Pristupanje sadržaju
- 1 - Poslovni broj: Usž-3866/23-2
U I M E R E P U B L I K E H R V A T S K E
P R E S U D A
Visoki upravni sud Republike Hrvatske u vijeću sastavljenom od sudaca toga suda Borisa Markovića, predsjednika vijeća, mr.sc. Mirjane Juričić i Blanše Turić, članica vijeća te sudske savjetnice Tajane Šimunović, zapisničarke, u upravnom sporu tužiteljice Z. H., protiv tuženika Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, Zagreb, Katančićeva 5, radi poreza na dohodak, odlučujući o žalbi tužiteljice protiv presude Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2712/22-7 od 28. rujna 2023., na sjednici vijeća održanoj 21. veljače 2024.
p r e s u d i o j e
I. Žalba se odbija.
II. Potvrđuje se presuda Upravnog suda u Zagrebu, poslovni broj: UsI-2712/22-7 od 28. rujna 2023.
III. Odbija se zahtjev tužiteljice za naknadu troškova upravnog spora.
Obrazloženje
1. Osporenom prvostupanjskom presudom odbijen je tužbeni zahtjev za poništenje rješenja Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak, klasa: UP/II-410-18/21-01/349, urbroj: 513-04-22-3 od 1. ožujka 2022. godine.
2. Osporenim rješenjem tuženika odbijena je žalba tužiteljice izjavljena protiv rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Z., Ispostave T., klasa: UP/I-410-23/21-02/2065, urbroj: 513-07-01-10-21-04 od 14. srpnja 2021. kojim je odbijen prigovor tužiteljice izjavljen protiv privremenog poreznog rješenja Ministarstva financija, Porezne uprave, Područnog ureda Z., Ispostave T., klasa: UP/I-410-23/21-02/2865, urbroj: 513-07-01-10-21-02 od 18. svibnja 2021. godine.
2.1. Privremenim poreznim rješenjem tužiteljici je za 2020. godinu utvrđena razlika poreza i prireza za uplatu u iznosu od 289,24 kn.
3. Osporenu presudu tužiteljica pobija žalbom zbog pogrešno ili nepotpuno utvrđenog činjeničnog stanja u sporu, pogrešne primjene materijalnog prava i bitne povrede pravila sudskog postupka. Pogrešno i nepotpuno utvrđeno činjenično stanje je jer razmjeri dio porezne obveze koja se odnosi na mirovinu obračunavaju tako da utvrdi dio dohotka od mirovine u ukupnom dohotku umjesto dohotka od mirovine u godišnjoj poreznoj osnovici. To je bitna razlika. Smatra da bi ispravnim računanjem, koje u žalbi navodi, razlika poreza i prireza za uplatu bila 0,04 kn, a ne 289,24 kn. Svoju teoriju načina obračunavanja poreza na dohodak i prireza objašnjava sudu na 33 stranice žalbe koje navode nije moguće ukratko i smisleno interpretirati. Predlaže sudu da donese rješenje kojim će se poništiti ili proglasiti ništavim presuda Upravnog suda u Zagrebu te poništiti ili proglasiti ništavim rješenje Ministarstva financija Republike Hrvatske, Samostalnog sektora za drugostupanjski upravni postupak od 1. ožujka 2022. te kojim će se tužiteljici izvršiti povrat nezakonito zaračunatog poreza u iznosu od 289,20 kn uz naknadu štete to jest svih pripadajućih troškova koje je tuženik prouzročio tužiteljici u što spadaju i zakonske zatezne kamate uz obvezu tuženika na snašanje troškova upravnog spora.
4. Tuženik nije dostavio odgovor na žalbu.
5. Žalba nije osnovana.
6. Ispitujući pobijanu presudu sukladno odredbi članka 73. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima („Narodne novine“, 20/10., 143/12., 152/14., 94/16., 29/17. i 110/21. - dalje: ZUS) u dijelu u kojem je osporavana žalbom i u granicama razloga navedenih u žalbi ovaj je Sud utvrdio da ne postoje razlozi zbog kojih se presuda pobija, a niti razlozi na koje sud pazi po službenoj dužnosti.
7. Ovaj Sud nalazi da se osporena presuda prvostupanjskog suda ne može ocijeniti nezakonitom niti po jednoj osnovi propisanoj odredbom članka 66. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima.
8. Naime, prema podacima u spisu predmeta proizlazi da je prvostupanjski sud sukladno odredbi članka 33. stavka 2. ZUS-a presudu utemeljio na dokazima i činjenicama utvrđenim u postupku donošenja odluke javnopravnog tijela te je strankama u smislu članka 6. ZUS-a dana mogućnost očitovanja o svim činjenicama i pravnim pitanjima odlučnim za rješavanje predmetnog upravnog spora pa je nakon razmatranja svih pravnih i činjeničnih pitanja u smislu članka 55. stavka 3. ZUS-a s obzirom na utvrđeno činjenično stanje pravilno ocijenio da tužbeni zahtjev tužiteljice nije osnovan.
9. Uvidom u spis predmeta dostavljen ovom Sudu uz žalbu proizlazi da je tužiteljica podnijela 1. ožujka 2021. zahtjev za pokretanje posebnog postupka utvrđivanja godišnjeg poreza na dohodak u ime i za račun ostavitelja za 2020. godinu navodeći da joj je majka preminula 3. rujna 2020. godine te da je njezina nasljednica, između ostalog, po osnovi potraživanja prema HZMO s osnova neisplaćene mirovine u iznosu od 4.531,11 kn na koji je plaćen porez i prirez u iznosu od 641,60 kn, dakle, isplaćen joj je iznos naslijeđene mirovine od 3.889,51 kn.
10. Privremenim poreznim rješenjem od 18. svibnja 2021. godine tužiteljici je utvrđena razlika poreza i prireza za uplatu u iznosu od 289,24 kn.
11. Prema odredbi članka 46. stavka 1. Zakona o porezu na dohodak („Narodne novine“ 115/16. – 138/20. – dalje: ZPD) propisano je da se godišnji porez na dohodak utvrđuje prema poreznoj osnovici iz članka 18. ovog Zakona te joj se tako utvrđen godišnji porez umanjuje za 50% razmjernog djela porezne obveze koja se odnosi na mirovinu ili za 50% razmjernog djela porezne obveze koja se odnosi na ostali dohodak od nesamostalnog rada ako porezni obveznik ima prebivalište i boravi na području jedinica lokalne samouprave razvrstanih u I skupinu po razvijenosti prema posebnom propisu o regionalnom razvoju Republike Hrvatske i/ili na području G. V. utvrđenog prema posebnom propisu o obnovi i razvoju G. V..
12. Člankom 18. stavkom 1. ZPD-a propisano je da godišnju osnovicu poreza na dohodak čini ukupan iznos dohotka od nesamostalnog rada, samostalne djelatnosti prema stavku 2. ovoga članka i drugog dohotka koji se ne smatra konačnim, a umanjen za osobni odbitak iz članka 14. do 16. ovog Zakona osim ako je ovim Zakonom drukčije uređeno.
13. Kako je tužiteljici dohodak za 2020. godinu utvrđen na način kako je to propisano mjerodavnim odredbama Zakona o porezu na dohodak, odnosno dohotku od nesamostalnog rada koji je tužiteljica ostvarila u 2020. godini pridodan je iznos koji je naslijedila po osnovi mirovine pokojne majke umanjen za 50% to je pravilno ocijenio prvostupanjski sud da su porezna rješenja koja tužiteljica osporava u cijelosti zakonita.
14. Prema ocjeni ovog Suda osporena se presuda temelji na pravilno i u potpunosti utvrđenom činjeničnom stanju na koje je pravilno primijenjeno mjerodavno materijalno pravo, a nisu utvrđene niti povrede postupka pa stoga ne postoje žalbeni razlozi radi kojih se presuda pobija.
15. Trebalo je stoga temeljem članka 74. stavka 1. Zakona o upravnim sporovima riješiti kao u izreci.
16. Odluka o troškovima temelji se na članku 79. stavku 4. ZUS-a jer tužiteljica nije uspjela u sporu.
U Zagrebu, 21. veljače 2024.
Predsjednik vijeća
Boris Marković, v.r.