

3. Iz sadržaja pravodobno podnesene žalbe proizlazi da tužiteljica u cijelosti pobija presudu i rješenje upravnog suda iz svih zakonom propisanih žalbenih razloga. U bitnome citira dijelove rješenja tuženika kao i osporene prvostupanjske presude te zaključuje da prvostupanjski sud u svojem obrazloženju ukazuje na ozakonjenu kuću koja postoji na predmetnoj čestici, dok istovremeno propušta razgraničiti postojanje tog postojećeg objekta ozakonjenog 2018. godine i eventualnih naknadnih zahvata, već cjelokupno zatečeno stanje pogrešno ocjenjuje kao nezakonitu novu gradnju. Drugim riječima, smatra da prvostupanjski sud nije obrazložio koji su točno dijelovi građevine obuhvaćeni rješenjem o izvedenom stanju, a koji su naknadno izvedeni, niti je razmotrio mogućnost djelomičnog uklanjanja ili usklađenja građevine, a što da predstavlja nepotpuno utvrđeno činjenično stanje u konkretnom slučaju. U nastavku obrazlaže da se nekretnina koja je predmet uklanjanja nalazi na području za koje su u tijeku izmjene prostorno-planske dokumentacije, a da je u ranijoj fazi postupka tih izmjena čestica na kojoj se nalazi predmetna nekretnina bila obuhvaćena građevinskom zonom pa da je ona u dobroj vjeri pristupila rekonstrukciji postojeće građevine. Stoga da uklanjanje cijele građevine predstavlja nerazmjernu mjeru u konkretnom slučaju. Naime, smatra da je prvostupanjski sud propustio u obzir uzeti sve inspekcijske mjere propisane odredbom članka 108. Zakona o državnom inspektoratu, kao i razgraničiti legalizirani dio objekta sukladno odredbi članka 34. i 36. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama, čime da je povrijeđeno načelo razmjernosti propisano Zakonom o općem upravnom postupku te Ustavom RH kao i načelo utvrđivanja materijalne istine. Osim toga, smatra da joj je povrijeđeno konvencijsko pravo na pravično suđenje te pravo na djelotvorni pravni lijek jer da prvostupanjski sud nije pravično ocijenio njezin slučaj niti u cijelosti utvrdio činjenično stanje. Imajući u vidu sve okolnosti konkretnog slučaja, smatra da je trebalo provesti test razmjernosti kako bi se utvrdila adekvatna upravna mjera budući da uklanjanje objekta koje je određeno nije niti jedina niti obvezna upravna mjera , a kojom se mjerom ozbiljno i nenadoknadivo zadire u vlasništvo zajamčeno Ustavom RH. Prigovara da joj je povrijeđeno pravo na raspravljanje time što su odbijeni svi njeni dokazni prijedlozi. Zaključno obrazlaže da je suprotno stajalištu prvostupanjskog suda, dokazala nastanak teške i nepopravljive štete, stoga da je nezakonita i odluka prvostupanjskog suda o privremenoj mjeri. Predlaže usvojiti žalbu, ukinuti osporenu prvostupanjsku odluku i vratiti na ponovno suđenje, odnosno usvojiti žalbu i preinačiti odluku na način da se usvoji njezin tužbeni zahtjev kao i prijedlog za određivanje privremene mjere.

4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.

5. Žalba nije osnovana.

6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude i rješenja u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom prvostupanjskom odlukom nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.

7. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost stajališta tuženika prema kojem je tužiteljici kao vlasnici i investitorici naloženo uklanjanje novoizgrađenih bespravnih građevina detaljno opisanih rješenjem tuženika na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina]. Prvostupanjska presuda je pravilno donesena, između ostalog, pozivom na odredbu članka 113. stavak 1. točka 1. i 2. Zakona o državnom inspektoratu („Narodne novine“, br.: 115/18., 117/21. i 67/23., dalje: ZDI) kojom je propisano da građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora rješenjem naređuje investitoru odnosno vlasniku uklanjanje građevine odnosno njezina dijela, u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole, kao i ako se gradi ili je izgrađena bez glavnog projekta odnosno drugog akta, s tim da se smatra da se gradi, odnosno da je građevina izgrađena bez glavnog projekta, ako je glavni projekt izrađen protivno prostornom planu, o čemu potvrdu izdaje tijelo graditeljstva na zahtjev građevinskog inspektora.

8. Iz spisa predmeta proizlazi da je nadležni građevinski inspektor u provedbi inspekcijskog nadzora 9. prosinca 2024. utvrdio da su novoizgrađene građevine detaljno opisane rješenjem tuženika izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k.o. [katastarska općina], u području koje se prema Generalnom urbanističkom planu uređenja Grada Rovinja - Rovigno, GUP Rovinj – III. izmjene i dopune („Službeni glasnik Grada Rovinja- Rovigno“, broj: 7A/06, 03/08, 02/13, 07/19 i 8A/19 – pročišćeni tekst) nalaze unutar granica građevinskog područja naselja Rovinj, negradivog dijela građevinskog područja naselja, namjene javne zelene površine - označeno kao tematski park (Z3); unutar područja osobito vrijednog krajobraza, oznake D2 - prirodni krajobraz („rubovi grada“); unutar područja posebnih uvjeta korištenja – unutar granica prostora ograničenja zaštićenog obalnog područja mora (ZOP), izgrađene bez izvršne građevinske dozvole, odnosno glavnog projekta, o čemu spisu prileži zapisnik s predmetnog očevida te fotografije predmetne gradnje kao sastavni dio zapisnika. Nadalje, navedeni zapisnik dostavljen je tužiteljici na očitovanje te se podneskom zaprimljenim kod tuženika 7. siječnja 2025. očitovala na način da nije osporila da je predmetnu gradnju izvela bez valjanih akata za gradnju. Osim toga, spisu prileže preslike digitalne ortofoto karte iz 2021./2022. te iz 2023. iz kojih proizlazi da je na predmetnoj katastarskoj čestici došlo do promjene u smislu izgrađenosti uklanjanjem postojećeg objekta te izgradnjom predmetnih građevina u periodu od 2023. do 2024.

9. S obzirom da iz utvrđenih činjenica proizlazi da je tužiteljici omogućeno sudjelovanje kako u upravnom postupku, tako i u upravnom sporu, što podrazumijeva i pravo na izjašnjavanje o svim činjenicama i okolnostima bitnim za donošenje pravilne i zakonite odluke u konkretnom slučaju, i kojim pravom se tužiteljica i koristila kroz dostavu podneska kojim se očitovala na zapisnik o inspekcijskom očevidu, podnošenjem tužbe, sudjelovanjem na održanom ročištu za raspravu pred prvostupanjskim sudom kao i podnošenjem predmetne žalbe, te ni u jednom trenutku nije osporila da je predmetnu gradnju izvela bez valjanih akata za gradnju, to joj je i po ocjeni ovog Suda, pravilno naloženo uklanjanje predmetne bespravne gradnje. Ovo stoga što se sukladno odredbi članka 106. stavak 1. Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19, dalje: ZOG) građenju građevine može pristupiti na temelju pravomoćne građevinske dozvole, a graditi se mora u skladu s tom dozvolom, ako ovim Zakonom ili propisom donesenim na temelju ovoga Zakona nije drukčije propisano, dok se sukladno odredbama Pravilnika o jednostavnim i drugim građevinama i radovima („Narodne novine“, broj: 112/17, 34/18, 36/19, 98/19, 31/20, 74/22 i 155/23) izgradnji pomoćnih građevina o kakvima je riječ u konkretnom slučaju ne može pristupiti bez ishođenog glavnog projekta, a čemu u konkretnom slučaju nesporno nije udovoljeno.

10. Suprotno žalbenom navodu tužiteljice, ovaj Sud ocjenjuje da iz utvrđenih činjenica ne proizlazi da bi se u konkretnom slučaju radilo o rekonstrukciji postojećeg objekta ozakonjenog 2018. godine, već se radi o gradnji potpuno novih građevina kako to proizlazi iz spisu priloženih preslika digitalnih ortofoto karti iz 2021./2022. te iz 2023. koje kao službene državne karte predstavljaju zakonit dokaz u postupku i čiji sadržaj tužiteljica niti ne osporava svojim navodima.

11. Nadalje se ukazuje tužiteljici da je prvostupanjski sud nakon što je pravilno i potpuno utvrdio činjenično stanje u svojem obrazloženju pogrešno zaključio da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće građevine, međutim radi se o omašci koja ne može dovesti do drugačije odluke u konkretnom slučaju , budući da tužbeni zahtjev svakako nije osnovan te ga je trebalo odbiti kako je pravilno odlučeno u izreci osporene presude.

12. Stoga i daljnji žalbeni navodi tužiteljice o manjkavosti obrazloženja prvostupanjske presude koji se izvode iz omaške prvostupanjskog suda da je riječ o rekonstrukciji postojećeg objekta nisu osnovani s obzirom da se o tome niti ne radi u konkretnom slučaju, naročito u situaciji kad su činjenice pravilno utvrđene temeljem dokumentacije koja se nalazi kako u sudskom spisu tako i spisu tuženika.

13. Kako tužiteljica svojim žalbenim navodima nije dovela u pitanje pravilnost i zakonitost osporene presude, pri čemu ovaj Sud ne nalazi konvencijske i ustavne povrede na koje upućuje u žalbi, to nema osnove za usvajanje žalbe.

14. Zaključno se navodi da ovaj Sud nije posebno razmatrao žalbene prigovore kojima se traži poništenje rješenja o odbijanju prijedloga tužiteljice za izdavanje privremene mjere s obzirom da je žalba protiv osporene presude odbijena, čime je upravni spor pravomoćno okončan pa odluka o privremenoj mjeri više nema pravnog učinka na izvršenje rješenja tuženika.

15. S obzirom na sve navedeno, trebalo je temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS-a odlučiti kao u izreci ove presude.

U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Mirjana Čačić