Posl.br. Pp-997/2024

Republika Hrvatska

Općinski sud u Dubrovniku

Dr. Ante Starčevića 23

20000 Dubrovnik

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

Općinski sud u Dubrovniku, po sutkinji tog Suda Pauli Glavić Stojiljković, uz sudjelovanje Angeline Šijaković kao zapisničara, u prekršajnom postupku protiv okrivljenika ZT i ET (ZT) koju brani Dragan Pištalo, odvjetnik iz Dubrovnika radi prekršaja iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji (NN 70/17,126/19,84/21, 114/22, 36/24) a po optužnom prijedlogu Postaje granične policije Gruda, Klasa: 211-07/24-5/6206, Urbroj: 511-03-09-24-1 od 5. travnja 2024. godine, na temelju čl. 183. Prekršajnog zakona, dana 31. kolovoza 2026. godine

p r e s u d i o  j e

OKRIVLJENICI: 1. ZT, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođen **.**.1978.g. u [adresa], od oca Z i majke AT, VŠS, pomorac na Ugovor na određeno vrijeme, trenutno nezaposlen, oženjen, dvoje maloljetne djece, srednjeg imovnog stanja, državljanin RH, s prebivalištem u [adresa], E [adresa], nekažnjavan

2. ET, OIB: [osobni identifikacijski broj], rođena **.**.1982. u [adresa], s prebivalištem u [adresa], državljanka RH, nekažnjavana

krivi su

I. što su u vremenskom periodu od 3. travnja 2023. do 8. travnja 2023. godine u nepoznato vrijeme, u mjestu [adresa], u obiteljskom stanu lociranom na adresi [adresa] počinili psihičko i fizičko nasilje u obitelji u nazočnosti djeteta CT (2014) na način da su poradi loših obiteljskih odnosa učestalo vikali jedno na drugo, vrijeđali se raznim pogrdnim riječima, kojom prilikom je ZT udario ET nogom u predjelu donjeg dijela leđa, stražnjice i noge, te je pogodio futrolom za naočale u glavu, kojom prilikom nije zadobila vidljive ozljede niti je zatražila liječničku pomoć, a što je kod istih prouzročilo uznemirenost i povredu dostojanstva,

čime su počinili prekršaj iz čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, radi čega im se, na temelju cit.propisa, uz primjenu čl. 37. Prekršajnog zakona

izriče

Okrivljeniku ZT

- novčana kazna u iznosu od 500,00 (petsto) eura

Okrivljenici ET

- novčana kazna u iznosu od 300,00 (tristo) eura

II. Okrivljenici su novčanu kaznu dužni platiti u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 30 dana od dana pravomoćnosti ove presude. Ako okrivljenici u navedenom roku uplate dvije trećine izrečene novčane kazne (okrivljenik Nikica Strmečki 333,33 eura, okrivljenica Ankica Leko 200,00 eura), smatrat će se da je novčana kazna u cjelini plaćena (čl. 152. st. 3. Prekršajnog zakona). U protivnom dužni su platiti cijeli iznos novčane kazne izrečene u izreci (okrivljenik Nikica Strmečki 500,00 eura, okrivljenica Ankica Leko 300,00 eura).

III. Na temelju čl. 139. st. 3. u svezi čl. 138. st. 2. Prekršajnog zakona, okrivljenici su obvezni naknaditi troškove prekršajnog postupka u korist Državnog proračuna Republike Hrvatske u roku od 15 dana od dana pravomoćnosti ove presude u iznosu od po 30,00 eura, svaki, jer se će isti u protivnom naplatiti prisilno, sukladno čl. 152. st. 4. i st. 11. Prekršajnog zakona.

Obrazloženje

1. Postaja granične policije Gruda podnijela je optužni prijedlog protiv okrivljenika, radi prekršaja opisanog u izreci ove presude.

2. Proveden je prekršajni postupak u kojem je ispitan okrivljenik ZT pred zamolbenim Općinskim sudom u Makarskoj. Okrivljenica ET dostavila je sudu pisanu obranu. Ovaj sud je zakazao glavnu raspravu za dan 19. kolovoza 2026. godine na koje nisu pristupili okrivljenik i okrivljenica, iako su uredno pozvani, kao ni branitelj okrivljenice Dragan Pištalo, odvjetnik iz Dubrovnika.

3. Izjašnjavajući se o optužbi okrivljenik ZT je iskazao da se ne smatra krivim za prekršajno djelo koje mu se stavlja na teret. Nije kriv jer se radi o potpunoj izmišljotini njegove supruge JT, a koja je posljedica toga što je njene roditelje suočio sa istinom do koje je došao i od njih tražio da poduzmu određene korake, te im dao do znanja da neće odustati u svrhu liječenja njegove supruge JT od onog što je proživjela. Njegova supruga JT je doživjela traumu seksualnog zlostavljanja kao djevojčica od svog najbližeg rođaka u kući njihovih djeda i bake. Kada je djed odlučio da će to ostati tajna, njeni roditelji su joj uradili najveću moguću štetu pristajući na takvu odluku, istovremeno čuvajući svoj položaj unutar obitelji. Kako bi dokazao da je prijava njegove žene izmišljotina spomenuo je dvije komunikacije sa ženom putem mobitela, a koje sud može lako provjeriti. Prva je da je njegova supruga JT porukom dok je na brodu od njega tražila da se lažno prijavi da radi u [adresa], mjestu gdje je stan u kojem žive i iz kojeg ga želi izbaciti, i to kako bi koristila državne povlastice a to mu je poslala tri mjeseca poslije "navodnog obiteljskog nasilja", točnije dana 28. lipnja 2023. godine putem aplikacije WhatsApp. Druga je da je nakon njene prijave obiteljskog nasilja u Centru za socijalni rad u Metkoviću a u kojem je izjavila da ga se boji i da je u konstantnom strahu i radi čega su se njihovi posjeti Centru odvijali u odvojenim terminima. Oko mjesec dana kasnija, točnije dana 10. ožujka 2024. godine mu šalje poruku putem iste aplikacije WhatsApp koju počinje sa " mi se možemo negdje naći i dogovoriti bez tvojih zahtjeva…" . Ove dvije komunikacije koje ako se nakon provjere suda pokažu istinite, bez ikakve sumnje dokazuju da se radi o lažima jedne osobe koja želi ostvariti neke svoje interese, naravno uz činjenicu da je obiteljsko nasilje prijavila skoro punu godinu poslije, a što samo po sebi budi sumnju. Zbog svega navedenog, traži od suda da donese odluku da nije kriv, a svakako bi sud trebao razmotriti i pokretanje drugih radnji protiv njegove supruge JT.

4. Okrivljenica ET je iskazala da su u cijelosti točni navodi iz činjeničnog opisa te da su ispravno navedene radnje i ponašanja nje kao okrivljenice i okrivljenika ZT navedenog dana. U potpunosti priznaje prekršaj koji joj se stavlja na teret te potvrđuje da se cijeli inkriminirani događaj i postupanje okrivljenika odvio upravo na način kako je to činjenično opisano u optužnom prijedlogu.

5. U dokaznom postupku izvršen je uvid u prekršajnu evidenciju Ministarstva pravosuđa RH.

6. Na temelju ovako provedenog prekršajnog postupka, ovaj Sud smatra dokazanim da su okrivljenici počinili djelo prekršaja činjenično opisano i pravno kvalificirano kao u izreci ove presude, radi čega su oglašeni krivima i kažnjeni.

7. Sud je nakon provedenog prekršajnog postupka izvršio uvid u pisanu obranu okrivljenice i iskaz okrivljenika dat pred zamolbenim Općinskim sudom u Makarskoj te je iste ocijenio pojedinačno i u međusobnoj povezanosti. Okrivljenik osporava počinjenje prekršaja koji mu se stavlja na teret. Okrivljena, međutim u svojoj pisanoj obrani izričito navodi da priznaje da se sve dogodilo kako je opisano u optužnom prijedlogu te da su se oboje ponašali na takav način. Sud njezinu obranu prihvaća kao vjerodostojnu. Naime, okrivljenica iskazom nije nastojala isključivo teretiti drugookrivljenika, već je prihvatila i vlastito ponašanje opisano u optužnom prijedlogu, odnosno priznala je da su se međusobno vrijeđali i vikali te da su se ponašali na način naveden u činjeničnom opisu, u nazočnosti malodobnog djeteta. Takav iskaz predstavlja cjelovito očitovanje o događaju, a ne prebacivanje odgovornosti na drugookrivljenika. Okrivljenica je svoju pisanu obranu dostavila nakon što je uredno pozvana i poučena o svojim pravima kao okrivljenice pa je samim tim imala mogućnosti slobodno odlučiti hoće li i na koji način iznijeti svoju obranu. U svojoj obrani prihvatila je svoju odgovornost ističući da se događaj dogodio upravo na način naveden u optužnom prijedlogu. Iz tako dane obrane proizilazi da je okrivljenica potvrdila i konkretno postupanje okrivljenika, odnosno da ju je isti tijekom međusobnog sukoba udario nogom u donji dio leđa, stražnjice i noge, te je pogodio futrolom za naočale u glavu.

8. Sud pri tom cijeni da se navedeno priznanje odnosi i na radnje okrivljenika, zbog čega se zaključuje da njezin iskaz nije bio motiviran isključivom namjerom da tereti supruga, dok je istodobno vlastitu odgovornost nastojala prikriti ili umanjiti. Okrivljenik u svojoj obrani poriče prekršaj ali istovremeno ne navodi dokaze koji bi doveli u pitanje vjerodostojnost obrane okrivljenice. Okrivljenik nije pristupio glavnoj raspravi iako je uredno pozvan. Iako sud nije cijenio priznanje krivnje okrivljenika, cijenio je kao dokaz pisanu obranu okrivljenice. Stoga sud smatra dokazanim da je okrivljenik opisanim ponašanjem ostvario obilježja psihičkog i fizičkog nasilja. Imajući u vidu navedeno, sud smatra ako je obrana okrivljenice jasna, određena, cjelovita i vjerodostojna, a samo poricanje okrivljenika nije razlog da bi dovelo u sumnju takvu dokaznu ocjenu.

9. Stoga, nije prijeporno da su ovakvim svojim ponašanjem ostvarili sva obilježja prekršaja iz odredbe čl. 22. st. 3. Zakona o zaštiti od nasilja u obitelji, kojom odredbom je propisano da će se kazniti onaj tko nasilje u obitelji primjenom fizičke sile uslijed koje nije nastupila tjelesna ozljeda, psihičko nasilje koje je kod žrtve prouzročilo povredu dostojanstva ili uznemirenost.

10. Utvrdivši na izloženi način prekršajnu odgovornost okrivljenika, prešlo se na odlučivanja o kazni, pri čemu je sud bio mišljenja da je okrivljenicima izrečena novčana kazna primjerena stupnju njihove krivnje, opasnosti djela i svrsi kažnjavanja iz članka 32. Prekršajnog zakona. Naime, za predmetni prekršaj zakonom je propisana novčana kazna od najmanje 1.100,00 eura ili kazna zatvora od najmanje 45 dana, pa izrečena novčana kazna u iznosu od 300,00 i 500,00 eura je kazna izrečena ispod zakonski propisanog minimuma za ovaj prekršaj. Prema ocjeni ovog suda, smatra se da su izrečene novčane kazne primjerene stupnju njihove odgovornosti, cijeneći kod okrivljenice ET priznanje i dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost te kod okrivljenika ZT dosadašnju prekršajnu nekažnjavanost, a sve prema potvrdi Ministarstva pravosuđa RH. Vodeći računa o navedenom, okrivljenicima je primjenom odredbe čl. 37. Prekršajnog zakona, izrečene novčane kazne ispod propisane novčane kazne za ovo djelo prekršaja, smatrajući da su iste primjerene i dostatne kako svim okolnostima konkretnog slučaja, tako i svim vidovima zakonske svrhe kažnjavanja i težini počinjenog prekršaja.

11. Prema uvjerenju ovog Suda izvršenjem izrečene novčane kazne ostvariti će se svrha prekršajnog postupka pa tako i svrha specijalne i generalne prevencije.

12. Dana 2. travnja 2024.godine stupio je na snagu Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji koji je postrožio novčanu kaznu. Međutim, Sud je primijenio odredbu Zakona koja je povoljnija za okrivljenike, obzirom da je u Zakonu o zaštiti od nasilja u obitelji koji je bio na snazi u vrijeme počinjenja prekršaja, za ovo djelo prekršaja propisana novčana kazna u iznosu od 920,00 eura ili kazna zatvora u trajanju od najmanje 45 dana.

13. Kako je prekršaj počinjen u vrijeme kada je na snazi bio Zakon o zaštiti od nasilja u obitelji, koji je povoljniji za okrivljenike, to je valjalo primijeniti odredbe iz tog Zakona, odnosno u smislu odredbe čl. 3. st. 2. Prekršajnog zakona valjalo je u konkretnom slučaju primijeniti ovaj blaži propis.

14. Troškovi prekršajnog postupka odnose se na stvarne troškove nastale vođenjem ovog prekršajnog postupka, određene paušalno, pri čemu se vodilo računa o trajanju i složenosti postupka te imovnom stanju okrivljenika .

15. Radi svega izloženog, odlučeno je kao u izreci ove presude.

U Dubrovniku, 31. kolovoza 2026. godine

Sutkinja

Paula Glavić Stojiljković

Pravna pouka:

Protiv ove presude okrivljenici i ovlašteni tužitelj imaju pravo žalbe Visokom prekršajnom sudu Republike Hrvatske, u roku od 8 dana od dana primitka ove presude. Žalba se podnosi pismeno u 3 (tri) istovjetna primjerka putem ovog Suda.

Dostaviti:

- okrivljenicima,

- ovlaštenom tužitelju.