REPUBLIKA HRVATSKA

OPĆINSKI GRAĐANSKI SUD U ZAGREBU

Ulica grada Vukovara 84

Posl. broj: Pn-1097/2017-74

U  I M E  R E P U B L I K E  H R V A T S K E

P R E S U D A

I

R J E Š E N J E

Općinski građanski sud u Zagrebu po sucu tog suda Andrei Krstanović Čada kao sucu pojedincu u pravnoj stvari tužiteljice JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], zastupane po punomoćniku Ivanu Emeru, odvjetniku u Zagrebu, protiv tuženika Hrvatskog ureda za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 73, OIB: 38922958547, zastupanog po punomoćniku Hrvoju Luiu, odvjetniku iz OD Mađarić & Lui u Zagrebu, radi naknade štete, nakon održane glavne i javne rasprave zaključene 25. svibnja 2026., u prisutnosti punomoćnika tužiteljice i punomoćnika tuženika, 31. kolovoza 2026.,

p r e s u d i o  j e

I. Nalaže se tuženiku Hrvatskom uredu za osiguranje iz Zagreba, Martićeva 73, OIB: 38922958547, isplatiti tužiteljici JN iz [adresa], OIB: [osobni identifikacijski broj], iznos od 6.926,15 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom kako slijedi:

- na iznos od 3.250,00 EUR od 21. kolovoza 2025. pa do isplate,

- na iznos od 3.676,15 EUR od 10. siječnja 2016. pa do isplate,

po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

II. Nalaže se tuženiku naknaditi tužiteljici troškove parničnog postupka u iznosu od 4.488,98 EUR, zajedno sa zakonskom zateznom kamatom tekućom od 31. kolovoza 2026. pa do isplate, po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, koja referentna stopa je kamatna stopa koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja ili granična kamatna stopa proizašla iz natječajnih postupaka za varijabilnu stopu za posljednje glavne operacije refinanciranja Europske središnje banke, u roku od 15 dana.

III. Odbija se tužiteljica s dijelom tužbenog zahtjeva za isplatom zakonske zatezne kamate na dosuđeni iznos glavnice od 3.250,00 EUR za razdoblje od 10. siječnja 2016. do 20. kolovoza 2025., kao neosnovanim.

r i j e š i o  j e

Dopušta se preinaka tužbe iz podneska tužiteljice od 7. listopada 2025. na iznos od 6.926,15 EUR.

Obrazloženje

1. Tužiteljica u tužbi navodi da je 23.12.2015 u Zagrebu stradala u prometnoj nezgodi kao vozač osobnog vozila reg. oznake [registarska oznaka]. Nezgodu je skrivio osiguranik tuženika RN koji je kritične zgode upravljao osobnim vozilom reg. oznake [registarska oznaka] ( [registarska oznaka]), te uslijed neopreznog prestrojavanja oduzeo prednost prolaska tužiteljici. Stoga tužiteljica konačno specificiranim tužbenim zahtjevom sukladno nalazu i mišljenju liječnika vještaka (podnesak od 7.10.2025. i ročište od 25.5.2026.), potražuje od tuženika za neimovinsku i imovinsku štetu kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke boli 1.200,00 EUR,

- za strah

800,00 EUR,

- za duševne bolove zbog smanjene životne aktivnosti 900,00 EUR

- za tuđu pomoć i njegu 350,00 EUR,

- za umanjenu plaću radi bolovanja 300,00 EUR,

- za štetu na vozilu

3.318,07 EUR

- za prijevoz oštećenog vozila 58,08 EUR,

ukupno:

6.926,15 EUR,

zajedno sa zakonskom zateznom kamatom, uz naknadu parničnog troška.

2. Tuženik u odgovoru na tužbu priznaje pasivnu legitimaciju i štetni događaj, no osporava odgovornost. Protivi se osnovu i visini tužbenog zahtjeva.

3. Sud je u dokaznom postupku saslušao tužiteljicu kao stranku i svjedoke DN i GN, proveo prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Ivanu Bedenikoviću, dopunsko prometno vještačenje, proveo 2 medicinska vještačenja po stalnim sudskim vještacima kirurzima dr. Zlatku Vlajčiću i dr. Jakši Filipoviću Čuguri, dopunski saslušao vještaka dr. Jakšu Filipovića Čuguru, te izvršio uvid u prekršajni spis, zapisnik o očevidu od 23.12.2015. (list 5-6 spisa), presudu Prekršajnog suda u Novom Zagrebu br. Pp P-2788/16 od 28.10.2016. (list 7-9 spisa), račun ORYX Asistencije od 23.12.2015. (list 12 spisa), doznake o bolovanju (list 35-47 spisa), potvrdu liječnika opće prakse od 25.2.2021. (list 126 spisa) i medicinsku dokumentaciju tužiteljice.

4. Na temelju savjesne i brižljive ocjene svakog dokaza zasebno i svih dokaza zajedno sud je sukladno odredbi čl. 8. Zakona o parničnom postupku (("Narodne novine" br. 53/91, 91/92, 112/99, 88/01, 117/03, 88/05, 2/07, 84/08, 96/08, 123/08, 57/11, 25/13, 89/14, 70/19, 80/22,114/22 i 155/23-dalje ZPP) utvrdio da je tužbeni zahtjev tužiteljice djelomično osnovan.

5. Kako iz tužbe, te navoda odgovora na tužbu, proizlazi da među strankama nije sporna pasivna legitimacija i štetni događaj, te stoga sud na ove okolnosti nije izvodio posebne dokaze. Također, nije sporna niti visina štete na osobnom vozilu od tužiteljice, kao niti bolovanje tužiteljice u periodu od 23.12.2015. do 22.4.2016.

6. Međutim, sporna je odgovornost.

7. Uvidom u prekršajni spis proizlazi da je u prekršajnom postupku koji je vođen protiv tužiteljice povodom predmetnog štetnog događaja tužiteljica oslobođena optužbe zbog prekršaja iz čl. 51. st. 1. Zakona o sigurnosti prometa na cestama (''Narodne novine'' br. 67/08, 48/10, 74/11, 80/13, 92/14 I 64/15), jer se u postupku nije moglo utvrditi da bi ista prouzročila prometnu nesreću na način kako joj se to stavljalo na teret, a iz nalaza prometnog vještaka utvrđeno je da je za nesreću odgovoran oštećenik RN.

8. Stoga je sud radi utvrđenja odgovornosti u ovom postupku saslušao tužiteljicu, osiguranika tuženika DN i svjedoka očevica GN, te proveo prometno vještačenje na okolnost dinamike nastanka štetnog događaja.

9. Tužiteljica saslušana kao stranka u svom iskazu u bitnom navela je da se kritične zgode kretala od rotora u smjeru Karlovca i to po krajnjoj lijevoj traci za ravno brzinom od oko 70 km/h, te je vidjela vozilo koje je sa benzinske postaje izletjelo neposredno ispred nje. Na semaforu je tada za njezin smjer kretanja bilo upaljeno zeleno svijetlo, pa je ona pretpostavljala da će vozač tog vozila otići ravno, a ne skrenuti ispred nje u njezinu traku. U trenutku kada je vidjela da se on svrstava ispred nje prikočila je, no sudar nije mogla izbjeći. Vozač tog drugog vozila neposredno prije nije dao nikakav pokazivač smjera. U nezgodi je bila razbijena desna strana njezinog vozila i stražnji lijevi branik, a od udarca zadobila je trzajnu ozljedu vrata i prijelom desne šake. Hitna pomoć ju je sa lica mjesta odvela u Traumatološku bolnicu. Nakon nezgode bila je na bolovanju.

10. Svjedok RN u svom iskazu naveo je da se tom prilikom vraćao sa zagrebačkog aerodroma, da se prethodno nije zaustavio na benzinskoj postaji, da se nesreća dogodila na semaforu i da ga je sustigla jedna gospođa. Točno je da se on neposredno prije svrstavao iz desne u lijevu prometnu traku, ne zna kojom se brzinom kretao. Tužiteljicu je prvi puta primijetio kada je ista bila kojih 50 m iza njega u njegovoj traci, a u trenutku sudara on je stajao na semaforu, bio je drugi koji je čekao da mu se upali zeleno svijetlo na semaforu. On je sa svrstavanjem započeo kojih 15-20 m prije mjesta sudara. Tužiteljica je prednjim dijelom vozila udarila u njegov zadnji dio vozila.

11. Svjedok GN kritične zgode kretao se od rotora u Remetincu u smjeru čvora Lučko u srednjoj prometnoj traci za smjer ravno brzinom od oko 80 km/h. Sjeća se da mu je u jednom trenutku ispred njega izletjelo jedno vozilo za koje pretpostavlja da je prethodno izašlo sa benzinske postaje od INA-e. Ovo vozilo se prestrojilo u lijevu traku ispred njega, on pretpostavlja da je htjelo skrenuti prema Remetincu, pa mu je iz tog razloga i presjeklo put. On se nije zaustavio, ali je vidio da se dogodio sudar. Bio je ljut na vozača ovog vozila koje mu je presjeklo put i on smatra da je taj vozač i skrivio nezgodu. Drugo vozilo koje je sudjelovalo u sudaru kretalo se ravno, te je zbog ponašanja ovog vozača naletjelo na to vozilo.

12. Sud je u cijelosti prihvatio iskaze tužiteljice i svjedoka GN, jer su životni, logični i suglasni, dok nije prihvatio iskaz svjedoka DN koji je usmjeren na izbjegavanje bilo kakve odgovornosti za predmetni štetni događaj, tim više što iz nalaza prometnog vještaka proizlazi upravo suprotno, odnosno da dinamika nastanka nezgode na način kako je to opisao osiguranik tuženika nije moguća.

13. Nadalje u postupku je provedeno i prometno vještačenje po stalnom sudskom vještaku dipl. ing. Ivanu Bedenikoviću, a čiji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća kao stručan i objektivan. Iz nalaza prometnog vještaka proizlazi da se u konkretnom slučaju radilo o sudaru osobnih vozila na sjevernom kolniku Jadranske avenije u Zagrebu. Mišljenje je vještaka da je brzina vozila tužiteljice u trenutku reagiranja kočenja iznosila oko 50,4 km/h. Tužiteljica je reagirala koćenjem u trenutku kada je vozilo osiguranika tuženika započelo prelaziti na njezinu prometnu traku, a osiguranik tuženika je provjerom u vanjsko lijevo ogledalo prije započetog skretanja mogao uočiti iza sebe u lijevoj prometnoj traci vozilo tužiteljice, te da je tada odustao od skretanja do sudara ne bi došlo. Brzina vozila osiguranika tuženika tijekom skretanja mogla je iznositi oko 30 km/h. Za prijevoz oštećenog vozila plaćeni je iznos od 437,50 HRK (uključen PDV), a za koji vještak smatra da je bio opravdan i primjeren. Naknadnim uvidom u iskaz osiguranika tuženika DN vještak je dodatno istaknuo i da osiguranik tuženika u trenutku sudara nije mogao sa vozilom stajati kao drugo vozilo ispred semafora (iskaz osiguranika) iz razloga što je do sudara došlo istočnije od semafora, a što jasno proizlazi iz skice mjesta nezgode i priloženog fotoelaborata.

14. Cijeneći prvenstveno nalaz i mišljenje prometnog vještaka dipl. ing. Ivana Bedenikovića sud smatra da je u konkretnom slučaju sukladno odredbi čl. 1064. Zakona o obveznim odnosima ("Narodne novine" br. 35/05, 41/08 i 125/11-dalje ZOO) osiguranik tuženika isključivo odgovoran za predmetni štetni događaj, budući je kritične zgode započeo radnju prestrojavanja u krajnju lijevu prometnu traku za ravno, bez da je prethodno propustio vozilo tužiteljice koje se kretalo tom prometnom trakom, a provjerom u vanjsko lijevo ogledalo prije započetog skretanja mogao je uočiti iza sebe u lijevoj prometnoj traci vozilo tužiteljice i da je tada odustao od skretanja do sudara ne bi došlo. Stoga tužiteljica ničim nije pridonijela nastanku štete.

15. Radi utvrđenja visine štete kod tužiteljice na temelju medicinske dokumentacije koja prileži spisu u postupku je prvo provedeno medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku kirurgu dr. Zlatku Vlajčiću, no kako isti kroz duži vremenski period bez opravdanog razloga nije pristupio sudu radi usmenog očitovanja na prigovore tuženika na nalaz, a niti se pisano očitovao na prigovore, sud je uz suglasnost stranaka na trošak i rizik tuženika proveo novo medicinsko vještačenje po stalnom sudskom vještaku dr. Jakši Filipoviću Čuguri, a čiji nalaz i mišljenje sud u cijelosti prihvaća. Stoga sud nalaz vještaka dr. Zlatka Vlajčića uopće nije cijenio, niti prihvatio.

16. Iz nalaza vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure od 23.9.2025. proizlazi da je tužiteljica u štetnom događaju zadobila trzajnu povredu vrata i natučenje desnog ručnog zgloba. Kod tužiteljice je učinjena dijagnostička obrada i provedena adekvatna terapija. Vještak je izvršio uvid u liječničku potvrdu od 25.2.2021., te istaknuo da su u zdravstvenom kartonu tužiteljice u 10. mjesecu 2013. konstatirane degenerativne promjene vratne kralježnice, a da ozljede iz štetnog događaja nisu evidentirane prije štetnog događaja.

17. Tužiteljica je pretrpjela fizičke bolove jakog intenziteta 1 dan, srednjeg intenziteta 7 dana, a manjeg intenziteta još 55 dana. Tužiteljica je pretrpjela i primarni strah jačeg intenziteta i kratkog trajanja. Sekundarni strah jačeg je intenziteta u trajanju od 1 dan, srednjeg intenziteta 5 dana, dok se potom nastavlja stanje tzv. kasnog straha od 45 dana. Kod tužiteljice je životna aktivnost smanjena za 5-6 %, jer su zaostale trajne posljedice zbog pogoršanja statusa vratne kralježnice koja je od prije degenerativno promijenjena i po prijelomu II i III metakarpalne kosti. Tuđa pomoć i njega bila je potrebna tužiteljici 2 sata dnevno kroz 50 dana, ili ukupno 100 sati.

18. Radi prigovora tuženika na nalaz vještaka sud je na ročištu od 25.5.2026. dopunski saslušao vještaka dr. Jakšu Filipovića Čuguru. Tom prilikom vještak je istaknuo da je degenerativne promjene kod tužiteljice uzeo u obzir u svom nalazu, a samo postojanje degenerativnih promjena ne znači da ne može biti pogoršanja istih, a što je i bio slučaj u predmetnom štetnom događaju gdje je trauma vratne kralježnice kod tužiteljice dovela do pogoršanja statusa vratne kralježnice. Tegobe po prijelomu 2. i 3. metakarpalne kosti su postojale, a što je potvrđeno i radiološkom obradom nakon 2 tjedna. Ocjene fizičkih bolova, straha i tuđe pomoći također, adekvatne su u cijelosti medicinskoj dokumentaciji od tužiteljice, a zbog čega je vještak ostao kod svog nalaza i mišljenja. Stoga je sud prihvatio ovaj nalaz vještaka u cijelosti, te je odbio dokazni prijedlog tuženika za provođenjem novog medicinskog vještačenja, budući se vještak argumentirano očitovao na sve prigovore tuženika na nalaz.

19. Stoga sud smatra da tužiteljici po svim vidovima štete sukladno odredbi čl. 1100. st.1. ZOO-a i izmijenjenim Orijentacijskim kriterijima Vrhovnog suda RH sa sjednice Građanskog odjela od 5.3.2020. i 15.6.2020. br. Su-IV-47/2020., pripada pravična novčana naknada kako slijedi:

- za pretrpljene fizičke bolove iznos od 1.200,00 EUR,

- za pretrpljeni strah iznos od 800,00 EUR,

- za pretrpljene duševne bolove zbog smanjene životne aktivnosti iznos od 900,00 EUR,

- za tuđu pomoć i njegu sukladno odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a iznos od 350,00 EUR (100 sati x 3,5 EUR/h).

20. Nadalje sud je tužiteljici dosudio i daljnju imovinsku štetu i to:

- za umanjenu plaću za vrijeme bolovanja sukladno odredbi čl. 1095. st. 1. ZOO-a iznos od 300,00 EUR (visina nesporna),

- za štetu na vozilu sukladno odredbi čl. 1085. ZOO-a iznos od 3.318,07 EUR (visina nesporna),

- za prijevoz oštećenog vozila sukladno odredbi čl. 1085. ZOO-a iznos od 58,08 EUR (opravdani trošak, sukladno nalazu prometnog vještaka).

21. Dakle, tužiteljici je za sve vidove neimovinske i imovinske štete ukupno dosuđen utuženi iznos od 6.926,15 EUR. Pri tome valja reći da budući sud nije odlučio o preinaci tužbe iz podneska tužiteljice od 6.7.2021. na iznos od 57.937,50 HRK, a kako je tužiteljica u međuvremenu nakon nalaza vještaka podneskom od 7.10.2025.. i na ročištu od 25.5.2026. zahtjev u konačnici specificirala na ukupno 6.926,15 EUR, a koji zahtjev je neznatno povišen u odnosu na prvotno postavljeni zahtjev iz tužbe od 49.237,50 HRK ili 6.534,94 EUR, sud je ovu preinaku sukladno odredbi čl. 190. st. 2. ZPP-a dopustio.

22. Tužiteljici je na dosuđeni iznos od 6.926,15 EUR priznata i zakonska zatezna kamata. Naime, sukladno odredbi čl. 1103. ZOO-a obveza pravične novčane naknade dospijeva danom podnošenja pisanog zahtjeva ili tužbe, osim ako je šteta nastala nakon toga. Budući je liječenje tužiteljice sukladno nalazu vještaka dr. Jakše Filipovića Čugure trajalo do 20.8.2025., tužiteljica ne može potraživati zakonsku zateznu kamatu od 10.1.2016. pa do isplate. Stoga je tužiteljici na iznos neimovinske štete i tuđe pomoći i njege od 3.250,00 EUR zakonska zatezna kamata dosuđena od 21.8.2025. pa do isplate, dok je s dijelom zahtjeva za razdoblje od 10.1.2016. do 20.8.2025. tužiteljicu valjalo odbiti. Na ostalu dosuđenu imovinsku štetu od 3.676,15 EUR - umanjenu plaću, štetu na vozilu i prijevoz oštećenog vozila tužiteljici je zakonska zatezna kamata priznata od 10.1.2016. pa do isplate, odnosno od dana kada su ti troškovi i nastali, a kako to tužiteljica osnovano i potražuje.

23. Kamatna stopa određena je po prosječnoj kamatnoj stopi na stanja kredita odobrenih na razdoblje dulje od godine dana nefinancijskim trgovačkim društvima izračunatoj za referentno razdoblje koje prethodi tekućem polugodištu uvećanoj za tri postotna poena za razdoblje do 31. prosinca 2022., koju kamatnu stopu utvrđuje Hrvatska narodna banka prema čl. 29. st. 2. i st. 8. Zakona o obveznim odnosima, za razdoblje od 1. siječnja 2023. do 29. prosinca 2023. po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem kamatne stope koju je Europska središnja banka primijenila na svoje posljednje glavne operacije refinanciranja koje je obavila prije prvog kalendarskog dana tekućeg polugodišta za tri postotna poena, sukladno čl. 2. Zakona o izmjeni ZOO-a ("Narodne novine" br. 114/22) i Uredbi o izmjeni ZOO-a ("Narodne novine" br. 156/22), a od 30. prosinca 2023. pa do isplate po stopi koja se određuje, za svako polugodište, uvećanjem referentne stope za tri postotna poena, pri čemu se za prvo polugodište primjenjuje referentna stopa koja je na snazi na dan 1. siječnja, a za drugo polugodište referentna stopa koja je na snazi na dan 1. srpnja te godine, sukladno Zakonu o izmjenama i dopunama ZOO-a (''Narodne novine'' br. 155/23).

24. Odluka o trošku tužiteljice temelji se na odredbi čl. 154. st. 5. i 151. st. 3. ZPP-a. Tužiteljici su priznati troškovi zastupanja po punomoćniku sukladno vrijednosti predmeta spora i važećoj OT. Tako je tužiteljici priznat trošak sastava tužbe, sastava 4 obrazložena podneska od 19.6.2017., 29.5.2019., 26.3.2020. i 7.10.2025. i pristupa na 7 ročišta od 5.2.2018., 7.6.2018., 6.3.2019., 11.11.2020., 6.10.2021., 6.3.2025. i 25.5.2026., te pristupa na 8 ročišta od 7.11.2018., 13.1.2020., 19.1.2022., 23.11.2022., 25.1.2023., 8.3.2023., 25.3.2024., i 23.3.2026. i sastava 6 podnesaka od 14.11.2018., 28.3.2019., 1.7.2020., 10.11.2020., 16.11.2020. i 6.7.2021. od po 50,00 EUR (25 %) ili ukupno 3.100,00 EUR. Na ovaj iznos pribrojen je PDV od 25 % od 775,00 EUR, ili ukupno 3.875,00 EUR.

25. Tužiteljici je priznat trošak predujma za prometno vještačenje od 265,45 EUR, trošak predujma za medicinsko vještačenje od 159,27 EUR i sudska pristojba na presudu od 189,26 EUR, ili ukupno 4.488,98 EUR.

26. Sud nije priznao tužiteljici trošak sastava odštetnog zahtjeva, jer isti ne prileži tužbi, trošak sastava podnesaka kojima požuruje postupanje suda, kao niti trošak sudske pristojbe na tužbu koja nije plaćena, a u međuvremenu je nastupila zastara.

27. Stoga je sud odlučio kao u izreci presude.

U Zagrebu, 31. kolovoza 2026.

Sudac:

Andrea Krstanović Čada

Pouka o pravnom lijeku:

Protiv ove odluke nezadovoljna stranka ima pravo žalbe županijskom sudu u roku od 15 dana od dana primitka pisanog otpravka odluke. Žalba se podnosi putem ovog suda pisano u 4 primjerka.

dna: punomoćniku tužiteljice

punomoćniku tuženika