Poslovni broj: Usž-341/2026-2
REPUBLIKA HRVATSKA
VISOKI UPRAVNI SUD REPUBLIKE HRVATSKE
Z A G R E B
Frankopanska 16
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Ane Berlengi Fellner, predsjednice vijeća, Mirjane Čačić i Vlahe Bassegli Gozze članova vijeća, te više sudske savjetnice-specijalistice Ivane Mamić Vuković, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice ER iz [adresa], zastupana po opunomoćeniku Martinu Sherriju, odvjetniku iz Zagreba, Kordunska 1, protiv tuženika Grada Zagreba, gradonačelnika, Zagreb, Trg Stjepana Radića 1, radi obnove postupka usklađivanja novčane pomoći za roditelja odgojitelja, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1883/2024-8 od 5. studenog 2025. godine, na sjednici vijeća održanoj 31. kolovoza 2026.
p r e s u d i o j e
I. Odbija se žalba tužiteljice i potvrđuje presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: Us I-1883/2024-8 od 5. studenog 2025.
II. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadom troškova žalbenog dijela upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenom presudom prvostupanjskog suda odbijen je tužbeni zahtjev tužiteljice za poništenje rješenja tuženika, klasa: UP/II-551-06/23-014/202, urbroj: 251- 02-01/001-24-6 od 16. veljače 2024. godine i rješenja Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom, Sektor za socijalnu politiku, Odjel za demografski razvoj, Odsjek za pronatalitetnu politiku, klasa: UP/I-551-06/22- 013/416, urbroj: 251-09-22-1/003-24-8 od 8. siječnja 2024. godine (I.). Odbijen je zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora (II.).
2. Osporenim rješenjem tuženika od 16. veljače 2024. godine odbijen je tužiteljičin prigovor podnesen protiv rješenja prvostupanjskog tijela, klasa: UP/I-551-06/22- 013/416, urbroj: 251-09-22-1/003-24-8 od 8. siječnja 2024 godina (točka I.), te je odbijen i zahtjev za naknadu troškova (točka II. izreke). Navedenim rješenjem od 8. siječnja 2024. godine odbačen je zahtjev tužiteljice za obnovu postupka okončanog rješenjem prvostupanjskog tijela, klasa: UP/I-551-06/22-013/416, urbroj: 251-09-22- 01/003-23-6 od 15. svibnja 2023. godine (točka I. izreke) te je odbijen tužiteljičin zahtjev za naknadu troškova postupka (točka II. izreke).
3. Tužiteljica u žalbi protiv osporene presude prvostupanjskog suda ističe da je korisnica socijalnih prava koja je stekla na zahtjev i na temelju pojedinačnog i pravomoćnog upravnog akta te da je prvostupanjsko tijelo unatoč tome svojim rješenjem od 15. svibnja 2023. godine modificiralo rješenje o pravu na način da je zadirao izrekom u raniju postojeću izreku pravomoćnog upravnog akta pozivom na odredbu članka 6. Odluke o izmjenama i dopunama Odluke o novčanoj pomoći za roditelja odgojitelja ("Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 25/22, dalje: Odluka/22). Tužiteljica je povodom rješenja o izmjeni prava izjavila dana 29. studenog 2023. zahtjev za obnovu upravnog postupka koji zahtjev je odbačen kao nepravodoban rješenjem prvostupanjskog tijela od 8. siječnja 2024. godine, na koje je tužiteljica sukladno uputi o pravnom lijeku uložila prigovor koji je odbijen ovdje osporenim rješenjem od 16. veljače 2024. godine. Smatra pogrešnim utvrđenje suda da je prvostupanjsko rješenje doneseno od nadležnog tijela te da tužiteljica nije učinila vjerojatnim da službenik koji je potpisan kao donositelj prvostupanjskog akta nije bio raspoređen na radno mjesto na kojem ima ovlast odlučivati o upravnim stvarima te vrste. Tužiteljica se poziva pritom na Pravilnik o izmjenama i dopunama Pravilnika (broj 13/22 i 31/22) opširno pojašnjavajući svoje tvrdnje. Nadalje tužiteljica prigovara nedostatku potpisa na drugostupanjskom, odnosno osporenom rješenju tuženika iz razloga što se radi o rukopisu koji je nečitak i koji zapravo predstavlja crtež. Nadalje, smatra da ZUP-om nije propisano da bi pravni lijek protiv prvostupanjskog rješenja kojim se odbacuje zahtjev za obnovu postupka bio prigovor slijedom čega gradonačelnik o tom pravnom lijeku ni ne može odlučivati. Ističe da su odbijeni dokazni prijedlozi tužiteljice što da čini bitnu povredu odredbi upravnog spora, to posebice u odnosu na prijedlog saslušanja tužiteljice. Predlaže usvojiti žalbu, poništiti osporeno rješenje uz naknadu troškova spora.
4. Tuženik se nije očitovao iako je dostava poziva istom uredno iskazana.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući osporenu presudu prvostupanjskog suda u granicama razloga navedenih u žalbi u smislu odredbe članka 134. stavak 1. Zakona o upravnim sporovima ("Narodne novine", broj: 36/24. – dalje: ZUS), ovaj Sud ocjenjuje da osporenom presudom uz obrazloženje kakvo je njome dano nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice.
7. Naime, presuda prvostupanjskog suda donesena je na temelju činjeničnog stanja koje je utvrđeno u upravnom postupku, te je sud utvrdio da je osporenim rješenjem tuženika od 16. veljače 2024. godine odbijen prigovor tužiteljice izjavljen protiv rješenja prvostupanjskog tijela od 8. siječnja 2024. godine kojim je odbačen prijedlog tužiteljice za obnovu postupka okončanog rješenjem prvostupanjskog tijela od 15. svibnja 2023. godine. Proizlazi da je tužiteljica predložila obnovu navedenog postupka pozivom na odredbu članka 126. stavak 1. i 2. ZUP-a, koji prijedlog je odbačen iz razloga što nije podnesen u propisanom subjektivnom roku za podnošenje prijedloga za obnovu postupka, a koji je rok zaračunao od dana dostave prvostupanjskog rješenja stranci. Treba reći da je i odbijen zahtjev za naknadu troška zatražen od strane tužiteljice pozivom na odredbu članka 161. istog Zakona.
8. Prije svega ovaj Sud smatra potrebnim istaći da je obnova postupka izvanredni pravni lijek kojim se omogućuje zadiranje u pravomoćno rješenje, zbog čega se takav pravni lijek može koristiti samo u strogim zakonskim rokovima i pod zakonom propisanim uvjetima. Da bi upravno tijelo moglo pristupiti rješavanju ove upravne stvari te se upustiti u meritum, potrebno je prije svega utvrditi jesu li ispunjene procesne pretpostavke za obnovu upravnog postupka koje ima u vidu odredba članka 126. stavak 1. ZUP-a, kojom je propisano da kad nadležno tijelo primi prijedlog za obnovu postupka, dužno je ispitati je li prijedlog pravodoban i izjavljen od ovlaštene osobe te je li okolnost na kojoj se prijedlog temelji učinjena vjerojatnom. Ako ti uvjeti n isu ispunjeni, nadležno tijelo odbacit će prijedlog rješenjem.
9. U ovom konkretnom slučaju prijedlog za obnovu postupka podnesen je imajući u vidu odredbu članka 123. stavak 1. točka 3. ZUP-a kojom je propisano da se obnova postupka u kojem je doneseno rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba može pokrenuti, na zahtjev stranke ili po službenoj dužnosti u roku od 3 godine od dana dostave rješenja stranci ako je rješenje donijela osoba koja nije bila ovlaštena za njegovo donošenje ili osoba koja je morala biti izuzeta. Prema stavku 3. istog članka Zakona stranka može tražiti obnovu postupka u roku od 30 dana od dana saznanja za razloge obnove ili otkad je stekla mogućnost upotrebe novih dokaza. U prijedlogu za obnovu postupka stranka je dužna učiniti vjerojatnim razloge zbog kojih traži obnovu postupka te da je prijedlog podnesen u zakonom propisanom roku (članak 124. stavak 2. ZUP-a).
10. I prema ocjeni ovoga Suda tužiteljica nije u prijedlogu za obnovu postupka od 29. studeni 2023., učinila vjerojatnim da je prijedlog za obnovu podnijela u roku od 30 dana od dana saznanja za postojanje razloga obnove jer je navela da je o postojanju razloga za obnovu postupka saznala prilikom razgovora s odvjetnikom Martinom Sherrijem kojeg je kontaktirala sredinom studenog 2023., pa time što je odbačen prijedlog za obnovu nije povrijeđen zakon na štetu tužiteljice zbog čega je pravilno prvostupanjski sud rješenja javnopravnih tijela ocijenio zakonitim. Naime, proizlazi utvrđenim da je tužiteljica rješenje od 15. svibnja 2023. (kojim je zamijenjeno rješenje prvostupanjskog tijela od 9. prosinca 2016.) zaprimila 19. lipnja 2023.
11. Nadalje, treba reći da u konkretnom slučaju nije počinjena bitna povreda odredbi upravnog spora jer sud prvog stupnja nije proveo dokaz kojeg je tužiteljica predlagala, odnosno dokaz saslušanjem tužiteljice, s obzirom na to da se činjenica pravodobnosti prijedloga za obnovu upravnog postupka ne dokazuje saslušanjem stranke, budući da postupanje u zakonom propisanom prekluzivnom roku mora biti objektivno provjerljivo već u samom prijedlogu.
12. Nadalje, obnova kao institut upravnog postupka i izvanredni pravni lijek reguliran je općim procesnim zakonom, ZUP-om, pa je tako odredbom članka 125. Zakona propisano da o prijedlogu za obnovu postupka rješava javnopravno tijelo koje je donijelo rješenje protiv kojeg se ne može izjaviti žalba. Ovdje se radi o upravnoj stvari iz oblasti mjera socijalne politike Grada Zagreba koje su propisane općim aktom
– Odlukom/22, te se u konkretnoj upravnoj stvari primjenjuju i odredbe tog općeg akta. U konkretnom slučaju, a sukladno odredbama Pravilnika o unutarnjem redu Gradskog ureda za socijalnu zaštitu, zdravstvo, branitelje i osobe s invaliditetom ("Službeni glasnik Grada Zagreba, broj: 13/22. i 31/22.) javnopravno tijelo nadležno za rješavanje prijedloga za obnovu postupka je Odsjek za pronatalitetnu politiku tog tijela koje je i donijelo prvostupanjsko rješenje. Osim toga, odredbom članka 10. Odluke/22. propisano je da se prigovor na pojedinačne akte nadležnog gradskog upravnog tijela donose na temelju ove Odluke podnosi gradonačelniku Grada Zagreba u roku od 8 dana od dostave pojedinačnog akta, preko nadležnog gradskog upravnog tijela.
13. Pritom se napominje da je odredba članka 10. citirane Odluke bila predmetom ocjene zakonitosti u objektivnom upravnom sporu, pa je tako presudom ovog Suda, poslovni broj: Usoz-254/2023-7 od 19. prosinca 2023. godine zahtjev i prijedlog za ocjenu zakonitosti naprijed citirane odredbe članka 10. Odluke odbijen. Poradi navedenog, prigovori tužiteljice o nenadležnosti tuženika da odluči o prigovoru protiv rješenja prvog stupnja od 8. siječnja 2023., te pogrešnoj uputi o pravnom lijeku nisu osnovani.
14. Neprovođenje dokaza koje je predložila tužiteljica, samo po sebi nema za posljedicu povredu načela pravičnog suđenja ili načela jednakosti oružja, a na koje tužiteljica upire u žalbi. Time što sud nije proveo dokaze saslušanjem tužiteljice nije povrijedio ustavne ni konvencijske odredbe prava na pristup sudu te stoga ni presude na koje se tužiteljica poziva nisu primjenjive u konkretnom slučaju.
15. Obzirom da tužiteljica nije uspjela s tužbenim zahtjevom, to je u skladu s člankom 147. stavak 1. ZUS-a prvostupanjski sud pravilno odbio zahtjev tužiteljice za naknadom troškova prvostupanjskog upravnog spora.
16. Slijedom svega navedenog, trebalo je pozivom na odredbu članka 135. stavak 1. ZUS-a odlučiti kao pod točkom I. izreke, dok je odluka o troškovima spora (točka II. izreke) donesena na temelju odredbe članka 147. stavak 1. ZUS-a.
U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.
Predsjednica vijeća
Ana Berlengi Fellner