REPUBLIKA HRVATSKA
ŽUPANIJSKI SUD U SLAVONSKOM BRODU
Tome Skalice 2, Slavonski Brod
Poslovni broj: Gž Ovr-197/2026-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
R J E Š E N J E
Županijski sud u Slavonskom Brodu, po sucu toga suda mr.sc. Zlatku Pircu, kao sucu pojedincu, u ovršnom predmetu, u ovršnom predmetu ovrhovoditelja BOGO UNA CONSTRUCTION d.o.o., OIB: 41602778132, koje zastupa Ana Pintarić, odvjetnica u Zagrebu, protiv ovršenika Grada Velike Gorice, OIB: 75834963344, Velika Gorica, Trg kralja Tomislava 34, koje zastupa punomoćnik Domagoj Bučanac, OIB: [osobni identifikacijski broj], odvjetnik u Velikoj Gorici, radi ovrhe rješavajući žalbu ovršenika protiv rješenja Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Ovr-331/2021-38 od 16. lipnja 2026., dana 31. kolovoza 2026.,
r i j e š i o j e
Odbija se žalba ovršenika kao neosnovana i potvrđuje rješenje Općinskog suda u Velikoj Gorici broj Ovr-331/2021-38 od 16. lipnja 2026.
Obrazloženje
1. Rješenjem suda prvog stupnja odbijen je prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe kao neosnovan.
2. Pravodobno izjavljenom žalbom prvostupanjsko rješenje pobija ovršenik zbog žalbenih razloga iz članka 353. stavak 1. točke 1. -3. Zakona o parničnom postupku (NN 53/91, 91/92, 58/93, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07-Odluka USRH, 84/08, 96/08-Odluka USRH, 123/08, 57/11, 148/11, 25/13, 89/14-Odluka USRH, 70/19, 80/22, 114/22 i 155/23, dalje u tekstu: ZPP) u svezi članka 21.stavak 1. Ovršnog zakona (NN 112/12, 25/13, 93/14, 55/16, 73/17, 131/20 i 114/22, dalje u tekstu: OZ).
2.1.Žalbom tvrdi da pobijano rješenje nije pravilno niti zakonito te je doneseno uz pogrešnu primjenu članka 65. Ovršnog zakona, nepotpuno utvrđeno činjenično stanje te uz nedostatke zbog kojih se ne može valjano ispitati.
2.2. Ističe se da je ovršenik dana 13. listopada 2021. podnio žalbu protiv Rješenja o ovrsi poslovni broj Ovr-331/2021 od 5. listopada 2021. godine, osporavajući dopuštenost predmetne ovrhe. Rješenjem suda od 11. ožujka 2022. upućen je na pokretanje parničnog postupka radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, da je ovršenik dana 23. ožujka 2022. podnio tužbu radi proglašenja ovrhe nedopuštenom te se pred Općinskim sudom u Velikoj Gorici vodi parnični postupak pod poslovnim brojem P- 117/2022.
2.3. Smatra da je tijekom postupka učinio vjerojatnim i osnovanost svojih tvrdnji u postupku radi proglašenja ovrhe nedopuštenom, budući je još u žalbi protiv rješenja o ovrsi priložio javno ovjerovljenu privatnu ispravu – Brisovno očitovanje od 6. srpnja 2017., ovjereno po javnom bilježniku Nenadu Dolinaru iz Zagreba pod brojem OV- 4007/17, kojim je SBERBANK d.d. (danas Nova hrvatska banka d.d.), kao pravni slijednik prijašnjeg založnog vjerovnika, dao bezuvjetnu i neopozivu suglasnost za brisanje založnog prava upisanog temeljem Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama , te da navedena isprava predstavlja ozbiljan i vjerodostojan dokaz u prilog tvrdnji ovršenika da tražbina radi čijeg se ostvarenja vodi predmetni ovršni postupak više ne postoji, odnosno da postoji značajna vjerojatnost uspjeha ovršenika u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem P-117/2022.
2.4. U žalbi ističe da prvostupanjski sud nije dao valjane razloge o toj odlučnoj okolnosti, iako mu je upravo drugostupanjski sud ranijim ukidnim odlukama naložio da ocijeni sve relevantne činjenice i navode ovršenika, pa da je time pobijano rješenje opterećeno bitnom povredom odredaba postupka jer ne sadrži dostatne razloge o odlučnim činjenicama. Također, da je sud je pogrešno zaključio da ovršenik nije učinio vjerojatnim postojanje nenadoknadive ili teško nadoknadive štete, budući da je tijekom cijelog postupka isticao da se u predmetnoj nekretnini nalazi peteročlana obitelj RG, kojoj je Grad Velika Gorica osigurao smještaj nakon što je njihov obiteljski dom teško stradao u razornom potresu iz prosinca 2020. godine te je označen crvenom naljepnicom i predviđen za rušenje .Nadalje da obitelj RG nema mogućnost povratka u svoj dom niti mogućnost njegove obnove zbog izrazito teške financijske situacije i postojeće kreditne opterećenosti, da i da obitelj ima troje maloljetne djece, od kojih je najmlađe dijete, mlt. RG, rođeno prijevremeno kao tzv. „palčić“ te zbog svojeg zdravstvenog stanja nije moglo biti smješteno u privremeni kontejnerski smještaj i da svaka promjena postojećeg smještaja za navedenu obitelj, a osobito za maloljetnu djecu, predstavlja ozbiljan rizik za njihovu egzistenciju, zdravlje i stabilnost obiteljskog života.
2.5. Tvrdnji je da je stoga potpuno pogrešan zaključak prvostupanjskog suda da iseljenje predmetne obitelji ne predstavlja teško nadoknadivu štetu i pri tome daje tumačenje odredbe članka 65. OZ-a.
2.6. Predlaže pobijano rješenje preinačiti i odgoditi predmetnu ovrhu do pravomoćnog okončanja parničnog postupka koji se vodi pod poslovnim brojem P-117/2022, a podredno pobijano rješenje ukinuti i predmet vratiti prvostupanjskom sudu na ponovno odlučivanje.
3. Odgovor na žalbu nije podnesen.
4. Žalba nije osnovana.
5. Nesporno je da je temeljem ovršne isprave, Sporazuma radi osiguranja novčane tražbine zasnivanjem založnog prava na nekretninama koje su upisane u zemljišnim knjigama te zasnivanjem založnog prava na poslovnim udjelima od 2. travnja 2008., a koje je potvrdila 3. travnja 2008. javna bilježnica Obrenija Ribarić sa sjedištem u [adresa], po brojem OV-4638/2008, aneksa br. 1 Ugovora o kreditu br. 500952 od 27. listopada 2010. koji je istog dana ovjerila javna bilježnica Obrenija Ribarić sa sjedištem u [adresa], pod brojem OV-9378/2010, aneksa br. 2. Ugovora o kreditu br. 500952 od 29. srpnja 2011., Sporazuma o prijenosu založnog prava od 17. lipnja 2020. na kojem je potpise ovjerio javni bilježnik Nenad Dolinar sa sjedištem u [adresa], pod brojem OV-3041/2020 od 29. lipnja 2020., Sporazuma o prijenosu založnog prava od 4. kolovoza 2020. na kojem je potpise ovjerila javna bilježnica Anamarija Arapović Vranješ, sa sjedištem u [adresa], br. 1, pod brojem OV-5501/2020 od 4. kolovoza 2020., Sporazuma o prijenosu založnog prava od 4. kolovoza 2020. na kojem je potpis ovjerila javna bilježnica Anamarija Arapović Vranješ, sa sjedištem u [adresa], br. 1, pod brojem OV-5510/2020 od 4. kolovoza 2020. i Izvoda iz poslovnih knjiga na dan 31. siječnja 2013. doneseno je 14. lipnja 2024. rješenje o ovrsi posl. br. Ovr- 871/2023 kojim je određena ovrha na nekretnini ovršenika Grada Velike Gorice, OIB: 75834963344, (dalje u tekstu: ovršenik) upisanoj u zk. ul. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina], a koji se sastoji od k. č. br. [katastarska čestica], [adresa], ukupne površine 1795 m2 (zgrada mješovite uporabe, [adresa], R [adresa], površine 640 m2 i dvorište površine 1155 m2) s kojim je trajno i neodvojivo povezano vlasništvo posebnog dijela nekretnine i to 40. suvlasnički dio: 34/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-40), 41. suvlasnički dio: 34/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-41), 67. suvlasnički dio:
129/10000 ETAŽNO VLASNIŠTVO (E-67), zabilježbom ovrhe, utvrđenjem vrijednosti nekretnine, prodajom i namirenjemovrhovoditelja CORBEL d.o.o., OIB: 48926686359 (dalje u tekstu: ovrhovoditelj).
6. Nesporno je također da je podneskom od 1. travnja 2022. ovršenik podnio prijedlog za odgodu predmetne ovrhe pozivom na odredbu čl. 65. Ovršnog zakona. U prijedlogu stiče da tražbina ovrhovoditelja iz ovršnih isprava na temelju kojih je pokrenuo ovrhu više ne postoji radi utvrđenja čega je pokrenuo parnični postupak na koji ga je uputio ovaj sud, a provedbom ovrhe bi ovršenik trpio nenadoknadivu štetu. Naime, ovršenik je u predmetnu nekretninu privremeno zbrinuo peteročlanu obitelj RG C U čija je kuća je potpuno uništena u potresu u prosincu 2020. Smatra da je prethodno navedenim nesporno dokazao postojanje svog prava, pokrenuo parnični postupak i učinio vjerojatnim, štoviše izvjesnim da bi provedbom ovrhe pretrpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, predlaže odgoditi ovrhu u pogledu predmeta ovrhe do okončanja parničnog postupka koji se vodi pred ovim sudom.
7. Prvostupanjski sud je utvrđenja da je ovršenik podnio tužbu za proglašenje nedopuštenosti ovrhe na predmetnoj nekretnini povodom koje se kod istog suda vodi postupak u predmetu poslovni broj P- 117/2022 (u kojem je donesena nepravomoćna prvostupanjska odluka kojom je tužbeni zahtjev ovdje ovršenika (tamo tuženika) odbijen kao neosnovan), a čime je ispunjen jedan od dva kumulativno propisana uvjeta i to onaj iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a, i da navedeni osnov nije potrebno posebno ocjenjivati i već samom činjenicom da je tužba podnesena ostvaren je navedeni razlog i prvostupanjski sud ga u cijelosti prihvaća bez ulaženja u osnovanost istog obzirom je isto zadatak parničnog suda u postupku koji se vodi pod poslovnim brojem P-117/2022. No, stajališta je da u odnosu na drugi kumulativno propisani zakonski uvjet iz članka 65. OZ-a da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje – ovršenik isto nije učinio vjerojatnim, ističući da se za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
8. Prvostupanjski sud ističe da ovršenik u svom prijedlogu za odgodu ovrhe, pa niti u postupku nakon ukidne prvostupanjske odluke nije naveo nikakve podatke o ovrhovoditeljevoj imovini ili nekoj drugoj okolnosti koja bi ukazivala na njegovu insolventnost, niti navode da bi ovrhovoditelj bio lošeg financijskog stanja, a nastanak nenadoknadive štete obrazlaže isključivo i jedino time što bi provedbom ovrhe bila ugrožena egzistencija peteročlane obitelji RG koju je u predmetnu nekretninu ovršenik privremeno zbrinuo nakon potresa u prosincu 2020. budući je kuća u kojoj su do tad živjeli uništena, predviđena za rušenje.Nadalje prvostupanjski sud navodi da prihvaća tvrdnje ovršenika o humanom činu privremenog smještaja peteročlanu obitelj RG u predmetnu nekretninu uslijed posljedica potresa koji je zadesio ovo područje 2020., no obzirom na protek vremena od gotovo 6 godina od kada je ovršenik privremeno smjestio obitelj RG u predmetnu nekretninu ovaj prvostupanjski sud smatra kako je u cijelosti iscrpljen pojam ,,privremeni smještaj'' te da ista činjenica ne bi smjela biti zapreka ostvarivanju legitimnog prava ovrhovoditelja da prisilnim putem namiri dospjelu i nepodmirenu tražbinu za koju ima valjan pravni osnov – ovršnu ispravu koja činjenica je potvrđena i odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ovr-549/2021 od 24. veljače 2022.
8.1. Stoga je prvostupanjski sud stajališta da ovršenik nije učinio vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos za koji bi nekretnina u ovom postupku (eventualno) mogla biti prodana, niti je učinio vjerojatnim kako provedbom ovrhe nastaje teško nadoknadiva šteta iseljenjem privremeno smještene obitelji RG tako ovršenik nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, a cijeneći činjenicu da ovrhovoditelj posjeduje ovršnu ispravu i svrhu instituta odgode po kojoj je smisao da se ovrha odgađa samo iznimno, da nisu kumulativno ispunjene zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe odnosno nije ispunjen jedan od dva kumulativno postavljena uvjeta pa je pozivom na odredbu čl. 65. st. 1. OZ-a, odbio prijedlog ovršenika za odgodu ovrhe.
9. Materijalno pravni pristup prvostupanjskog suda prihvaća i ovaj sud.
10. Ispitujući pobijano rješenje u pravcu sadržajno istaknutog žalbenog razloga bitne povrede odredaba postupka iz članka 354. stavak 2. točka 11. ZPP-a u svezi članka 21. stavak 1. OZ, ovaj sud smatra da prvostupanjski sud nije počinio navedenu bitnu povredu, budući rješenje nema nedostataka zbog kojih se ne bi moglo može ispitati, sadrži valjane razloge kao i razloge o odlučnim činjenicama.
10.1. Ne nalazi se ni da bi prvostupanjski sud počinio koju od ostalih bitnih povreda odredaba parničnog postupka iz članka 354. stavak 2. ZPP-a na koje se u skladu s odredbom članka 365. stavak 2. ZPP-a pazi po službenoj dužnosti ,također sve u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a.
11. Neosnovan je i žalbeni razlog pogrešno i nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja na koji se u žalbi također poziva ovršenik. Činjenično stanje odlučno za ocjenu osnovanosti osnove pobijanog rješenja potpuno je i pravilno utvrđeno i ono se navodima žalbe ne dovodi u sumnju tim više što žalitelj u žalbi ne ističe određene dokaze i činjenice koji bi upućivali na drugačije činjenično stanje od onoga kojeg je utvrdio prvostupanjski sud i na temelju kojega je donio pobijano rješenje.
11.1. Žalitelj u žalbi analizirajući na svoj način daje svoja utvrđenja o tome kakvo je činjenično stanje trebao utvrditi prvostupanjski sud i na kakvo je trebao primijeniti materijalno pravo no s obzirom na utvrđenja i stajališta prvostupanjskog suda takovi žalbeni navodi po ocjeni ovog suda nisu prihvatljivi te ih ovaj sud ne prihvaća.
12. Odredbom čl. 65. st. 1. OZ propisano je da sud može, na prijedlog ovršenika, u potpunosti ili djelomice odgoditi ovrhu, ako postoji jedan ili više razloga za odgodom ovrhe taksativno navedenih u točkama 1.do 11. i ako ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili ako učini vjerojatnim da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje.
13. Dakle, da bi se odgodila ovrha na prijedlog ovršenika potrebno je da budu ispunjene dvije pretpostavke i to prva, da postoji jedan od taksativno navedenih razloga za odgodu navedenih u točkama 1. do 11. članka 65. st. 1., te druga, da ovršenik učini vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je odgoda ovrhe potrebna da bi se spriječilo nasilje.
14. Osnovano prvostupanjski sud zaključuje da je u konkretnoj stvari ostvarena jedna od dviju kumulativno nužnih pretpostavki za primjenu članka 65. OZ-a a to je onaj iz članka 65. stavak 1. točka 5. OZ-a., činjenica da je tužba podnesena no isto tako osnovano nalazi da ovršenik nije dokazao da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, ili da je to potrebno da bi se spriječilo nasilje, pravilno zaključujući da se za odgodu prijenosa zaplijenjenih sredstava ne traži se postojanje bilo kakve štete već isključivo nenadoknadive ili teško nadoknadive štete tj. mora se raditi o takvoj šteti koju ovršenik, ne bi mogao protuovrhom ili restitucijskom parnicom nadoknaditi od ovrhovoditelja ili bi to mogao uz iznimne i nerazmjerne teškoće.
15. Iz sadržaja žalbe nadalje može se zaključiti da je naglasak na činjenici da je u predmetnu nekretninu smještena obitelj Š koja nema mogućnost povratka u svoj dom niti mogućnost njegove obnove zbog izrazito teške financijske situacije i postojeće kreditne opterećenosti, da obitelj ima troje maloljetne djece, od kojih je najmlađe dijete, mlt. RG, rođeno prijevremeno kao tzv. „palčić“ te zbog svojeg zdravstvenog stanja nije moglo biti smješteno u privremeni kontejnerski smještaj, da bi svaka promjena postojećeg smještaja za navedenu obitelj, a osobito za maloljetnu djecu , predstavljala ozbiljan rizik za njihovu egzistenciju, zdravlje i stabilnost obiteljskog života, no prvostupanjski sud u tom pravcu daje valjane razloge zbog koji i ovaj sud smatra da ti žalbeni navodi nisu osnovani. Naime pravilno prvostupanjski sud zaključuje da obzirom na protek vremena od gotovo 6 godina od kada je ovršenik privremeno smjestio obitelj RG u predmetnu nekretninu u cijelosti je iscrpljen pojam ,,privremeni smještaj'' te da ista činjenica ne bi smjela biti zapreka ostvarivanju legitimnog prava ovrhovoditelja da prisilnim putem namiri dospjelu i nepodmirenu tražbinu za koju ima valjan pravni osnov – ovršnu ispravu koja činjenica je potvrđena i odlukom Županijskog suda u Slavonskom Brodu poslovni broj Gž Ovr-549/2021 od 24. veljače 2022.,a isto tako ovaj sud smatra da ovršenik nije učinio vjerojatnim da ovrhovoditelj ne bi bio u mogućnosti vratiti ovršeniku iznos za koji bi nekretnina u ovom postupku (eventualno) mogla biti prodana, niti je učinio vjerojatnim kako provedbom ovrhe nastaje teško nadoknadiva šteta iseljenjem privremeno smještene obitelji RG te da nije učinio vjerojatnim da bi provedbom ovrhe trpio nenadoknadivu ili teško nadoknadivu štetu, te da uvažavajući činjenicu da ovrhovoditelj posjeduje ovršnu ispravu i svrhu instituta odgode po kojoj je smisao da se ovrha odgađa samo iznimno zakonske pretpostavke za odgodu ovrhe odnosno jedan od dva kumulativno postavljena uvjeta, nisu ispunjene.
16. Pravilno je stoga prvostupanjski sud primijenio materijalno pravo, dajući za svoju odluku detaljne i valjane razloge tako da se žalba ukazuje neosnovanom tako da ju je valjalo odbiti i potvrditi pobijano rješenje te na temelju članka 380. točka 2. ZPP-a u svezi članka 21. stavak 1. OZ-a , riješiti kao u izreci.
U Slavonskom Brodu, 31. kolovoza 2026.
Sudac
mr.sc. Zlatko Pirc
