Republika Hrvatska

Županijski sud u Rijeci

Žrtava fašizma 7

51000 Rijeka

Poslovni broj: Gž-1765/2022-5

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Županijski sud u Rijeci, u vijeću sastavljenom od sutkinje Filke Pejković kao predsjednice vijeća, Kristine Vukelić Aničić kao članice vijeća i sutkinje izvjestiteljice i Ive Smokvine Dadasović kao članice vijeća u pravnoj stvari tužitelja 1. ĆE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Toniju Vukičeviću, odvj. u Splitu, protiv tuženika UE OIB [osobni identifikacijski broj], [adresa], zastupane po punomoćniku Dobrili Tenžera-Kerum, odvj. u Sinju, radi utvrđenja prava vlasništva, te po protutužbi tužiteljice: ABC, OIB [osobni identifikacijski broj],[adresa], zastupane po punomoćniku Dobrili Tenžera-Kerum, odvj.u Sinju, protiv tuženika: ĆE OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa] i 2. BE, OIB: [osobni identifikacijski broj], [adresa], oboje zastupani po punomoćniku Toniju Vukičeviću, odvj. u Splitu, radi utvrđenja prava vlasništva nekretnine, odlučujući o žalbi tužene-protutužiteljice UE protiv presude Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj: P-3094/2015-44 od 10. studenog 2022., u sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I.Odbija se kao neosnovana žalba tužene UE te se potvrđuje presuda Općinskog suda u Splitu, Stalna služba u Sinju poslovni broj: P-3094/2015- 44 od 10. studenog 2022.

II. Odbija se kao neosnovan zahtjev tužene za naknadu troška žalbenog postupka te zahtjev prvo i drugo tužitelja za naknadu troška sastava odgovora na žalbu.

Obrazloženje

1.Pobijanom presudom u točki I. izreke prihvaćen je kao osnovan tužbeni zahtjev prvo i drugo tužitelja koji glasi:

„„1) Utvrđuje se da je tužiteljica ad 1) ĆE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik 1/2 dijela fizički i geometrijski točno utvrđenog dijela nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], K. O. [katastarska općina], a da je tužitelj ad 2) BE iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], isključivi vlasnik ½ dijela fizički i geometrijski točno utvrđenog realnog dijela nekretnine označene [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji dio se nalazi unutar točaka 2,3,5,6,2,obojeno zelenom bojom, površine 25 m2 i unutar točaka 7,8,9,10,7, obojeno crvenom bojom, površine 1,5 m2, u Skici izmjere od 25.11.2014. godine, koja Skica predstavlja sastavni dio Nalaz i mišljenja sudskog vještaka Ivice Marinovića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju Sinj [adresa] od 26.11.2014. godine, a koja Skica izmjere i Nalaz i mišljenje se smatraju sastavnim dijelom izreke ove presude.

2) Ovlašćuju se tužitelji ad 1) i ad 2) temeljem ove presude da provedu parcelaciju nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], na način da se izdvoji fizički i geometrijski točno određeni realni dio nekretnine označene kao čest. zgr. [katastarska čestica], Z. U. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina] i to baš u onaj dio koji se nalazi unutar točaka 2,3,5,6,2, obojeno zelenom bojom, površine 25 m2 i unutar točaka 7,8,9,10,7, obojeno crvenom bojom, površine 1,5 m2 u Skici izmjere od 25.11.2014. godine koja Skica predstavlja sastavni dio Nalaz i mišljenja sudskog vještaka Ivice Marinovića, stalnog sudskog vještaka za geodeziju Sinj [adresa] od 26.11.2014. godine, a koja Skica i Nalaz se smatra sastavnim dijelom izreke ove presude.

3) Ovlašćuju se tužitelji ad. 1.) i ad. 2.) temeljem ove presude i prijemnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija čest. zgr. [katastarska čestica], [katastarska čestica], k. o. [katastarska općina], u zemljišnim knjigama suda izvršiti uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestici nastaloj tim prijavnim listom na ime svakog tužitelja u cijelosti za ½ dijela uz istodobno brisanje tog prava sa imena tuženika UE ud. Ć, [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj].“

2. U točki II. prvostupanjske presude odbijen je kao neosnovan protutužbeni zahtjev tužene UE koji glasi:

„Utvrđuje se da je UE ud. Ć iz [adresa], vlasnica i 20/5040 dijela čest. zgr. [katastarska čestica], [katastarska čestica] K. O. [katastarska općina], pa je sukladno tome ovlaštena zatražiti i postići uknjižbu i navedenog dijela predmetne nekretnine u Zemljišnoj knjizi ovog suda na svoje ime, uz istodobno brisanje tog prava s imena ĆE i BE, te su isti dužni UE naknaditi troškove, sve u roku od 15 dana i pod prijetnjom ovrhe.“

3. U točki III. izreke prvostupanjske presude naloženo je tuženoj nadoknaditi tužiteljima trošak postupka u iznosu od 18.025,00 kn sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od donošenja prvostupanjske presude pa do isplate.

4. Protiv navedene presude žalbu podnosi tužena zbog svih žalbenih razloga propisanih odredbom čl. 353. st. 1. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" br. 53/91., 91/92., 112/99., 129/00., 88/01., 117/03., 88/05., 2/07.,96/08., 84/08., 123/08., 57/11., 148/11. - službeni pročišćeni tekst, 25/13., 89/14., 70/19., 80/22., 114/22., 155/23., dalje ZPP).

5. Tužena predlaže uvaženje žalbe uz naknadu joj troškova žalbenog postupka.

6. Prvo i drugo tužitelji u odgovoru na žalbu osporavaju osnovanost žalbenih razloga te predlažu da se žalba tužene kao neosnovana odbije uz naknadu im troškova sastava odgovora na žalbu.

7. Žalba tužene nije osnovana.

8. Predmet spora je zahtjev prvo i drugo tužitelja za utvrđenjem njihova prava vlasništva svakog u ½ dijela na točno fizički i geometrijski određenom dijelu nekretnine u zemljišnoj knjizi označene kao k. č. br. [katastarska čestica] i to onom koji je u nalazu i mišljenju sudskog vještaka označen unutar točaka 2,3,5,6,2, obojeno zelenom bojom, površine 25 m2 i unutar točaka 7,8,9,10,7, obojeno crvenom bojom, površine 1,5 m2, u Skici izmjere vještaka od 25. studenog 2014. koja Skica predstavlja sastavni dio Nalaz i mišljenja vještaka uz zahtjev da su ovlašteni temeljem presude ishoditi provedbu parcelacije nekretnine na način da se izdvoji fizički i geometrijski naprijed navedeni točno određeni realni dio nekretnine uz ovlaštenje tužiteljima da temeljem presude i prijemnog lista temeljem kojeg će se provesti parcelacija u zemljišnoj knjizi izvrše uknjižbu prava vlasništva na novoformiranoj čestice sve na način pobliže naznačen u točki I. izreke te protutužbeni zahtjev tužene za utvrđenjem da je vlasnica 20/5040 dijela k. č. br. [katastarska čestica] upisane u zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] uz ovlaštenja upisa takvog svog prava u zemljišnoj knjizi te istodobno brisanje toga prava s imena prvo i drugo tužitelja.

9. Prvostupanjski sud po provedenom postupku utvrđuje;

-da su u zemljišnoj knjizi stranke upisane kao suvlasnici k. č. br. [katastarska čestica],

- da je upis tužene kao suvlasnice na toj nekretnini u zemljišnoj knjizi izvršen temeljem pravomoćne presude donesene u postupku kojeg je u listopadu 2010. inicirala tužena pred prvostupanjskim sudom pod posl.br. P-860/10 u odnosnu na tada upisanih trinaest suvlasnika nekretnine u kojem postupku je ishodila pravomoćnu presudu kojom je utvrđeno da je samovlasnica iste u odnosu na sve u tom postupku tužene izuzev u odnosu na TE glede kojeg je povukla tužbu,

- da su u ovom postupku tužitelji pred prvostupanjski sudom u siječnju 2015. pokrenuli parnici pod posl.br. P-3540/2015 u odnosu na TE kao u zemljišnoj knjizi upisanog suvlasnika prijeporne nekretnine u 20/5040 suvlasničkog dijela u kojem postupku je pravomoćno utvrđeno da su tužitelji vlasnici suvlasničkog dijela istog na prijepornoj nekretnini k. č. br. [katastarska čestica] iz zk. ul. [broj ZK uloška] k. o. [katastarska općina] a u kojem postupku su tvrdili da su stvarni vlasnici dijela ove nekretnine koja se nalazi ispred kuće tužitelja smještene na k. č. br. [katastarska čestica],

- da je temeljem navedene presude u zemljišnoj knjizi izvršen upisa prava suvlasništva prvo i drugo tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica],

- da tužitelji u ovom postupku spram tužene zahtijevaju utvrđenje da su isključivi vlasnici fizički i geometrijski točno određenog dijela k. č. br. [katastarska čestica] i to onog dijela koji je u Skici nalaza i mišljenja vještaka geodetske struke izrađenog za potrebe ovog postupka označen unutar točaka 2,3,5,6,2 te obojen zelenom bojom, površine 25 m2 i unutar točaka 7,8,9,10,7, obojeno crvenom bojom, površine 1,5 m2,

- da navedena prijeporna površina u naravi predstavlja prostor neposredno ispred ulaza u objekt tužitelja koja se nalazi na k. č. br. [katastarska čestica],

- da tužitelji tvrde da su stvarni vlasnici ovog prostora neovisno o stanju upisa u zemljišnoj knjizi budući da se računajući i posjed njihovih prednika nalaze u dugogodišnjem posjedu istog postojanje kojeg prava tužena osporava tvrdnjom da tužiteljima ne pripadaju nikakva vlasnička prava na prijepornom dijelu izuzev prava služnosti u svrhu pristupa njihovom objektu na k. č. br. [katastarska čestica],

- da prema očitovanju sudskog vještaka geodetske struke proizlazi da utuženi prostor koji je na Skici nalaza i mišljenja vještaka označen zelenom i narančastom bojom ni u kakvo smislu ne služi objektu tužene nalazećem na č. zgr. [katastarska čestica] već služi kao ulaz u objekt tužitelja na k. č. br. [katastarska čestica] pa kako je na licu mjesta u vrijeme provođenja očevida zatečen kolac, pdzidić i zaravnati teren ispred vrata koji služi kao ulaz u prizemlje objekta tužitelja zaključuje da je isto dvorište objekta tužitelja k. č. zgr. [katastarska čestica].

10. Ocjenom iskaza u postupku saslušanih svjedoka VE, AE, ĆEF, VE, ŽE, ŠE, ZE, i JE kao i iskaza prvo tužiteljice koje kao vjerodostojne prihvaća nasuprot iskazu tužene i svjedokinje GE prvostupanjski sud utvrđuje kako je objekt tužitelja na k. č. [katastarska čestica] bio u funkciji nekad kuće potom štale u funkciji koje da se je isključivo obitelj tužitelja koristila prijepornim prostorom neposredno ispred ulaza u isti pri čemu svjedoci potvrđuju i postojanje krušne peći čiji su ostaci i danas vidljivi na licu mjesta.

11. Obrazlaže prvostupanjski sud da prema iskazima saslušanih svjedoka proizlazi da je uobičajeno i normalno u zaseoku da ispred kuća te objekata postoji pridvraće a to da je u konkretnom slučaju prostor koji se nalazi neposredno ispred objekta tužitelja temeljem čega smatraju da se radi o prostoru koji je od onoga tko je vlasnik kuće. Utvrđuje prvostupanjski sud da iz iskaza saslušane svjedokinje ĆEF proizlazi da je unutar njihove obitelji 1991. izvršena podjela temeljem koje je polovina objekta na k. č. br. [katastarska čestica] koji se je po njihovim prednicima koristio u funkciji štale pripala prvo tužitelju a polovica drugo tužiteljici te da je pridvraće tog objekta pripadalo istom dok je ostatak prostora bio zajednički obor koji je služio svim mještanima zaseoka za okretanje karovima, poslije vozilima te da niti tužena niti njezini prednici nikada nisu branili korištenje spornog prostora pri čemu da i prema iskazu svjedoka VE pok. Ć, djevera tužene proizlazi da sporni prostor u Skici nalaza i mišljenja vještaka označen zeleno-narančastom bojom predstavlja sastavni dio objekta tužitelja. Nadalje prvostupanjski sud poklanja vjeru iskazu tužiteljice u pogledu načina posjedovanja spornog prostora za razliku od iskaza tužene EE čiji iskaz cijeni nevjerodostojnim te u suprotnosti sa stanjem lica mjesta utvrđenom na provedenom očevidu na kojem da je i po neposrednom opažanju suda utvrđeno stanje koje se podudara sa iskazima svjedoka, Skicom lica mjesta te dodatnim pojašnjenjem stalnog sudskog vještaka.

12. Slijedom naprijed iznijetog a polazeći od činjenice da je prijepor bar od 1991. pa nadalje od kada je obavljena dioba unutar obitelji prednika tužitelja u posjedu tužitelja, da su u posjedu prijepora bili i prednici tužitelja te istog koristili u funkciji pridvraća, posjed kojih je na istom bio neometan, pa polazeći od toga da i sama tužena u dijelu svog iskaza potvrđuje da je na spornom prostoru postojala žičana ograda koju je postavio suprug tužiteljice, iz razloga jer su na istom držali kokoši i perad, te da nikada od tužene nije tražena bilo kakva suglasnost za korištenje istog to prvostupanjski sud zaključuje da su tužitelji stvarni vlasnici prijepornog dijela k. č. br. [katastarska čestica] budući se u samostalnom poštenom posjedu istog nalaze u razdoblju dužem od dvadeset godina kojeg zakon propisuje za stjecanje prava vlasništva dosjelošću pa pozivom na odredbu čl. 159.st.. 3. Zakona o vlasništvu i drugim stvarnim pravima ("Narodne novine" br. 91/96., 68/98., 137/99., 22/00., 73/00., 114/01., 79/06., 141/06., 146/08., 38/09., 153/09., 90/10., 143/12., 94/17. - službeni pročišćeni tekst, 152/14., 81/15. - službeni pročišćeni tekst, dalje ZV) kao osnovan prihvaća tužbeni zahtjev tužiteljice te odlučuje kao u točki I. izreke presude.

13. Kako utvrđuje da prijepor kao prostor dvorišta neposredno ispred objekta tužitelja predstavlja stvarno vlasništvo istih u isključivom posjedu tužitelja a prethodno njihovih prednika te da tužena unatoč stanju upisa nije u posjedu istoga niti su u posjedu istog bili njeni prednici to zaključuje da tuženoj ne pripada vlasništvo k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti pa kao neosnovan odbija protutužbeni zahtjev tužiteljice te odlučuje kao u točki II. izreke.

14. Odluku o parničnom trošku sadržanu u točki III. izreke prvostupanjski sud temelji na odredbi čl. 154.st.1. ZPP-a te tuženu koja je izgubila parnicu obvezuje na naknadu parničnog troška tužiteljima prema Tarifi o nagradama i naknadi troškova za rad odvjetnika ("Narodne novine" br. 142/12., 103/14., 118/14., 107/15., 37/22., 126/22., dalje Tarifa).

15. Ispitujući pobijanu presudu i postupak koji joj je prethodio prvostupanjski sud nije počinio niti jednu bitnu povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354. st. 2. toč. 2., 4., 8.,9.,13. i 14. ZPP-a na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti (čl. 365 st. ZPP).

16. Neosnovano tužena žalbom upire na počinjenje bitne povrede iz odredbe čl. 354.st.2.t.8. ZPP-a tvrdnjom da u ovom postupku na pasivnoj strani nisu obuhvaćeni svi suvlasnici nekretnine koji kao suparničari čine jednu parničnu stranku. Ovo iz razloga jer prema stanju spisa proizlazi da su u konačnosti kao suvlasnici prijeporne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u zemljišnoj knjizi upisani prvo i drugo tužitelji u 20/5040 dijela te tužena u 5020/5040, upis suvlasništva kojih je izvršen temeljem pravomoćnih presuda donesenih u postupcima koje su stranke ovog spora inicirale pred prvostupanjskim sudom u odnosu na treće osobe , tada upisane kao suvlasnike iste i to tužena pod posl.br. P-860/10 a tužitelji pod posl.br. P-3540/15.

17. Kako izuzev stranka druge osobe nisu upisane kao suvlasnice prijepora a kako tužitelji u ovoj pravnoj stvari u odnosu na tuženu kao upisanu suvlasnicu nekretnine konačno zahtijevaju utvrđenje prava vlasništva točno određenog realnog dijela iste to su pobijanom presudom sukladno tužbenom zahtjevu tužitelja, protivno žalbenim navodima tužene, obuhvaćene sve osobe koje su kao suvlasnici prijepora upisane u zemljišnoj knjizi pa u donošenju pobijane presude te odlučivanju o tužbenom zahtjevu tužitelja u ovom postupku nije povrijeđeno pravilo o stranačkoj sposobnosti niti je počinjena bitna povreda odredaba parničnog postupka iz odredbe čl. 354.st.2.t.8. ZPP-a.

18. Žalbeni navodi tužene kojima se upire na nepravilnost postupanja u parnici posl.br. P- 3540/15 koju su pred prvostupanjskim sudom vodili tužitelji naspram tada upisanog suvlasnika prijeporne nekretnine TE a sve u pogledu označavanja osoba tuženika obzirom na u vrijeme iniciranja te parnica stanje upisa i sadržaj tužbenog zahtjeva nije od utjecaja na pravilnost i zakonitost pobijane odluke.

19. Ovo iz razloga jer niti tužena niti sud u ovoj parnici s obzirom na učinke pravomoćnosti donesene odluke ne mogu preispitivati pravilnost iste time da tužena konačno kao osoba koja u istom nije imala položaj stranke učincima iste nije niti vezana kao što tužitelji nisu vezani utvrđenjima iz postupka koji se je pred prvostupanjskim sudom vodio pod posl.br. P-860/10 u kojem je donesena presuda kojim je tužiteljica utvrđena suvlasnicom prijeporne nekretnine te temeljem koje je ishodila upis u zemljišnoj knjizi a u kojem postupku tužitelji nisu imali položaj stranke pa neosnovano tužena žalbom upire na sadržaj u tom postupku donesene presude te procesno ponašanje u tom postupku tuženih osoba.

20. Neosnovani su i žalbeni navodi tužene da je prvostupanjski sud počinio bitnu povredu odredaba parničnog postupka iz čl. 354.st.2.t.11. ZPP -a. Suprotno žalbenim navodima pobijana presuda sadrži jasne i valjane razloge o svim odlučnim činjenicama koje imaju podlogu u izvedenim dokazima . Presuda nije nerazumljiva, sadrži razloge o odlučnim činjenicama te se može ispitati.

21. Protivno žalbenim navodima tužene nije počinjena ni bitna povreda iz čl. 354. st. 1. u svezi čl. 8. ZPP-a jer je prvostupanjski sud cijenio provedene dokaze sukladno navedenoj odredbi a izvedeni zaključi suda nisu protivni stanju spisa te sadržaju izvedenih dokaza, temeljem kojih prvostupanjski sud utvrđuje odlučne činjenice.

22. Na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev prvo i drugo tužitelja kao osnovan prihvatio a protutužbeni zahtjev tužene odbio pa nisu ostvareni ni žalbeni razlozi iz odredbe čl. 353. st.1.t.2.i 3. ZPP-a.

23. Neosnovano tužena sadržajem žalbe smatra da prvostupanjski sud nije izvršio cjelovitu ocjenu provedenih dokaza, te da je iz iskaza svjedoka izveo nepravilan zaključak o osnovanosti tužbenog zahtjeva tužitelja.

24. Na žalbene navode tuženika valja istaći da je pravo na ocjenu dokaza pridržano za prvostupanjski sud koji je proveo ocjenu izvedenih dokaza shodno odredbi članka 8. ZPP-a. Ovome sudu u cijelosti su prihvatljivi razlozi zbog kojih prvostupanjski sud prihvaća iskaze svjedoka VE, AE, ĆEF, VE, ŽE, ŠE, ZE, i JE kao i iskaza prvo tužiteljice na temelju kojih utvrđuje činjenice odlučne za donošenje odluke o tužbenom zahtjevu tužitelja pri čemu tužena sadržajem žalbe iznosi svoje viđenje činjenica i rezultata izvedenih dokaza, očito uslijed nezadovoljstva ocjenama i zaključcima prvostupanjskog suda.

25. Ovaj sud, suprotno žalbenim razlozima tužene smatra da je prvostupanjski sud pobijanu presudu utemeljio na valjanim zaključcima o odlučnim činjenicama pri čemu odluka prvostupanjskog suda ima uporište u rezultatima dokaznog postupka koje tužena u žalbi bezuspješno pokušava dovesti u pitanja . Protivno žalbenim navodima rezultat provedenog dokaznog postupka ukazuju na pravilnost zaključka prvostupanjskog suda o ispunjenosti pretpostavki na strani tužitelja za sjecanje prijepora u vlasništvo dosjelošću te ispunjenje zakonom propisane kvalitete i vrijeme trajanja posjeda ta stjecanje istog u vlasništvo po samom zakonu.

26. Suprotno žalbenim navodima tužene iskazi saslušanih svjedoka ŽE, ZE, ŠE, CE i VE i po shvaćanju ovoga suda ukazuju na vršenje posjeda od strane tužitelja i njihovih prednika na prijeporu te njegova korištenja kao „pridvraća“ objekta nekad kuće danas štale u njihovu vlasništvu te kao takvog dijela zemljišta koji pripada objektu tužitelja i koji služi isključivo upotrebi istog sve u posjedu tužitelja i njihovih prednika pri čemu neosnovano žalbom upire da je prvostupanjski sud iskaz u postupku saslušane svjedokinje ĆEF cijenio izvan konteksta danog iskaza. Ovo iz razlog jer iz zapisnika o njezinom saslušanju proizlazi da izričito upitana glede prijepora (dijela k. č. br. [katastarska čestica] na skici lica mjesta označeno zelenom i naračastvo bojom) navela da je samo pridvraće moralo pripadati kući a ostatak zemljišta kao zajednički obor da su koristili i drugi mještani, pa cijeneći iskaz navedene svjedokinje u kontekstu drugih saslušanih svjedoka te stanja zatečenog na licu mjesta gdje su na dijelu prijepora zetečeni i ostaci krušne peći te činjenica da prijepor u naravi predstavlja prostor neposredno ispred ulaza u objekt tužitelja u odnosu na kojeg i vještak geodetske struke ukazuje da služi kao dvorište istog to pravilno prvostupanjski sud zaključuje da se radi o zemljištu koje u funkcionalnom smislu služi samoj uporabi objekta tužitelja te da su tužitelji u odnosu na isti stekli pravo vlasništva dosjelošću jer se u samostalnom poštenom posjedu istog nalaze u razdoblju dužem od dvadeset godina u posjedu kojeg su bili i njihovi prednici pri čemu su neutemeljeni žalbeni navodi tužene da saslušani svjedoci činjenično govor o izvršavanju prava služnosti tužitelja i njihovih prednika u odnosu na predmet spora budući njihovi iskazi protivno navodima iste upućuju da sporni prostor kao „pridvraće“ pripada objektu tužitelja.

27. Stoga pravilno prvostupanjski sud temeljem iskaza naprijed saslušanih saslušanih utvrđuje da su na strani tužitelja ispunjene pretpostavke za stjecanje prava vlasništva dosjelošću te pravilno zaključuje da su tužitelji prijepor stekli u vlasništvo po samom zakonu dosjelošću budući su osobno u samostalnom i poštenom posjedu prijepora od 1991. kada je unutar njihove obitelji izvršena dioba temeljem koje im je pripala u vlasništvo nekad kuća danas štala u odnosu na koju je prijepor „pridvraće,“ prostor neposredno ispred ulaznih vrata objekta tužitelja isključivo u funkciji njihova objekta i u njihovom posjedu, kojeg su isključivo posjedovali i njihovi prednici, pa je pravilna zaključak prvostupanjskog suda da su tužitelji do do podnošenja tužbe u ovoj pravnoj stvari ( tužba podnesena 19. ožujka 2013.) na prijeporu stekli pravo vlasništva dosjelošću jer se u samostalnom i poštenom posjedu istog nalaze u razdoblju dužem od 20 godina koji je odredbom čl. 159.st.3. ZV-a propisan za stjecanje prava vlasništva dosjelošću.

28. Tužitelji posjed prijepora nisu stekli silom, prijevarom ili zlouporabom povjerenja već od svojih prednika te su u odnosu na prijepor posjed nastavili vršiti način kako su to činili i njihovi prednici, posjedovanje istog u funkciji „pridvraća“ dvorišta objekta kojeg su vlasnici. pa su kao samostalni i pošteni posjednici prijepora na istom stekli pravo vlasništva dosjelošću.

29.Na žalbene navode tužene valja istaći da se poštenje posjeda sukladno odredbi čl. 18. ZV-a pretpostavlja te tko tvrdi suprotno treba to i dokazati u čemu tužena u ovom postupku nije uspjela, time da iskazi u postupku saslušanih svjedoka na kojima prvostupanjski sud temelji odluku upravo ukazuje na poštenje posjeda prvo i drugo tužitelja i njihovih prednika u situaciji kao što je konkretna iz koje proizlazi da su i prednici tužitelja a nastavno tužitelji ponašali kao vlasnici prijepora te istog držali u isključivom posjedu u funkciji objekta kojeg su vlasnici neovisno o ostatku površine ove nekretnine a što ukazuje na činjenicu nesklada između stvarnog stanja posjeda i vlasništva u odnosu na ono upisano u zemljišnoj knjizi.

30. Kako je u postupku utvrđeno da se tužena ne nalazi u posjedu prijeporne nekretnine k. č. br. [katastarska čestica] u cijelosti jer se ne nalazi u posjedu prijepora koji u naravi predstavlja pridvraće kuće tužitelja, niti joj unatoč stanju upisa pripada pravo vlasništva na ovom realnom dijelu nekretnine to slijedi da tužena nije vlasnica ove nekretnine u cijelosti pa je pravilno prvostupanjski sud kao neosnovan odbio protutužbeni zahtjev iste za utvrđenjem njezina prava vlasništva na u zemljišnoj knjizi upisanom suvlasničkom dijelu tužitelja.

31. Slijedom svega naprijed iznijetog pravilno je prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo kada je tužbeni zahtjev tužitelja prihvatio a protutužbeni zahtjev tužene kao neosnovan odbio.

32. Obzirom su tužitelji uspjeli u parnici pravilno je prvostupanjski sud primjenom odredbe čl.154. st.1. ZPP-a obvezao tuženu na naknadu parničnog troška tužiteljima te pravilno odlučio kao u točki III. izreke prvostupanjske presude pri čemu tužena i ne iznose određene razloge zbog kojih odluka o parničnom trošku ne bi bila pravilna a ovaj sud po službenoj dužnosti ne pazi na pravilnu primjenu materijalnog prava u odluci o troškovima postupka ( čl. 365.st.2. ZPP-a).

33. Slijedom naprijed iznijetog primjenom odredbe čl. 368 st. 1. ZPP -a žalbu tužene kao neosnovanu valjalo je odbiti te prvostupanjsku presudu potvrditi i odlučiti kao u točki I. izreke ove odluke.

34. Tužena nije uspjela s žalbom pa joj ne pripada pravo na naknadu troška žalbenog postupka slijedom čega je temeljem odredbe čl. 166.st.1. ZPP -a odlučeno kao u točki II. izreke.

35. Isto tako kao neosnovan pozivom na odredbu čl. 155. st. 1. ZPP-a u svezi s čl. 166.st.1. ZPP-a odbijen je i zahtjev tužitelja za naknadu troška odgovora na žalbu budući sastav istog nije bio potreban za vođenje parnice.

U Rijeci, 31. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Filka Pejković