REPUBLIKA HRVATSKA

Županijski sud u Puli – Pola

Kranjčevićeva 8, 52100 Pula-Pola

Poslovni broj: Gž Ovr-307/2026-2

R E P U B L I K A H R V A T S K A

R J E Š E NJ E

Županijski sud u Puli-Pola, po sutkinji Mirni-Nadi Terlević Sebastijan, u ovršnoj stvari ovrhovoditelja NP iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], kojeg zastupa punomoćnik Dražen Ivanić, odvjetnik u Zagrebu, protiv ovršenika Grada Zaboka, Zivtov trg 10, Zabok, OIB: 39265120858, radi ovrhe na nekretnini ovršenika, odlučujući o žalbi ovrhovoditelja protiv rješenja Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Ovr-569/2026-2 od 29. lipnja 2026., 31. kolovoza 2026.

r i j e š i o  j e

Odbija se žalba ovrhovoditelja se potvrđuje rješenje Općinskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Ovr-569/2026-2 od 29. lipnja 2026.

Obrazloženje

1.Rješenjem suda prvog stupnja, toč. I., odbijen je prijedlog ovrhovoditelja za ovrhu na nekretnini ovršenika k. č. br. [katastarska čestica] Grdenci oranica od 1658 m2, upisanoj u zk. ul. br. [broj ZK uloška], k. o. [katastarska općina]. Toč. II. je naloženo Zemljišnoknjižnom odjelu u Zaboku izvršiti zabilježbu odbijenog prijedloga za ovrhu na toj nekretnini.

2. Protiv tog rješenja pravovremenu žalbu podnio je ovrhovoditelj. Iz sadržaja žalbe proizlazi kako se žali zbog pogrešne primjene materijalnog prava. Ističe kako nije sporno da glavnica tražbine ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, koji iznos je uvjet iz čl. 80.b Ovršnog zakona ("Narodne novine" broj: 112/2012., 25/2013., 93/2014., 55/2016., 73/2017., 131/2000. i 114/2022., 6/2024., dalje: OZ). Smatra, međutim, kako cijeneći odredbe čl. 139. st. 3. i 6. Zakona o nasljeđivanju („Narodne novine“ broj 48/2003., 163/2003., 35/2005., 127/2013., 33/2015., 14/2019., dalje ZN), prema kojima nasljednici odgovaraju za dugove ostavitelja u visini vrijednosti naslijeđene imovine (a radi se o slučaju da je ovrhovoditelj imao prema predniku ovršenika JP tražbinu, ovršenik ga je naslijedio), i prema kojima predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina (kao u ovom slučaju) mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine, valja uzeti da se radi o posebnom propisu i iznimci u odnosu na odredbu čl. 80.b OZ-a. Taj specijalni propis, po ocjeni ovrhovoditelja, ima veću zakonsku snagu od propisa iz čl. 80.b st. 1. OZ-a i daje mu za pravo da, istovjetno kao kada se radi o naplati tražbine radi zakonskog uzdržavanja ili radi naknade štete pokrene ovrhu, iako je tražbina manja od 5.300,00 eura. Predlaže ukidanje rješenja i vraćanje predmeta na ponovno postupanje.

3. Odgovor na žalbu nije podnesen.

4. Žalba ovrhovoditelja nije osnovana.

5. Prvostupanjski sud je donio pobijano rješenje uz zaključak kako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, a prijedlog nije podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, nego dosuđeni iznos tražbine ima osnovu u ugovoru o zajmu, sve prema odredbi čl. 80.b OZ-a.

6. Takva odluka prvostupanjskog suda pravilna je i zakonita.

7. Prvostupanjski sud nije počinio bitne povrede odredaba postupka na koje ovaj sud pazi po službenoj dužnosti prema odredbi čl. 365. st. 2. Zakona o parničnom postupku ("Narodne novine" broj: 53/1991., 91/1992., 112/1999., 88/2001., 117/2003., 88/2005., 84/2008., 57/2011., 25/2013., 70/2019., 80/2022. i 114/2022., dalje: ZPP) u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a.

8. Između stranaka nije sporno da glavnica tražbine ne prelazi iznos od 5.300,00 eura; da je predloženo prisilno ostvarenje tražbine koja nema veze sa zakonskim uzdržavanjem ili tražbinom radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom, nego iznos tražbine ima osnovu u ugovoru o zajmu. Nesporno je ovrhovoditelj sljednik iza pok. JP da je ovrha predložena na temelju pravomoćne i ovršne presude Općinskog građanskog suda u Zlataru, Stalne službe u Zaboku, poslovni broj Pu P- 16/2016 od 2. rujna 2016. radi prisilne naplate tražbine ovrhovoditelja u iznosu od 1.533,87 s pripadajućom zakonskom zateznom kamatom od 6. ožujka 2000.

9. Prvostupanjski sud je na takvo nesporno odlučno činjenično stanje pravilno primijenio materijalno pravo odbivši prijedlog predlagatelja za ovrhu pozivom na odredbu čl. 80.b st. 1. OZ-a i odlučivši naložiti upis zabilježbe prema odredbi čl. 95. st. 1. Zakona o zemljišnim knjigama ("Narodne novine", broj 63/2019., 128/2022., 155/2023., 127/2024, dalje ZZK).

10. Prema odredbi čl. 80.b st. 1. OZ-a sud će prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako glavnica tražbine radi čijeg se namirenja ovrha traži ne prelazi iznos od 5.300,00 eura, osim ako je prijedlog podnesen radi prisilnog ostvarenja tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom. Odredbom čl. 290. st. 3. OZ-a propisano je da će sud prijedlog za ovrhu na nekretnini odbiti ako se ovrha traži radi namirenja osigurane tražbine koja ne prelazi iznos od 5.300,00 eura i bez obzira na zabilježbu ovršivosti tražbine u zemljišnim knjigama i drugim javim očevidnicima.

11. Prema odredbi čl. 139. st. 1. ZN-a nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove. St. 3. propisano je da nasljednik odgovara za ostaviteljeve dugove do visine vrijednosti naslijeđene imovine, s time da na visinu vrijednosti naslijeđene imovine i vrijednost ostaviteljevih dugova koje je nasljednik već podmirio sud pazi samo na prigovor nasljednika, a st. 6. kako predmet ovrhe radi ostvarenja ili osiguranja tražbina ostaviteljevih vjerovnika prema općini, odnosno gradu na koje je prešla ošasna ostavina mogu biti samo stvari i prava koja su sastavni dio ostavine.

12. Protivno žalbi, odredba čl. 139. ZN-a ne može se smatrati specijalnim propisom u odnosu na odredbu čl. 80.b OZ-a. To ne proizlazi niti iz bilo koje odredbe tih članaka i tih zakona. Također, nema mjesta ni zaključku ovrhovoditelja o tome da odredba čl. 139. OZ-a predstavlja iznimku u smislu odredbe koje predviđa odredba čl. čl. 80.b OZ- (kada se radi o prisilnom ostvarenju tražbine radi zakonskoga uzdržavanja ili tražbine radi naknade štete uzrokovane kaznenim djelom) jer takvo što nije određeno tom odredbom. Osim toga, smisao iznimki prema odredbi čl. 80.b OZ-a je dopuštanje ovrhe na nekretnini kada se radi o tražbini koja se tiče uzdržavanja djece, kao osjetljive skupine, i kada se radi o naknadi štete koja se tiče kaznenog djela na štetu ovrhovoditelja, a koji, po tome, također spada u skupinu kojoj se zbog načina nastanka štete omogućuje i ovrha na nekretnini za manje iznose od 5.300,00 eura.

13. Slijedom navedenog, žalbeni navodi ovrhovoditelja nisu osnovani pa je prema odredbi čl. 380. toč. 2. ZPP-a u vezi s čl. 21. st. 1. OZ-a, valjalo odlučiti kao u izreci ovog rješenja.

U Puli 31. kolovoza 2026.

Sutkinja

Mirna-Nada Terlević Sebastijan