Poslovni broj: Usž-2344/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlaha Bassegli Gozze, članova vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice DS iz [adresa], koju zastupa opunomoćenik Marino Folo, odvjetnik u Puli, Dalmatinova 4 , protiv tuženika Ministarstva prostornog uređenja, graditeljstva i državne imovine Republike Hrvatske, Zagreb, Republike Austrije 14, radi izdavanja rješenja o izvedenom stanju, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l- 332/2025-6 od 2. travnja 2026., na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
Žalba se odbija i potvrđuje se presuda Upravnog suda u Rijeci, poslovni broj: Us l-332/2025-6 od 2. travnja 2026.
Obrazloženje
1. Presudom prvostupanjskog upravnog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika, KLASA: UP/II-361-05/24-26/45, URBROJ: 531-03-4- 25-2 od 5. veljače 2025., kao i njezin zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.
2. Navedenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Istarske županije, Upravnog odjela za prostorno uređenje i gradnju, Odsjeka za prostorno uređenje i gradnju Pula, KLASA: UP/I-361-05/18-06/2708, URBROJ: 2163-18-06/11-23-5 od 4. prosinca 2023. kojim je odbijen njezin zahtjev za donošenjem rješenja o izvedenom stanju za nezakonito izgrađenu jednostavnu zgradu na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina].
3. Tužiteljica u pravodobno izjavljenoj žalbi u bitnome prigovara da su relevantne činjenice pogrešno utvrđene budući da se u konkretnom slučaju radi o objektu povezanom s temeljnom pločom stambene namjene, sa svim instalacijama koji je namijenjen dugotrajnoj uporabi te je izgrađen od čvrstog i dugo trajnog materijala (čelika) te je povezan na vanjsku infrastrukturu i kao takav ne predstavlja montažni objekt kakvo pogrešno stajalište da zauzimaju upravna tijela i prvostupanjski sud. U nastavku ukazuje na odredbe Zakona o gradnji koje da potvrđuju njezino stajalište da je u konkretnom slučaju riječ o građevini podobnoj za ozakonjenje. Kako bi se utvrdile sve relevantne okolnosti, smatra da je trebalo provesti vještačenje koji dokazni prijedlog da je prvostupanjski sud odbio. Zaključno navodi da se mobilne kućice u kampovima smatraju pokretnom opremom za smještaj gostiju i da za njihovo postavljanje nije potrebno ishoditi građevinsku dozvolu, posljedično tome niti rješenje o izvedenom stanju. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti osporenu prvostupanjsku presudu te predmet vratiti na ponovni postupak uz naknadu troškova predmetnog postupka bez njihove specifikacije.
4. Tuženik, iako uredno pozvan, nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ocjenjujući zakonitost prvostupanjske presude u granicama razloga navedenih u žalbi sukladno odredbi članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, broj: 36/24. i 39/26. – odluka Ustavnog suda Republike Hrvatske – dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da je pobijana prvostupanjska presuda pravilna i zakonita kako u pogledu utvrđenog činjeničnog stanja tako i u pogledu primjene materijalnog prava, te ne nalazi povredu pravila sudskog postupka.
7. U odnosu na prigovor tužiteljice da sud nije proveo njene predložene dokaze, ovaj Sud upućuje na odredbu članka 49. stavak 3. ZUS-a prema kojoj sud nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje je trebalo utvrditi ni dokaza kojima se one mogu utvrditi. Osnovano je prvostupanjski sud odbio predložene dokazne prijedloge tužiteljice budući da se sve relevantne činjenice o kojima ovisi odluka o zakonitosti rješenja tuženika, na nedvojben način, i po ocjeni ovog Suda, mogu utvrditi temeljem dokumentacije u spisu predmeta, a što uključuje i dokumentaciju u spisu tuženika. Naime, u konkretnom slučaju već iz geodetske snimke izvedenog stanja dostavljene po tužiteljici koja prileži spisu tuženika proizlazi da je riječ o objektu glede kojeg postoji prepreka za ozakonjenje, a što dodatno potvrđuju i fotografije predmetnog objekta koje su sastavni dio zapisnika o očevidu od 4. prosinca 2023. koji je proveden u okviru prvostupanjskog upravnog postupka.
8. Osporenom presudom prvostupanjskog upravnog suda potvrđena je pravilnost stajališta upravnih tijela prema kojem nisu ispunjene pretpostavke za ozakonjenje jednostavne zgrade izgrađene na k. č. br. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina]. Prvostupanjski se sud u svojem obrazloženju pravilno poziva na odredbu članka 6. stavak 3. alineja 2. Zakona o postupanju s nezakonito izgrađenim zgradama („Narodne novine“, broj: 86/12, 143/13, 65/17 i 14/19, dalje: Zakon). Navedenom je odredbom propisano da se nezakonito izgrađena zgrada ne može ozakoniti ako je izgrađena kao sklop trajno povezan s tlom, odnosno postavljen na tlo (kamp-kućica, modularno-montažna kućica (pokretna kućica), mobilna kućica, kontejner, kiosk, šator i sl.) odnosno na način i od materijala kojima se ne osigurava dugotrajnost i sigurnost korištenja (baraka i sl.).
9. Kako u konkretnom slučaju nije sporno da već iz geodetske snimke izvedenog stanja iz listopada 2023. dostavljene po tužiteljici proizlazi da se u konkretnom slučaju traži ozakonjenje montažne zgrade (kontejnera) koja je postavljena na betonski temelj, to je osnovano odbijen zahtjev tužiteljice za ozakonjenje predmetne zgrade, a koje stajalište je pravilno potvrđeno rješenjem tuženika te osporenom presudom. Ovo stoga jer je riječ o zgradi kakvu u vidu ima citirana odredba članka 6. stavak 3. alineja 2. Zakona, odnosno radi se o nezakonito izgrađenoj zgradi za koju je izričito propisano da nije moguće njeno ozakonjenje. Navedeno dodatno potvrđuju i fotografije predmetne zgrade koje su sastavni dio geodetske snimke izvedenog stanja iz kojih osim što je vidljivo da je riječ o montažnom objektu, vidljiv je i materijal od kojeg je isti sastavljan.
10. Imajući na umu činjenicu da već iz geodetske snimke izvedenog stanja dostavljene po tužiteljici nedvojbeno proizlazi da je riječ o zgradi kakvu u vidu ima odredba članka 6. stavak 3. alineja 2. Zakona, to nije od utjecaja pozivanje tužiteljice na odredbe Zakona o gradnji („Narodne novine“, broj: 153/13, 20/17, 39/19 i 125/19) kojima se nastoji prikazati predmetni objekt kao građevinu podobnu za ozakonjenje.
11. Slijedom svega navedenog, nema osnove za usvajanje žalbe tužiteljice.
12. Stoga je odlučeno temeljem odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a kao u izreci ove presude.
U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner
