REPUBLIKA HRVATSKA
OPĆINSKI SUD U ZLATARU
STALNA SLUŽBA U ZABOKU
Matije Gupca 22, Zabok
Poslovni broj: Pp-1440/2026-14
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Općinski sud u Zlataru, Stalna služba u Zaboku, po sucu Mladenu Profeti, kao sucu pojedincu, uz sudjelovanje Tihane Jakopović kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika HT, radi prekršaja iz članka 22. stavak 6. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17, 126/19, 84/21, 114/22, 36/24), povodom optužnog prijedloga Policijske postaje Zlatar-Bistrica, broj: Klasa: 211-07/26-5/20562, Urbroj: 511-17-10-26-1 od 8.8. 2026., u žurnom postupku nakon ispitivanja okrivljenika dana 9. kolovoza 2026., dana 31. kolovoza 2026. objavio je i
p r e s u d i o j e
I/ Okrivljenik HT, OIB: [osobni identifikacijski broj], sin H i O rođene S, rođen **.**.1956. u [adresa], državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], SSS, umirovljenik, s mirovinom oko 300,00 eura, oženjen, bez djece, prekršajno kažnjavan, ne vodi se drugi prekršajni ni kazneni postupak,
k r i v je
što je:
dana 8. kolovoza 2026. u 12,30 sati u mjestu [adresa], u prostorijama obiteljske kuće, pod utjecajem alkohola od 2,09 g/kg u krvi, tj. miligrama u litri izdahnutog zraka, ponovio nasilje u obitelji budući je osuđivan odlukama Općinskog suda u Zlataru, broj: Pp-1505/2023, pravomoćno 19.8.2023., broj: Pp- 1942/2023, pravomoćno 15.1.2024., broj: Pp-1239/2024, pravomoćno 29.7.2024., broj: Pp-1013/2025, pravomoćno 1.8.2025, broj: Pp-1478/2025, pravomoćno 25.11.2025. i broj: Pp-1874/2025, pravomoćno 25.11.2025., prema supruzi OT, osobi starije životne dobi, na način da je istu psovao i vrijeđao riječima: "Nisam gladan, kurva konjščanska i zlatarska!", što je ponavljao više puta, a navedeno ponašanje je kod oštećene OT prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenost,
dakle, kao punoljetni član obitelji, ponovio je psihičko nasilje prema osobi starije životne dobi, koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva i uznemirenosti,
čime je počinio prekršaj iz članka 10. stavka 1. točka 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kažnjivo po članku 22. stavak 6. istog Zakona,
pa mu se na osnovu istog propisa, uz primjenu članka 35. Prekršajnog zakona,
i z r i č e
kazna zatvora u trajanju od 80 (osamdeset) dana
Temeljem članka 40. stavak 1. i 2. Prekršajnog zakona okrivljeniku HT u r a č u n a v a s e vrijeme uhićenja po policiji od 8. kolovoza 2026. u 13,10 sati, te zadržavanje u Zatvoru u Zagrebu do 23. kolovoza 2026. u 13,10 sati, odnosno ukupno kao 15 (petnaest) dana u izrečenu kaznu zatvora, tako da okrivljenik ima još za izvršiti 65 (šezdeset pet) dana izrečene kazne zatvora.
II/ Okrivljeniku HT na temelju članka 53. Prekršajnog zakona i članka 12. stavka 1. i 2. alineja 5. i članka 18. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji izriče se zaštitna mjera OBAVEZNOG LIJEČENJA OD OVISNOSTI O ALKOHOLU, u trajanju od 12 (dvanaest) mjeseci, koja će se izvršiti po pravomoćnosti i izvršnosti ove Presude, a provoditi u okviru zatvorskog sustava i u Klinici za psihijatriju Vrapče, uz uputnicu izabranog obiteljskog liječnika.
III/ Okrivljenik je dužan, temeljem članka 138. stavak 1. i stavak 2. točka 3. u svezi s članka 139. Prekršajnog zakona, u svezi s Rješenjem o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka (NN 18/13), platiti paušalne troškove postupka u iznosu od 20,00 eura (dvadeset eura), a koji se imaju uplatiti uplatom na državni proračun u istom roku kao i kazna, jer će se u protivnom naplatiti ovrhom, temeljem čl. 152.st.4. Prekršajnog zakona, dok se temeljem članka 139. stavka 6. Prekršajnog zakona oslobađa plaćanja troškova psihijatrijskog vještačenja.
Obrazloženje
1. Policijska postaja Zlatar-Bistrica, pod brojem Klasa: 211-07/26-5/20562, Urbroj:511-17-10-26-1 od 8. kolovoza 2026., podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika zbog prekršaja činjenično i pravno opisanog u izreci ove presude.
2. Okrivljenik uhićen i doveden na sudu, ispitan je te je u svojoj obrani naveo da se smatra krvim za djelo prekršaja koji mu se stavlja na teret, da je točno da je suprugu OT, koja je osoba starije životne dobi vrijeđao riječima: "Nisam gladana,kurva konjščanska i zlatarska!", a je to ponovio više puta.
3. U provedenom dokaznom postupku provedeno je psihijatrijsko vještačenje te je izvršen uvid u Optužni prijedlog, Izvješće o uhićenju, Izvješće o pruženoj intervenciji povodom dojave o nasilja u obitelji, Zapisnik o ispitivanju osumnjičenika, Zapisnik o ispitivanju prisutnosti alkohola, Obavijest žrtvi nasilja u obitelji, Obrac o provedenom postupku pojedinačne procjene potreba žrtve za zaštitom, Obrazac rizičnih faktora za ponavljanje nasilničkog ponašanja, Izvadak iz prekršajne evidencije MP, Zapisnik o ispitivanju okrivljenika i Nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka spec. psihijatrije.
4. Uvidom u nalaz i mišljenje stalnog sudskog vještaka spec. psihijatrije Strahimira Sučića, dr. med., od 14. Kolovoza 2026., u mišljenju istog navodi se da je detaljno proučen spis naslova i na koncu je učinjen klasični psihijatrijski intervju s okrivljenikom.
Temelj svakog sudsko-psihijatrijskog mišljenja je postavljanje dijagnoze sukladno važećim i obvezujućim klasifikacijskim sustavima- Međunarodnoj klasifikaciji bolesti Svjetske zdravstvene organizacije- X revizija. Sukladno ovoj klasifikaciji kod ispitanika se može postaviti dijagnoza Sindrom ovisnosti alkoholu, te Organski psihosindrom uzrokovan alkoholom.
Iz dostupne medicinske dokumentacije razvidno je da je okrivljenik u sustavnom psihijatrijskom tretmanu od 2005. godine, kada mu je postavljena dijagnoza sindroma ovisnosti o alkoholu, uz već tada razvijene apstinencijske smetnje te elemente psihoorganskog sindroma i promjene ličnosti povezane s dugotrajnim i prekomjernim konzumiranjem alkohola. U obiteljskoj anamnezi prisutan je pozitivan hereditet za razvoj poremećaja vezanih uz uporabu alkohola, budući da su, prema dostupnim podacima, i otac i brat prekomjerno konzumirali alkohol.
Dugotrajno i intenzivno konzumiranje alkohola tijekom godina dovelo je i do razvoja značajnih somatskih komplikacija. U anamnezi se navode gastritis i pankreatitis, a kasnije je verificirana i simptomatska epilepsija, koja se u dostupnoj dokumentaciji dovodi u vezu s dugotrajnim konzumiranjem alkohola.
Uvidom u raspoloživu dokumentaciju razvidan je kroničan, recidivirajući tijek bolesti. U Klinici za psihijatriju Vrapče do sada je realizirano ukupno 13 hospitalizacija, pri čemu se uočava razmjerno konzistentan obrazac pogoršanja: nakon konzumiranja alkohola dolazi do promjena u ponašanju uz izraženu impulzivnost, slabiju kontrolu ponašanja, afektivnu razdražljivost, otkočenost u ponašanju te pojavu agresivnog ponašanja, koje je prema dostupnim podacima najčešće bilo usmjereno prema supruzi.
Prethodno bolničko liječenje prije aktualnog postupka realizirano je u rujnu 2025. godine, kada je okrivljenik zaprimljen u akutnom stanju alkoholiziranosti. Tijekom 2025. i 2026. godine bio je obuhvaćen forenzičkim tretmanom, međutim niti navedeno liječenje nije rezultiralo trajnom apstinencijom. Na konfrolnom psihijatrijskom pregledu od 14. travnja 2026. godine ponovno je registrirana prisutnost alkohola, što dodatno govori u prilog trajnom poremećaju kontrole konzumiranja alkohola i visokom riziku od relapsa.
Na temelju dostupnih anamnestičkih i dokumentacijskih podataka kod okrivljenika su kroz dulje vremensko razdoblje jasno izraženi fenomeni karakteristični za sindrom ovisnosti o alkoholu. Kod okrivljenika su, prema raspoloživoj dokumentaciji, tijekom dugogodišnjeg tijeka bolesti evidentirani elementi ovisnosti i to osobito poremećena kontrola konzumiranja alkohola, razvoj fiziološke ovisnosti s apstinencijskim smetnjama, ponavljani relapsi nakon pokušaja apstinencije, pofreba za ponovnim uzimanjem alkohola, nastavak konzumiranja unatoč ozbiljnim somatskim posljedicama, kao i nastavak konzumiranja unatoč evidentnim posljedicama na zdravlje i ponašanje. Postojanje takvog obrasca, uz višegodišnje liječenje, brojne hospitalizacije i ponavljane relapsne epizode, govori u prilog kroničnom i uznapredovalom tijeku sindroma ovisnosti o alkoholu.
Uz sindrom ovisnosti, kod okrivljenika su tijekom dugotrajnog tijeka bolesti opisivani i elementi psihoorganskog oštećenja, uz promjene ličnosti i ponašanja koje se vremenski i klinički nadovezuju na dugofrajnu zlouporabu alkohola. U takvom kontekstu mogu se razviti izraženija afektivna labilnost, razdražljivost, snižena tolerancija frusfracije, impulzivnost i sklonost nepromišljenim reakcijama. Alkohol dodatno može utjecati na mehanizme donošenja odluka, regulacije impulsa i samokonfrole.
U odnosu na pitanje ubrojivosti tempore criminis, odnosno u vrijeme predmetnog događaja kada je prema supruzi ispoljavao verbalno agresivno ponašanje i upućivao joj prijetnje, potrebno je uzeti u obzir cjelokupni psihijatrijski nalaz, podatke iz dostupne medicinske dokumentacije, ranije opisani obrazac ponašanja, kao i podatak o utvrđenoj koncenfraciji alkohola u krvi.
Na dan predmetnog događaja kod okrivljenika je utvrđena alkoholemija od 2,09 g/L. Radi se o visokoj koncentraciji alkohola u krvi koja u osobe bez razvijene tolerancije u pravilu dovodi do jasno izraženog poremećaja psihomotoričkog i kognitivnog funkcioniranja, uključujući otežano prosuđivanje, sniženu kontrolu ponašanja, promjene afektivnog reagiranja, povećanu impulzivnost i sklonost nepromišljenom ponašanju. U konkretnom slučaju učinak alkohola pofrebno je promatrati i u kontekstu dugogodišnjeg sindroma ovisnosti o alkoholu, zbog čega se kod okrivljenika može očekivati razvijena tolerancija na alkohol, pa sama koncentracija alkohola nije dostatna za zaključivanje o stupnju psihičke izmijenjenosti bez uzimanja u obzir njegovog individualnog obrasca reagiranja.
Od posebnog je značaja da predmetni događaj predstavlja ponavljanje ranije dokumentiranog obrasca ponašanja. Naime, kod okrivljenika se kroz dulje razdoblje registrira obrazac u kojem nakon relapsa konzumiranja alkohola dolazi do afektivne razdražljivosti, impulzivnosti, otkočenosti i agresivnog reagiranja, pri čemu je takvo ponašanje u više navrata bilo usmjereno prema supruzi. Zbog sličnih ponašanja okrivljenik je i ranije prekršajno sankcioniran u više navrata. Stoga aktualni događaj ne predstavlja izoliranu ili kvalitativno novu pojavu, već se uklapa u već ranije opisani i ponavljani obrazac ponašanja povezan s relapsima alkoholiziranja.
Kod okrivljenika postoji dugogodišnji sindrom ovisnosti o alkoholu, uz ranije opisane elemente psihoorganskog oštećenja i promjene ličnosti. U takvom kontekstu prisutne su izraženija afektivna labilnost, razdražljivost, snižena tolerancija frusfracije, impulzivnost, oslabljena kontrola nagona i ponašanja te snižena sposobnost adekvatnog predviđanja posljedica vlastitih postupaka. Akutno djelovanje alkohola na takvu podlogu dodatno je moglo oslabiti već prethodno kompromitirane mehanizme samokontrole i regulacije ponašanja.
U prilog očuvanosti određenih racionalnih i konfrolnih kapaciteta govori i način na koji okrivljenik naknadno objašnjava predmetni događaj. Svoje ponašanje prema supruzi racionalizira navodeći da je bio isprovociran te da bi ga ona, kada vidi da je popio određenu količinu alkohola, trebala ostaviti na miru. Takvo objašnjenje ukazuje da je u određenoj mjeri bio sposoban razumjeti situaciju i povezivati vlastito ponašanje s reakcijom supruge, iako je njegova sposobnost adekvatne procjene situacije i konfrole vlastitih impulsa u akutnom alkoholiziranom stanju bila oslabljena. Imajući u vidu istodobno djelovanje akutne alkoholiziranosti, dugogodišnjeg sindroma ovisnosti o alkoholu te postojećih psihoorganskih i karakteroloških promjena, može se zaključiti da su u vrijeme predmetnog događaja sposobnosti okrivljenika da shvati značenje svojeg postupanja i da upravlja svojom voljom bile smanjene, ali ne u bitnom stupnju.
Unatoč ranijem liječenju i forenzičkom tretmanu nije ostvario trajnu apstinenciju, a pogoršanja psihičkog funkcioniranja ponavljano su se javljala nakon relapsa konzumiranja alkohola.
Od osobite je važnosti dokumentirana povezanost alkoholiziranja s impulzivnošću i agresivnim ponašanjem, koje je u više navrata bilo usmjereno prema supruzi, zbog čega je i ranije prekršajno sankcioniran. I predmetni događaj uklapa se u navedeni obrazac.
S obzirom na kroničnost i težinu ovisnosti, ponavljane relapse, izostanak stabilne apstinencije te jasnu povezanost konzumiranja alkohola s agesivnim ponašanjem, kod okrivljenika postoji povećan rizik ponavljanja sličnog ponašanja. Stoga se s psihijatrijsko-forenzičkog aspekta preporučuje izricanje zaštitne mjere obveznog liječenja od ovisnosti o alkoholu, s ciljem uspostave i održavanja apstinencije, povećanja uvida u bolest i smanjenja rizika buduće dekompenzacije i nasilnog ponašanja.
Što se tiče raspravne sposobnosti, okrivljenik na dan pregleda razumije svoju poziciju u postupku, razumije za koje ga se djelo tereti, te je sposoban shvatiti pojedine procesne radnje i sporazumijevati se s braniteljem. Drugim riječima, okrivljenik je raspravno sposoban.
U Zaključku istog nalaza navodi se da se kod okrivljenika HT može postaviti psihijatrijska dijagnoza Sindrom ovisnosti o alkoholu i Organski psihosindrom uzrokovan alkoholom, da okrivljenikove sposobnosti razumijevanja svojih postupaka i upravljanja svojom voljom tempore criminis bile su smanjene, ali ne bitno, da su ispunjeni pravni i medicinski preduvjeti za preporuku izricanja zaštitne mjere liječenja od ovisnosti o alkoholu, da je na dan razgovora s vještakom raspravno sposoban.
5. Okrivljeni se na ročištu izjasnio da se smatra krivim. Raspravno je sposoban,ubrojiv, iako smanjeno radi svojeg zdravstven stanja, ali ne bitno.
6. Obzirom da je priznanje okrivljenika sukladno dokazima u spisu sud nalazi njegovu krivnju dokazanom, stoga ga je proglasio krivim i izrekao mu kaznu zatvora u trajanju od 80 dana, sukladno težini počinjenog prekršaja, te sud nalazi da će se istom ostvariti svrha kažnjavanja i utjecati na počinitelja da ubuduće ne čini prekršaje, a ujedno da će se primjenom kazne utjecati na svijest okrivljenika o povredi javnog poretka, društvene discipline i drugih društvenih vrijednosti koje se zakonom žele zaštiti.
7. Pri odmjeravanju kazne okrivljeniku sud je cijenio sve okolnosti opisane člankom 36.stavka 1. i 2. Prekršajnog zakona, stupanj krivnje, opasnost djela te svrhu kažnjavanja, pobude iz kojih je prekršaj počinjen, od olakotnih okolnosti uzeto je u obzir priznanje okrivljenika, dok je otegotna okolnost višestruko kažnjavanje i to radi prekršaja iz Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji kažnjavan ukupno šest puta i to jedan puta 2023., dva puta 2024. i tri puta 2025. uvijek na štetu iste žrtve tj. oštećene u ovom spisu. Rečenim odlukama izricane su mu uvjetne kazne, zaštitna mjera obveznog psihosocijalnog tretmana i kazna zatvora, a koje na njega nisu djelovale te je on nastavio s počinjenjem prekršaja. Radi takvog njegovog ponašanja vidljivo je da više nema nikakve svrhe izricati mu novčane kazne ili uvjetnu kaznu zatvora jer na njega iste ne djeluju. Stoga je cijeneći cilj i svrhu kažnjavanja okrivljeniku izrečena najniža kazna kazna zatvora od 80 dana za koju sud cijeni da će utjecati na okrivljenika da prestane sa počinjenjem prekršaja te će okrivljenik biti penaliziran za svoje uporno nasilnično ponašanje.
8. Na temelju članka 18. stavak 1. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji propisano je da se zaštitna mjera obveznog liječenja od ovisnosti može izreći počinitelju nasilja u obitelji koji je koji je nasilje počinio pod djelovanjem ovisnosti o alkoholu, drogi ili drugoj vrsti ovisnosti ako postoji opasnost da će zbog te ovisnosti ponoviti nasilje u obitelji.
9. Obzirom da je okrivljeni prema nalazu vještak ovisnik o alkoholu koja ovisnost poticajno djeluje na počinjenje prekršaja nasilja u obitelji, da je realno i predvidljivo da će ta ovisnost i u budućnosti utjecati na njega da čini nove prekršaje nasilja u obitelji na štetu iste oštećenice prema preporuci vještaka izrečena je zaštitna mjera liječenja od te ovisnosti i to dok je u zatvoru u zatvorskom sustavu, a kada izađe u Klinici za psihijatriju PB Vrapče po uputnici liječnika u trajanju od 12 mjeseci.
10. Cjelokupno ponašanje okrivljenika ukazuje da se radi o očito nasilnoj osobi na koju izrečene kazne ne djeluju, da je u svojem nasilničkim ponašanju progredira što je sve vidljivo iz prekršajne evidencije te nalaza vještaka psihijatra. Stoga sud cijeni da postoji realna i predvidljiva opasnost da bi okrivljenik prekršaje mogao ponoviti jer je isti prekršaj prema istoj žrtvi ponovio već šesti put. Stoga sud cijeni da se takovo njegovo nasilničko ponašanje može spriječiti izrečenom kaznom zatvora u trajanju od 80 dana i zaštitnom mjerom obveznog liječenja od ovisnosti, jer su do sada izrečena kazne pokazale da na njega ne djeluju. Vrijeme trajanja od 12 mjeseci sud cijeni dovoljnim da se žrtva zaštiti, a okrivljeni spriječi u počinjenju prekršaja jer je takva mjera razmjerna težini i značaju počinjenog prekršaja.
11. Upozorava se okrivljenik da ako ne postupi po ovoj zaštitnoj mjeri da se sukladno čl. 24. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji može kazniti kaznom zatvora u trajanju od najmanje 10 dana.
12. Izreka o troškovima postupka temelji se na odredbama zakona kao u izreci te Rješenju Ministarstva pravosuđa o određivanju paušalnog iznosa za troškove prekršajnog postupka koji se odnose na troškove suda učinjene u ovom postupku, a izrečeni su u paušalnom iznosu ovisno o složenosti i trajanju postupka i imovnom stanju okrivljenika, a okrivljenik ih je dužan platiti jer je proglašen krivim za prekršaj , dok u odnosu na troškove vještačenja oslobođen jer bi obzirom na njegova primanja bila ugrožena njegove egzistencija.
13. Temeljem iznijetog valjalo je riješiti kao u izreci.
U Zaboku 31. kolovoza 2026.
Sudac
Mladen Profeta
UPUTA O PRAVNOM LIJEKU:
Protiv ove presude stranke, odnosno ovlaštenici pravo na žalbu, prema čl. 192. Prekršajnog zakona, imaju pravo podnijeti žalbu u roku od osam dana od dana dostave prijepisa presude, zbog odluke o prekršajnopravnoj sankciji i drugim mjerama, odnosno iz odredbe čl. 194.st.1. t. 4. i st. 2. Prekršajnog zakona.
Žalba se podnosi Visokom prekršajnom sudu RH, u 3 istovjetna primjerka, putem ovog suda.
DOSTAVITI:
1. okrivljeniku
2. tužitelju
3. oštećenoj
4. u spis