REPUBLIKA HRVATSKA
Poslovni broj: Us II-105/2026-2
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E NJ E
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda, Vlaha Bassegli Gozze, predsjednika vijeća, Mirjane Čačić i Ane Berlengi Fellner, članica vijeća te više sudske savjetnice-specijalistice, Ivane Mamić Vuković, kao zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice LZA iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], protiv tuženika Ministarstva rada, mirovinskog sustava, obitelji i socijalne politike u Zagrebu, Ulica grada Vukovara 78, OIB: 53969486500, radi šutnje uprave, rješavajući o prijedlogu Upravnog suda u Rijeci za određenje drugog stvarno nadležnog upravnog suda, na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.
r i j e š i o j e
I. Prijedlog se usvaja.
II. U ovom upravnom sporu kao drugi stvarno i mjesno nadležan sud određuje se Upravni sud u Splitu, Split, Put Supavla 1.
Obrazloženje
1. LZA, kao majka i zakonska zastupnica mlt. LZ iz [adresa], Upravnom sudu u Rijeci podnijela je tužbu radi ocjene zakonitosti propuštanja javnopravnog tijela da iz područja upravnog prava, u zakonom propisanom roku, odluči o njenom pravu, odnosno da postupi prema propisu.
2. Predsjednik Upravnog suda u Rijeci, svojim Prijedlogom, zaprimljenim kod ovog suda 21. svibnja 2026., predložio je da se za rješavanje u navedenom predmetu odredi drugi stvarno nadležan sud, temeljem članka 13. stavka 8. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. - u daljnjem tekstu: ZUS), ukazujući na mogućnost postojanja opravdanog razloga koji sprječava Upravni sud u Rijeci da rješava navedeni predmet. Svoj prijedlog Upravni sud u Rijeci temelji na činjenici kako je tužiteljica supruga suca tog suda, ABC, kojom okolnošću su nastali uvjeti koji sprječavaju rad svih djelatnika Upravnog suda u Rijeci.
3. Prijedlog je osnovan.
4. Člankom 13. stavkom 8. Zakona o upravnim sporovima (Narodne novine, broj 36/24. - u daljnjem tekstu Zakon), propisano je da će u slučaju spriječenosti nadležnog upravnog suda za rješavanje određenog upravnog spora Visoki upravni sud na prijedlog stranke ili suda odrediti koji će sud preuzeti rješavanje spora.
5. Ovaj Sud zauzima stav da se može smatrati kako je cijeli upravni sud spriječen odlučivati u nekom predmetu onda kada se svi suci, odnosno i svi djelatnici nekog suda, moraju izuzeti.
6. Člankom 15. stavkom 1. točkom 5. Zakona propisano je da sudac ne može odlučivati niti sudjelovati u sporu: ako postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju njegovu nepristranost.
7. Naprijed citirana odredba zakona nije utemeljena u subjektivnoj percepciji o nepristranosti suca kojem je predmet dodijeljen u rad, već u objektivnoj percepciji koju ostale stranke nekog spora ili javnost u cjelini, o konkretnoj povezanosti mogu kreirati.
8. Imajući taj standard na umu, Sud ukazuje kako je tužiteljica u konkretnom predmetu supruga suca Upravnog suda u Rijeci, na kojem sudu je ustrojeno devet sudačkih referada, od kojih je jedna referada suca ABC te da je pravo o kojem se tužbenim zahtjevom treba odlučiti, pravo mlt. LZ, kćerke suca LZ. Razmatrajući takvu povezanost, kao i samu veličinu Upravnog suda u Rijeci, ovaj Sud zaključuje kako se iz navedenih okolnosti objektivno može kreirati stav kako u konkretnom predmetu postoje druge okolnosti koje dovode u sumnju ne samo pristranost suca LZ, a koji bi se iz rada na tom predmetu morao izuzeti već i temeljem članka 15. stavka 1. točke 2. Zakona, već i svih ostalih sudaca i djelatnika tog suda, koji zajedno s kolegom LZ svakodnevno rade.
9. Budući da se razlog izuzeća proteže na cijeli Upravni sud u Rijeci, ovaj Sud nalazi kako postoji „spriječenost nadležnog upravnog suda za rješavanje određenog upravnog spora“, iz kojeg razloga je tada Visoki upravni sud u obvezi i temeljem naprijed citiranog članka 13. stavka 8. Zakona odrediti drugi sud koji će preuzeti rješavanje spora. Stoga je odlučeno kao u točki I izreke ovog rješenja.
10. Cijeneći okolnost da se radi o sporu u kojem tužiteljica nije tražila održavanje rasprave te imajući na umu pojedinačnu opterećenost upravnih sudova na teritoriju Republike Hrvatske, odlučeno je kao u točki II. izreke ovog rješenja.
U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.
Predsjednik vijeća
Vlaho Bassegli Gozze
