Republika Hrvatska

Županijski sud u Zagrebu

Trg Nikole Šubića Zrinskog 5

Poslovni broj Gž Ovr-115/2023-2

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

R J E Š E N J E

Županijski sud u Zagrebu, kao sud drugog stupnja, po sutkinji toga suda Vesni Žulj, sucu pojedincu, u pravnoj stvari ovrhovoditelja TERRA JCB, PODJETJE ZA GRADBENE, KOMERCIALNE IN FINANČNE STORITVE d.o.o., Slovenija, Ljubljana - črnuče, Brnčičeva Ulica 29a, OIB: 09182807275, kojeg zastupa punomoćnica Ljiljana Maravić-Pirš, odvjetnica u Zagrebu, Kneza Branimira 5, protiv ovršenika NISKOGRADNJA DONJI JALŠEVEC d.o.o., Zagreb, Branovečka cesta 210, OIB: 72285073799, kojeg zastupa punomoćnik Vinko Arelić, odvjetnik u Zagrebu, Zagrebačka cesta 195, radi ovrhe, odlučujući o žalbi ovršenika protiv rješenja o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-eu-12/2020 od 20. siječnja 2021., i žalbi ovršenika protiv rješenja Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-eu-12/2020-46 od 17. studenoga 2022., dana 31. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

I. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje o ovrsi Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-eu-12/2020 od 20. siječnja 2021.

II. Odbija se kao neosnovana žalba ovršenika i potvrđuje rješenje Općinskog građanskog suda u Zagrebu, poslovni broj Ovr-eu-12/2020-46 od 17. studenoga 2022.

III. Odbija se kao neosnovan zahtjev ovršenika za nadoknadu troškova žalbe od 20. siječnja 2022.

IV. Odbijaju se kao neosnovani zahtjevi ovrhovoditelja za nadoknadu troškova odgovora na žalbu od 28. siječnja 2022. i 13. prosinca 2022.

Obrazloženje

1. Rješenjem o ovrsi suda prvog stupnja određena je predložena ovrha na pokretninama ovršenika radi namirenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 7.655,44 eura s pripadajućim zateznim kamatama te su ovrhovoditelju dosuđeni troškovi ovrhe u iznosu od 1.966,25 kn /260,97 eura[1] .

2. Rješenje o ovrsi suda prvog stupnja pobija žalbom ovršenik zbog žalbenih razloga bitne povrede odredaba postupka, pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja i pogrešne primjene materijalnog prava te predlaže drugostupanjskom sudu uvažiti žalbu, ukinuti pobijano rješenje i dopustiti odgodu ovrhe, podredno ukinuti pobijano rješenje i odbaciti prijedlog za ovrhu. Traži nadoknadu troškova žalbe.

3. U odgovoru na žalbu ovrhovoditelj osporava sve žalbene navode ovršenika te predlaže odbaciti žalbu kao nepravovremenu, podredno odbiti žalbu ovršenika kao neosnovanu u cijelosti, uz nadoknadu troškova odgovora na žalbu.

4. Žalbe su neosnovane.

5. Sud prvog stupnja je, na temelju Potvrde o sudskoj odluci u građanskim i trgovačkim stvarima iz članka 53. Uredbe (EU) br. 1215/2012 Europskog parlamenta i Vijeća od 12. prosinca 2012. o sudskoj nadležnosti, priznavanju i izvršenju sudskih odluka u građanskim trgovačkim stvarima (SL 2012., L 351, str. 1. , SL, posebno izdanje na hrvatskom jeziku, poglavlje 19., svezak 11., str. 289., dalje: Uredba br. 1215/2012), potvrde o Europskom nalogu za izvršenje- sudske odluke Okružnog suda u Ljubljani od 23. lipnja 2020. , izdane na temelju presude zbog izostanka i rješenja Okružnog suda u Ljubljani poslovni broj Pg 1317/2018 od 25. rujna 2019, koja je pravomoćna i ovršna 4. studenoga 2019., odredio predloženu ovrhu na pokretninama ovršenika, a radi prisilnog ostvarenja novčane tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 7.655,44 eura na ime glavnice, kamate na iznos glavnice te trošak ovrhe u iznosu od 1.966,25 kn/260.97 eura.

6. Polazeći od utvrđenja da je u postupku posl. broj Ovr-eu-9/2020 dana 15. veljače 2021. u cijelosti podmirena glavnica tražbine ovrhovoditelja, kao i pripadajuće kamate na glavnicu (dopis od 6. srpnja 2022. Financijske agencije - specifikacija izvršenja osnove za plaćanje Ovr-eu-9/2020, list 173 i 174 spisa predmeta), te da je podneskom od 9. rujna 2022. ovrhovoditelj potvrdio da je njegova tražbina dijelom podmirena, no da je nepodmiren ostao trošak ove ovrhe određen u rješenju o ovrsi, kao i naknadno nastali trošak provedbe ovrhe, sud prvog stupnja je primjenom odredbe članka 40. stavka 2. i 4. Ovršnog zakona ("Narodne novine", br.112/2012., 25/2013., 93/2014., 73/2017., 131/2020., 114/2022. - dalje: OZ), obustavio ovrhu za dio tražbine za koji je ovrhovoditelj potvrdio da je podmiren.

7. Ovršenik je uz žalbu protiv rješenja o ovrsi. 20. siječnja 2022. podnio i prijedlog za ograničavanje ovrhe u smislu članka 5. stavka 2. OZ i prijedlog za odgodu ovrhe.

8. Prema odredbi članka 5. stavka 2. OZ, ako je predloženo više sredstava ili više predmeta ovrhe, odnosno osiguranja, sud će, na prijedlog ovršenika, odnosno protivnika osiguranja, ograničiti ovrhu, odnosno osiguranje samo na neka od tih sredstava, odnosno predmeta, ako su dovoljni za ostvarenje ili osiguranje tražbine.

9. U konkretnom slučaju, utvrđeno je da je u predmetima Ovr-eu-12/2020 (ovaj predmet) i Ovr-eu-9/2020 određena ovrha na dva različita predmeta ovrhe (na pokretninama u ovom predmetu i novčanim sredstvima u predmetu Ovr-9/2020), a radi namirenja djelomično identičnih tražbina, da se tražbina koja je identična u oba predmeta odnosi na potraživanje isplate glavnice u iznosu od 7.655,44 eura te na kamate tekuće na tu glavnicu, da se ostatak ovršnog zahtjeva u tim predmetima odnosi na trošak ovrhe koji predstavlja dvije različite tražbine - trošak ovrhe u predmetu Ovr- eu-12/2020 i trošak ovrhe u predmetu Ovr-eu-9/2020.

10. Budući da je sud prvog stupnja obustavio ovrhu u odnosu na tražbinu koja je zajednička predmetima Ovr-eu-12/2020 i Ovr-eu-9/2020 te je nastavljen postupak ovrhe dalje radi naplate tražbine koja se odnosi isključivo na ovaj postupak (trošak ove ovrhe, posl. broj Ovr-eu-12/2020), zbog čega je prijedlog ovršenika da se provedba ovrhe ograniči na novčana sredstva ovršenika, odbio kao neosnovan.

11. Nadalje, polazeći od utvrđenja da je u konkretnom postupku ovršenik podnio žalbu protiv rješenja kojim je određena ovrha na njegovim pokretninama , sud prvog stupnja je ocijenio da je time ispunjen jedan kumulativni uvjet za odgodu ovrhe, naveden u članku 65. stavku 1. OZ, no da ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, niti da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.

12. Sud prvog stupnja je istaknuo da ovršenik u prijedlogu za odgodu u odnosu na navedeni kumulativni uvjet navodi da bi mu zapljena strojeva koji su mu nužni za poslovanje onemogućila ikakvo poslovanje te radi toga i onemogućila ostvarivanje prihoda i isplatu plaća zaposlenicima, a što predstavlja nenadoknadivu štetu.

12.1. U odnosu na navedeno sud je prije svega istaknuo da je nepodmiren ostao samo manji dio tražbine ovrhovoditelja te da je ovršenik ovlašten nakon izrade pljenidbenog popisa predložiti ograničenje ovrhe samo na pokretninama čija je vrijednost dovoljna za namirenje preostale tražbine. Pored toga, prema ocjeni suda prvog stupnja kada se ispituje i ocjenjuje vjerojatnost da bi provođenjem ovrhe ovršenik trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, težište ispitivanja treba usmjeriti u prvom redu na imovinske prilike ovrhovoditelja i mogućnost ovršenika da u postupku protuovrhe namiri svoju tražbinu od ovrhovoditelja. Sud je istaknuo kako nesporna činjenica da ovršenicima provedbom ovrhe po prirodi stvari uobičajeno nastaje određena šteta, najčešće u vidu umanjenja imovine, istu štetu samu po sebi nije moguće promatrati kao nenadoknadivu ili teško naknadivu štetu u smislu članka 61. OZ Usvajanjem takvog shvaćanja povrijedilo bi se pravo ovrhovoditelja da na zakonit i brz način ostvari svoje pravo koje je već prethodno utvrđeno ovršnom ispravom donesenom u zakonom propisanom postupku, odnosno na zakonom propisan način. Iz toga razloga, shvaćanje j suda da nesporne tegobe koje će ovršeniku nastati uslijed provedbe ovrhe ne mogu pogađati ovrhovoditelja u ostvarenju prava u ovršnom postupku te iste mogu predstavljati nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu u smislu odredbe članka 61. stavka 1. OZ, isključivo ako bi ovršenik u prijedlogu za odgodu učinio vjerojatnim da nakon provedbe ovrhe ne bi u postupku protuovrhe mogao namiriti svoju tražbinu od ovrhovoditelja.

12.2. Sud prvog stupnja je ocijenio kako ovršenik u prijedlogu za odgodu nije naveo okolnosti iz kojih proizlazi da ovršenik protiv ovrhovoditelja ne bi mogao ostvari pravo na povrat ukoliko bi bila usvojena žalba ovršenika ili bi u posebnom postupku bilo utvrđeno da je predmetna ovrha nedopuštena.

12.3. Na temelju svega navedenog sud je ocijenio kako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe ovršeniku ili drugim osobama nastala šteta koja se može smatrati teško naknadivom ili nenadoknadivom, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, zbog čega nije ispunjen jedan od kumulativnih uvjeta za odgodu propisanih člankom 65. OZ, za odgodu ovrhe, slijedom čega je ovršenikov prijedlog za odgodu ovrhe, odbio kao neosnovan..

13. Ispitujući pobijano rješenje o ovrsi u granicama razloga navedenih u žalbi, pazeći po službenoj dužnosti na žalbene razloge propisane odredbom članka 50. stavka 5. OZ, kao i na pravilnu primjenu materijalnog prava te na bitne povrede odredaba postupka iz odredbe čanka. 354. stavka 2. Zakona o parničnom postupku („Narodne novine“, br. 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 2/2007., 84/2008., 123/2008., 57/2011., 148/2011. – pročišćeni tekst, 25/2013., 89/2014., 70/2019., 80/2022., 114/2022. - dalje: ZPP), na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti na temelju odredbe članka 365. stavka 2. ZPP, u vezi s člankom 21. stavkom 1. OZ. ovaj sud je utvrdio da sud prvog stupnja nije počinio bitne povrede ovršnog postupka koji žalbeni razlog ističe ovršenik u žalbi.

14. Iz podataka u spisu predmeta proizlazi da je rješenje o ovrsi dostavljeno ovršeniku putem punomoćnika odvjetnika koji je zaprimio rješenje o ovrsi 13. siječnja 2022., čime je dostava izvršena u skladu s odredbom članka 138. stavka 1. ZPP, u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ. Naime, predmet Ovr-eu- 12/2020 formiran je nakon izdvajanja iz predmeta Ovr-eu-9/2020 na temelju zaključka kojim je razdvojen postupak između istih stranaka radi ostvarenja predmetne novčane tražbine ovrhovoditelja na različitim predmetima ovrhe i različitim sredstvima, a u kojem postupcima stranke zastupaju isti punomoćnici. Ovršenik je pravodobno izjavio žalbu protiv rješenja o ovrsi, nakon zaprimanja rješenja o ovrsi putem punomoćnika. Stoga nije ostvarena bitna povreda odredaba postupka propisana odredbom članka 354. stavka 2. točke 6. ZPP, u vezi odredbe članka 21. stavka 1. OZ, na koju povredu sadržajno upire ovršenik u žalbi protiv rješenja o ovrsi.

15. Ovrhovoditelj može zahtijevati ovrhu radi ostvarenja iste tražbine na više različiti predmeta ovrhe i s različitim sredstvima ovrhe, slijedom čega su žalbeni navodi ovršenika, neosnovani. Okolnost što je rješenje o ovrsi poslovni broj Ovr-eu-9/2020 nepravomoćno (izjavljena je žalba) nije od utjecaja na zakonitost i pravilnost pobijanog rješenja o ovrsi u ovom predmetu, a koji je, kako je prethodno navedeno formiran nakon razdvajanja ovršnih postupaka na pokretninama i novčanoj tražbini ovršenika. Slijedom navedenog, nije ostvarena niti bitna povreda odredaba postupka iz odredbe članka 354. stavka 2. točke 9. ZPP, u vezi s odredbom članka 21. stavka 1. OZ, na koju povredu sadržajno upire ovršenik u žalbi.

16. Polazeći od utvrđenja da je u postupku posl. broj Ovr-eu-9/2020, dana 15. veljače 2021. u cijelosti podmirena glavnica tražbine ovrhovoditelja, kao i pripadajuće kamate na glavnicu te da je podneskom od 9. rujna 2022. ovrhovoditelj potvrdio da je njegova tražbina dijelom podmirena, no da je nepodmiren ostao trošak ove ovrhe određen u rješenju o ovrsi, kao i naknadno nastali trošak provedbe ovrhe, sud prvog stupnja je primjenom odredbe članka 40. stavka 2. i 4. OZ, pravilno obustavio ovrhu za dio tražbine za koji je ovrhovoditelj potvrdio da je podmiren.

17. Nadalje, budući da je sud prvog stupnja obustavio ovrhu u odnosu na tražbinu koja je zajednička predmetima Ovr-eu-12/2020 i Ovr-eu-9/2020 te je nastavljen postupak ovrhe dalje radi naplate tražbine koja se odnosi isključivo na ovaj postupak (trošak ove ovrhe, posl. broj Ovr-eu-12/2020), sud prvog stupnja pravilno je odbio ovršenikov prijedlog da se provedba ovrhe ograniči na novčana sredstva ovršenika, odbio kao neosnovan.

18. Nadalje, sud prvog stupnja pravilno je odlučio kada je odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe i za svoju je odluku dao valjane razloge koje prihvaća ovaj sud, a koji žalbenim navodima nisu dovedeni u pitanje.

18.1. Sud prvog stupnja pravilno je zaključio kako je ovršenik ovlašten nakon izrade pljenidbenog popisa predložiti ograničenje ovrhe samo na pokretninama čija je vrijednost dovoljna za namirenje preostale tražbine, u ovom slučaju dio troškova ovog ovršnog postupka.

19. Sud prvog stupnja pravilno je obustavo pre4dmetnu provedbu ovrhe u dijelu u kojem se ista odnosi na naplatu glavnice u iznosu od 7.655,44 eura te na naplatu zateznih kamata na glavnicu tekućih od 29. lipnja 2018. za iznos od 6.713,13 eura i od 18. listopada 2018. za iznos od 942,31 eura, budući da je u tom dijelu tražbina ovrhovoditelja podmirena, dok je ostao nepodmiren trošak ovrhe određen u rješenju o ovrsi te naknadni nastali trošak provedbe ovrhe, pa su utoliko žalbeni navodi ovršenika i u pogledu odluke o troškovima postupka neosnovani.

20. Slijedom iznesenih razloga, a budući da u postupku nisu ostvarene bitne povrede odredaba postupka te je na pravilno i potpuno utvrđeno činjenično stanje , materijalno pravo pravilno primijenjeno, valjalo je na temelju odredbe članka 380. točke 2. OZ, žalbe ovršenika protiv rješenja o ovrsi, i protiv rješenja od 17. studenoga 2022., kao neosnovane odbiti te pobijano rješenje o ovrsi, rješenje od17. studenoga 2022. suda prvog stupnja, potvrditi u cijelosti.

21. Zahtjev ovršenika za nadoknadu troškova žalbe je odbijen, kao neosnovan, jer ovršenik nije uspio sa žalbama.

22. Zahtjevi ovrhovoditelja za nadoknadu troškova odgovora na žalbu od 28. siječnja 2022. i 13. prosinca 2022., su odbijeni kao neosnovani jer navedene radnje nisu bile potrebne za vođenje ovog postupka.

U Zagrebu 31. kolovoza 2026.

Sutkinja:

Vesna Žulj