Poslovni broj: Usž-282/2026-2

REPUBLIKA HRVATSKA

VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE

Z A G R E B

Frankopanska 16

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužitelja VŠ iz [adresa], zastupan po opunomoćeniku Vedranu Miliću, odvjetniku iz Splita, Domovinskog rata 29a, protiv tuženika Državnog inspektorata Republike Hrvatske, Građevinske inspekcije, Područni ured u Splitu, Mike Tripala 6, radi uklanjanja građevine, odlučujući o žalbi tužitelja protiv presude i rješenja Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I- 2050/2024-11 od 14. listopada 2025., na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.

p r e s u d i o  j e

I. Odbija se žalba tužitelja i potvrđuje presuda i rješenje Upravnog suda u Splitu, poslovni broj: Us I-2050/2024-11 od 14. listopada 2025.

II. Odbija se zahtjev tužitelja za naknadom troškova žalbenog dijela upravnog spora.

Obrazloženje

1. Osporenom presudom i rješenjem prvostupanjskog suda pod točkom I. izreke odbijen je tužbeni zahtjev tužitelja za poništenje rješenja tuženika, klase: UP/I-362- 02/23-02/689, urbroj: 443-02-03-12-02-24-04 od 15. srpnja 2024. kojim je naređeno tužitelju kao investitoru u roku od 15 dana ukloniti gospodarsku građevinu izgrađenu izvan granica građevinskog područja na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina], na lokaciji Sveti Juraj sve pobliže opisano u navedenom rješenju. Pod točkom II. izreke odbijen je prijedlog tužitelja za određivanje odgodnog učinka tužbe, dok je pod točkom III. izreke odbijen zahtjev za naknadu troškova upravnog spora.

2. Tužitelj je protiv citirane presude i rješenja prvostupanjskog suda podnio žalbu ističući da su isti nezakoniti i neobrazloženi, da su primijenjene pogrešno odredbe Zakona o upravnim sporovima, da su pogrešno utvrđene odlučne činjenice osporavajući stajališta izražena u obrazloženju osporene odluke suda pri čemu se poziva na odredbe članka 5., 8. i 30. ZUP-a. Tužitelj ističe da se u konkretnom slučaju radi o rekonstrukciji postojeće građevine izgrađene prije 15. veljače 1968., sukladno njenim postojećim gabaritima i namjeni a iz razloga ruševnog stanja uslijed nedavnog stradavanja u požaru te da postojeća građevina izgrađena prije 1968. godine u potpunosti odgovara upravo predmetnoj građevini u odnosu na kojoj je tuženik neosnovano i nezakonito izdao osporeni upravni akt. Ističe da se radi o izvornoj visini poljske zgrade u strehi max. 3,0 m i u sljemenu max . 5,0 m izgrađena prije 1968. godine prema dostavljenom nalazu vještaka o vremenu gradnje iz rujna 2021. godine kojega je sud propustio ispravno cijeniti kao i tuženik. Smatra da je iz isprava u spisu upravnog predmeta jasno razvidno da se ostaci zidova zadržavaju i ojačavaju pa se ne može raditi o izgradnji nove građevine već o rekonstrukciji postojeće. Prvostupanjski sud je odbio sve tužiteljeve dokazne prijedloge iz tužbe i rasprave održane 29. rujna 2025. godine, posebice očevid na licu mjesta uz sudjelovanje stalnog sudskog vještaka za graditeljstvo. Ističe povredu odredbe članka 6. stavak 1. Europske konvencije za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda. Predlaže usvojiti žalbu i poništiti presudu i rješenje prvostupanjskog suda uz naknadu troškova sastava žalbe s pripadajućim PDV-om.

3. Tuženik se nije očitovao u žalbi.

4. Žalba nije osnovana.

5. Ocjenjujući osporenu presudu i rješenje prvostupanjskog upravnog suda u smislu odredbe članka 134. stavak 1. ZUS-a ("Narodne novine", broj: 36/24., dalje: ZUS), ovaj Sud nalazi da osporenom presudom i rješenjem uz obrazloženje kakvo je njome dano nije povrijeđen zakon na štetu tužitelja.

6. Ovaj Sud ne nalazi postojanje ni jedne žalbene osnove zbog koje bi osporena presuda bila nezakonita. To stoga jer je prema podacima sveza spisa postupak prije donošenja osporene odluke proveden u skladu s odredbama ZUS-a, a prvostupanjski upravni sud je osporenu odluku utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja pojedinačne odluke nakon čega je osnovano zaključio da nema mjesta usvajanju tužbenog zahtjeva tužitelja.

7. Odredbom članka 113. stavak 1. točka 1. Zakona o državnom inspektoratu ("Narodne novine", broj: 115/18., 117/21. i 67/23.), propisano je da u provedbi inspekcijskog nadzora građevinski inspektor rješenjem naređuje investitoru, odnosno vlasniku, uklanjanje građevine, odnosno njezinog dijela u određenom roku ako se gradi ili je izgrađena bez izvršne građevinske dozvole. Prema stavku 2. citiranog članka Zakona, prije donošenja rješenja iz stavka 1. točka 1., 2. i 3. ovog članka građevinski inspektor naređuje investitoru odnosno vlasniku građevine i mjeru obustave građenja ako je građenje u tijeku, a što utvrđuje navedenim rješenjem.

8. Prema podacima spisa predmeta proizlazi da je u postupku koji je prethodio donošenju osporenog rješenja tuženika proveden očevid o čemu spisu predmeta prileži zapisnik od 19. srpnja 2023., kojom prilikom je utvrđeno da je na kč. [katastarska čestica] k. o. [katastarska općina] izgrađena prizemna gospodarska građevina konstrukcije od blok opeke sa betonskim vertikalnim i horizontalnim serklažima max. dim. cca 8,80 x 5,20 m i visine od 3,40 – 5,40 m, sa dvodvodnim krovom i pokrovom od glinenog crijepa jednostrešna luminara, sve bez izvršne građevinske dozvole i izvan građevinskog područja (prema Prostornom planu uređenja Općine Jelsa), koja katastarska čestica je neprijeporno vlasništvo tužitelja za cijelo (zk. izvadak Općinskog suda u Splitu). Obzirom da tužitelj nije bio nazočan provedenom očevidu dostavljen je poziv za saslušanje za dan 1. kolovoza 2023. u prostorijama tuženika, kojeg dana je tužitelj i pristupio te mu je i uručen zapisnik od 19. srpnja 2023. na kojeg nije imao primjedbi. U svom iskazu tužitelj je istakao da je započeo s rekonstrukcijom postojeće ruševne gospodarske građevine u postojećim gabaritima koja da je bila prethodno uništena nakon nedavnog požara na tom području, a tužitelj da se bavi obiteljskim poljoprivrednim gospodarstvom, te da mu je bila potrebna zgrada radi odlaganja materijala i alata kod podizanja novih nasada na opožarenom području. Tužitelj je istakao da nije smatrao da bi mu za tu rekonstrukciju bila potrebna građevinska dozvola s obzirom da se radi o staroj građevini, međutim da će zatražiti izdavanje građevinske dozvole. Tužitelj je 1. rujna 2023. dostavio u pisarnici tuženika preslik zahtjeva za izdavanje građevinske dozvole od 28. kolovoza 2023. Tužitelj je prilikom saslušanja priložio spisu tuženika izvadak iz zemljišne knjige, prikaz izmjere na terenu te nalaz vještaka o vremenu gradnje postojeće poljoprivredne zgrade, za kojeg tužitelj nadalje tvrdi da je izgrađena prije 1968. godine.

9. Imajući u vidu sve naprijed navedeno i neprijeporno utvrđeno ovaj Sud nalazi pravilnim zaključak tuženika i prvostupanjskog upravnog suda da je naprijed navedenom i opisanom gradnjom počinjena povreda odredbe članka 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji ("Narodne novine", broj: 153/13., 20/17., 39/19. i 125/19.), kojim odredbama je propisano da se građenju građevine može pristupiti na temelju izvršne odnosno pravomoćne građevinske dozvole, koja odredba se također primjenjuje i pri rekonstrukciji građevine. Naime, graditi se mora u skladu s građevinskom dozvolom izdanom u smislu članka 106. Zakona o gradnji pribavljenom prije početka građenja pa tako i kod rekonstrukcija postojećih građevina, što ovdje nije slučaj. Neprijepornim je utvrđeno da tužitelj takvo odobrenje za gradnju nije pribavio prije gradnje odnosno rekonstrukcije građevine, pa je time povrijedio i odredbu članka 106. Zakona o Državnom inspektoratu, sukladno kojem se rješenjem građevinskog inspektora investitoru, vlasniku građevine odnosno drugoj stranci određeno j tim zakonom, nalaže uklanjanje ukoliko utvrdi povredu propisa čije izvršenje je ovlašten nadzirati.

10. Iz obrazloženja osporene presude prvostupanjskog suda slijedi da je isti sud izvršio uvid u nalaz vještaka o vremenu gradnje kako tužitelj tvrdi postojeće građevine te utvrdio da navedeno vještačenje ne sadrži popis i dimenzije postojeće građevine, a da iz priloženih fotografija proizlazi da, osim tragova temelja, građevine nema zaključujući da se stoga ne bi radilo niti o rekonstrukciji postojeće građevine već gradnj i nove, u skladu s člankom 106. stavak 1. i 2. Zakona o gradnji. Ovaj Sud je izvršio uvid u priloženom spisu nalaz i mišljenje vještaka iz rujna 2021. godine iz kojeg proizlazi napomena da zgrada nije evidentirana u katastarskom operatu prije 15. veljače 1968. obzirom da se radi o zgradi za potrebe poljoprivredne djelatnosti koja je obrasla šumom i devastirana pa nije bila vidljiva iz zraka. Također stoji da je tužitelj kao investitor odlučio ponovno aktivirati poljoprivredno zemljište u tu svrhu, da je obavio čišćenje terena od raslinja i krupnih stijena, te da su se ukazali ostaci stare poljoprivredne zgrade. Zgrada je kroz dugi vremenski period devastirana utjecajem prirode i vremena, zaključujući da je izgrađena prije 15. veljače 1968. Vještačenju su priložene fotografije ostataka poljoprivredne zgrade s ulaza na česticu iz kojih fotografija proizlazi pravilan zaključak prvostupanjskog suda da osim tragova temelja građevina na istoj nije bilo.

11. Stoga imajući sve naprijed navedeno u vidu i prema ocjeni ovog Suda i cjelokupnog spisa predmeta neprijeporno proizlazi da je tužitelj izveo predmetnu rekonstrukciju (gradnju) predmetne građevine, bez da je prethodno za istu ishodio potrebno odobrenje za gradnju, što je sve detaljno i opisano zapisnikom tuženika. Stoga su prema ocjeni ovog Suda u konkretnom slučaju neprijeporno ostvareni uvjeti za primjenu odredbe članka 113. Zakona o državnom inspektoratu prema kojoj je građenje bez građevinske dozvole sankcionirano uklanjanjem takve protupravno izgrađene gradnje.

12. Nisu od utjecaja na drugačije rješenje ove upravne stvari prigovori tužitelja kojima osporava rješenje tuženika i prvostupanjsku presudu ističući da je u međuvremenu i podnio zahtjev za izdavanje građevinske dozvole, a glede navedenog prigovora treba reći da ukoliko tužitelju bude izdana građevinska dozvola da isto može utjecati na izvršenje ovdje osporavanog rješenja o uklanjanju (odnosno građevina se neće ukloniti).

13. U pogledu prigovora tužitelja da prvostupanjski sud nije prihvatio njegove dokazne prijedloge treba reći da sud u smislu odredbe članka 49. stavak 3. ZUS-a nije vezan prijedlozima stranaka ni u pogledu činjenica koje treba utvrditi, niti dokaza kojima se one mogu utvrđivati, a prvostupanjski upravni sud je pravilno našao da je i bez izvođenja tih dokaza činjenično stanje potpuno utvrđeno.

14. Ovaj Sud nadalje nije našao povrede Ustavom Republike Hrvatske zajamčenih prava, kao niti prava propisanih Konvencijom za zaštitu ljudskih prava i temeljnih sloboda imajući u vidu da tužitelj nije ispunio svoju zakonsku obvezu, odnosno nije ishodio odobrenje za gradnju, pa je takvom nezakonitom gradnjom dobrovoljno pristao snositi rizik koji nosi takvo postupanje. Tužitelj je trebao biti svjestan te imati na umu da takvim svojim postupanjem ulazi u rizik da mu nadležni inspektor naloži uklanjanje gradnje bez odgovarajućeg odobrenja. Odgovarajuće stajalište izraženo je u odluci Europskog suda za ljudska prava u predmetu Nalić protiv Hrvatske (zahtjev broj: 6308/14 od 20. rujna 2016.) kao i Ustavnog suda Republike Hrvatske (odluke broj: U- III-4644/17 od 18. travnja 2019. i dr.), u kojima je izraženo shvaćanje da se u takvoj situaciji stranka ne može s uspjehom pozivati na povredu prava. Obzirom da iz dokaza pribavljenih u postupku proizlazi da je osporena presuda donesena na temelju pravilno i potpuno utvrđenog činjeničnog stanja te pravilnom primjenom mjerodavnog materijalnog prava, koji zaključak nije doveden u sumnju ni ostalim žalbenim navodima tužitelja, to ovaj Sud nije našao osnove za usvajanje žalbe.

15. Trebalo je stoga na temelju odredbe članka 135. stavak 1. ZUS -a odlučiti kao pod točkom I. izreke presude, dok je odluka o troškovima sastava žalbe (točka II. izreke presude) donesena na temelju odredbe članka 147. ZUS-a, obzirom da tužitelj nije uspio sa žalbom.

U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.

Predsjednica vijeća

Ana Berlengi Fellner